mars
© USGS
Američki znanstveni centar za astrogeologiju Geološkog zavoda (USGS) objavio je lokacije na Marsu s više od 1000 kandidata za ulaz u špilju. Točkice označavaju mjesto mogućih špilja u regiji Tharsis na Marsu
Potraga za životom na Marsu privlači sve veću pažnju naučnika i to s dobrim razlogom...

U posljednjih nekoliko godina saznali smo mnogo o geološkoj raznolikosti i historiji ove planete, pa su astronomi sve optimističniji da će otkriti tragove života, sadašnjeg ili nekadašnjeg, piše En-Bi-Si njuz.

Pitanje života na Marsu zahteva novi naučni koncept i znanje o tome gde bi trebalo vršiti istraživanja na Crvenoj planeti.

Astrobiolozi i drugi stručnjaci bavili su se nekim od ovih pitanja na naučnoj konferenciji u Novom Meksiku. Oni su raspravljali o tome koji je najefikasniji način potrage za životom na Marsu, sa sistemima za prikupljanje uzoraka i bez njih. U takve sisteme spada i Mars 2020 rover, vozilo koje je dizajnirala NASA i koje će na leto ove godine biti lansirano u svemir kako bi stiglo na Crvenu planetu i počelo s prikupljanjem uzoraka koji bi mogli biti korisni istraživačima.

Duboke pećine kriju živa bića?

Učensnici konferencije složili su se da je život na Marsu najbolje tražiti u dubokim podzemnim pećinama i u soli i ledu. Suha i hladna površina Marsa, s visokim stepenom radijacije, smatra se nenaseljenom, ali podzemni prolazi hipotetički mogu biti pogodni za život, jer možda imaju sposobnost zaštititi živa bića od površinskih faktora, prenosi portal Kliks.

Vlada Stamenković, naučnik koji radi u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni u Kaliforniji, podržao je ideju o proučavanju podzemlja.

"Površina Marsa je neprijateljsko okruženje pod radijacijom, gde tekuća voda ne može dugo opstati. Najmanja je verovatnoća da će se na površini naći život. Podzemne vode bi mogle biti jedino stanište trenutnog života na Marsu, ako on i dalje postoji", izjavio je on.

Vazduh u pećinama oslobođen radioaktivnih komponenti

U proteklih nekoliko godina na površini Marsa otkriveni su krateri vulkana i pećinski otvori. Kako su krateri prekriveni stvrdnutom lavom, smatra se da bi određeni dokazi o postojanju života mogli postojati ispod nje.

Naučnici na Zemlji su istražujući pećine ustanovili da u njima postoji aktivnost mikroba koji su drugačiji od površinskih, jer se uslovi u pećinama razlikuju od onih na površini.

Potrebno je učiniti mnogo toga kako bi se na Marsu našla bića ili barem tragovi nekadašnjeg života, ali se pećine smatraju najboljom početnom tačkom. One nisu opasne za istraživanje, kako mnogi misle, jer su najvjerojatnije nastale tokom prirodnih procesa, pa nisu rizične kao rudnici, budući da su imale mnogo vremena oblikovati se i stabilizirati.

Postoje neki izuzeci - ako se pećina nalazi u području sklonom potresima, trebali bi biti pažljiviji tokom istraživanja.

Pećinski vazduh na Zemlji je biološki drugačiji od onoga na površini, pa bi i onaj u pećinama Marsa mogao biti bolji od površinskog, oslobođen od reaktivnih komponenti iz atmosfere i pogodan za održavanje specifičnih oblika života koji ne moraju nužno imati sličan biohemijski sastav kao oni na Zemlji.