© Peter Fischer, Teresa Bürge
Arheolozi iz Švedske i sa Kipra, koji proučavaju ove podzemne grobnice u antičkom gradu Hala Sultan Teke, našli su ostatke 155 osoba uz koje je sahranjeno oko 500 komada nakita i drugih dragocenosti. Tela su sahranjivana jedno iznad drugo, te naučnici veruju kako je grobnica korišćena kroz više generacija, saopštio je Univerzitet Geteborg.
© Peter Fischer, Teresa BürgeEgipatski lotos nakit s umetnutim kamenjem (oko 1350. pr. Kr.).
Usporedbe s drugim nalazima iz Egipta pokazuju da je većina predmeta iz vremena Nefertiti i njenog supruga Echnatona oko 1350. godine prije Krista. Nefertiti je nosila sličan nakit.
Usporedbe s drugim nalazima iz Egipta pokazuju da je većina predmeta iz vremena Nefertiti i njenog supruga Echnatona oko 1350. godine prije Krista. Nefertiti je nosila sličan nakit.
© Peter Fischer, Teresa BürgePosmrtni ostaci 5-godišnjaka pronađeni su zakopani s puno zlatnog nakita, uključujući i ovu tijaru.
© Peter Fischer, Teresa BürgeIsti 5-godišnjak također je nosio ovu zlatnu ogrlicu.
© Peter Fischer, Teresa BürgeU grobnicama su arheolozi pronašli figurice božica s ptičjim licima. Ovo je vjerojatno božica s ptičjom glavom koja drži dijete koje je napola ptica, a napola čovjek.
"Nalazi ukazuju da je grobnice koristila vladajuća elita u gradu. Na primer, našli smo skelet petogodišnje devojčice sa zlatnom ogrlicom, zlatnim minđušama i zlatnom dijademom, što znači da je dete pripadalo bogatoj i moćnoj porodici", kazao je Peter Fišer, počasni profesor na Univerzitetu Geteborg i vođa istraživanja na Kipru.
Dragocenosti nađene u grobovima napravljene su od zlata, srebra, bronze i slonovače, a otkriveni su artefakti iz više svetskih kultura, međusobno geografski veoma udaljenih.
Arheolozi kao jedan od najznačajnijih nalaza izdvajaju pečat od minerala hematita, na kom su bila upisana imena mesopotamskog boga Amurua i dva kralja koja su poznata u istoriji, oca i sina, a posebno neobično je što je takav pečat završio na 1.000 kilometara udaljenom Kipru. Stručnjaci su utvrdili da ovaj pečat datira iz 18. veka pre nove ere.
© Peter Fischer, Teresa Bürge(desno) Mezopotamski cilindrični pečat od hematita s klinastim natpisom iz 18. st. pr.
(lijevo) Egipatski skarabej s hijeroglifima, koji datira oko 1350. pr.
(lijevo) Egipatski skarabej s hijeroglifima, koji datira oko 1350. pr.
© Peter Fischer, Teresa BürgeVelika posuda s motivima ratnih kola iz Grčke, datira oko 1350. pr.
Keramičke posude pronađene u grobnicama, osobito one uvezene iz Grčke i Krete, ukrašene su oslikanim scenama konjskih kola, pojedinaca koji nose mačeve, životinje i cvijeće.
Keramičke posude pronađene u grobnicama, osobito one uvezene iz Grčke i Krete, ukrašene su oslikanim scenama konjskih kola, pojedinaca koji nose mačeve, životinje i cvijeće.
"Pronašli smo i keramičkog bika, koji je na telu imao dva otvora. Jedan na zadnjem delu kroz koji se sipala tečnost, verovatno vino, i drugi na nosu bika kroz koji se tečnost pila. Verovatno je korišćen u obredne svrhe u grobnici, tokom odavanja pošte preminulima", navodi Fišer.
Artefakti iz doba kraljice Nefertiti
Pored zlatnog priveska kakav je nosila egipatska kraljica Nefertiti, nađeni su i drugi predmeti koji su iz starog Egipta, kao što su amajlije u obliku skarabeja sa ispisanim hijeroglifima ili ostaci ribe uvezene iz doline Nila.
"Poređenja sa sličnim nalazima pokazuju da je većina objekata iz Egipta iz doba vladavine kraljice Nefertiti i njenog supruga Ehnatona, Tutankamonovog oca, oko 1.350 godine pre nove ere", kaže Fišer.Arheolozi planiraju i da urade DNK analizu kostiju nađenih u grobnicama, kako bi utvrdili da li su svi bili u srodstvu i koliko je u grobnici sahranjeno ljudi koji su bili došljaci iz drugih kultura.
© Peter Fischer, Teresa BürgeKostur žene od 30 do 40 godina iz najgornjeg sloja grobnice. Na prsima je nosila ukrašen disk od egipatske bjelokosti koji je bio dio pokrova i datirao oko 1300. pr.
Komentar: Grobnica iz brončanog doba na Cipru otkriva međunarodne trgovinske mreže