mozak
© Rodríguez-Porcel F, Hornik A, Rosenblum J, Borys E, Biller J
Stručnjaci upozoravaju da liječnici tijekom pregleda pacijenata možda previđaju znakove ozbiljnih i potencijalno smrtonosnih oštećenja na mozgu izazvanih koronavirusom jer se pojavljuju kod onih s blažim simptomima zaraze.

Neurolozi su jučer objavili studiju nad više od 40 pacijenata zaraženih covidom-19 u Velikoj Britaniji, čije su se komplikacije kretale od upale mozga i delirija do oštećenja živaca i moždanog udara. U nekim slučajevima neurološki problem bio je prvi i glavni simptom kod pacijenta.

Značajan porast slučajeva oštećenja mozga

Stručnjaci su u Britaniji tijekom prvog vala infekcija covidom-19 uočili porast broja slučajeva po život opasnog stanja zvanog akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM). ADEM je rijetka upalna demijelinizirajuća bolest središnjeg živčanog sustava. Na UCL-ovom Institutu za neurologiju, otkriveno je kako su se slučajevi ADEM-a povećali s jednog mjesečno prije pandemije na dva ili tri tjedno u travnju i svibnju. Jedna 59-godišnja žena umrla je od komplikacija, piše The Guardian.

Neurolozi su objavili kako je desetak pacijenata imalo upalu središnjeg živčanog sustava, 10 je imalo bolest mozga s delirijem ili psihozom, osam je imalo moždane udare, a dodatnih osam je imalo lošu funkciju perifernih živaca, najčešće dijagnosticiranu kao Guillain-Barreov sindrom, odnosno imunološku reakciju koja napada živce i uzrokuje paralizu, a koja je fatalna u 5% slučajeva.

"Primijetili smo da covid-19 utječe na mozak različito od drugih virusa", rekao je neurolog Michael Zandi, jedan od autora istraživanja.

Moguće dugoročne posljedice

Pojava ovakvih slučajeva izazvala je dodatnu zabrinutost oko mogućih dugoročnih posljedica zaraze koronavirusom. Neki pacijenti su nakon oporavka ostajali bez daha, a drugi su imali problema s ukočenošću, slabošću i pamćenjem.

Jedna 55-godišnja žena s koronavirusom, a bez povijesti psihičkih bolesti, čiji je slučaj predstavljen u studiji, počela se čudno ponašati dan nakon što je otpuštena iz bolnice. Više puta je obukla kaput i opet ga skinula. Počela je i halucinirati, rekavši da je u svojoj kući vidjela majmune i lavove. Ponovno je primljena u bolnicu i postepeno joj je bilo bolje na antipsihotičkim lijekovima.

Druga pacijentica, stara 47 godina, primljena je u bolnicu s glavoboljom i ukočenošću u desnoj ruci tjedan dana nakon pojave kašlja i visoke temperature. Ubrzo je prestala komunicirati i reagirati te joj je bila potrebna hitna operacija uklanjanja dijela lubanje kako bi se ublažio pritisak na natečeni mozak.

"Želimo da medicinari diljem svijeta budu upoznati sa svim komplikacijama koronavirusa", kazao je Zandi i pozvao liječnike, liječnike opće prakse i druge zdravstvene djelatnike da se savjetuju s neurolozima ako kod zaraženih s covidom-19 primijete kognitivne simptome, probleme s pamćenjem, umor, ukočenost ili slabost.

Stručnjaci su dodatno zabrinuti da bi virus mogao ostaviti manjinu populacije sa suptilnim oštećenjem mozga koje postaje očito tek u nadolazećim godinama. Možda se nešto slično dogodilo i nakon pandemije gripe 1918. godine, kada je skoro milijun ljudi zadobilo neku moždanu bolest.

Istraživanje naziva The emerging spectrum of COVID-19 neurology: clinical, radiological and laboratory findings objavljeno je jučer u znanstvenom časopisu Brain.