Prvotno, istraživači su ispitivali 89 diada (skupina sastavljena od dvije osobe) koje su činile osobe s blagom do srednje teškom demencijom i njihov njegovatelj u jednostruko-slijepom nasumičnom ispitivanju u kojem su osobe imale 10-tjednu glazbenu obuku koja je uključivala obično pjevanje ili slušanje poznatih pjesama, ili standardnu njegu. Prije toga, rezultati 9-mjesečne studije praćenja s naknadnim neuropsihološkim testovima i upitnicima raspoloženja, pokazali su da glazbene aktivnosti mogu poboljšati razne kognitivne vještine, poput radnog pamćenja, izvršnih funkcija i orijentacije, te da mogu smanjiti depresiju u usporedbi sa standardnom njegom.
U ovoj studiji, istraživači su se usredotočili na otkrivanje kako različiti klinički i demografski faktori utječu na specifične kognitivne i emocionalne efekte dvije primijenjene glazbene intervencije, kako bi na taj način odredili tko najviše profitira od glazbe. Uzimajući u obzir pozadinu pacijenata demencije, istraživači su sistematično odredili utjecaj jačine demencije, etiologije, dobi, oblika njege i prethodnih glazbenih hobija na uspješnost glazbenih intervencija.
Otkrilo se da pjevanje poboljšava radno pamćenje, izvršnu funkciju i orijentaciju posebno kod osoba s blagom demencijom i mlađima (< 80 godina starosti), dok se slušanje glazbe povezuje s kognitivnim poboljšanjima samo kod osoba s naprednijim oblicima demencije.
I pjevanje i slušanje glazbe su bile učinkovitije u smanjenju depresije pogotovo kod pacijenata sa srednjim tipom demencije vrste Alzheimerove bolesti. Bitno za naglasiti, glazbena pozadina osobe s demencijom, odnosno jesu li ili ne one ranije u životu pjevale ili svirale neki instrument, nije utjecala na učinkovitost glazbenih intervencija.
Särkämö zaključuje:
Izvor: Särkämö T, Laitinen S, Numminen A, Kurki M, Johnson JK, Rantanen P. Clinical and Demographic Factors Associated with the Cognitive and Emotional Efficacy of Regular Musical Activities in Dementia. J Alzheimers Dis 49, br. 3 (prosinac 2015.), doiS obzirom na povećavajuću globalnu prisutnost i teret demencije, te na ograničene resurse u javnom zdravstvu za osobe s demencijom i njegovatelje njihovih obitelji, važno je pronaći alternativne načine kako održati i potaknuti kognitivno, emocionalno i društveno dobrostanje kod ove populacije. Naša otkrića pokazuju da bi se aktivnosti glazbenog opuštanja mogle jednostavno primijeniti i naširoko upotrebljavati u skrbi i rehabilitaciji demencije.
Posebice poticajne aktivnosti i one koje uključuju sudionike, poput pjevanja, čini se da jako obećavaju pri održavanju funkcija sjećanja u ranim stadijima demencije.
Komentar: Pregledavanja 400 objavljenih znanstvenih radova dokazuju staru izreku da "glazba je lijek". Neurokemijske dobrobiti glazbe mogu poboljšati tjelesni imuni sustav, smanjiti razine tjeskobe i pomoći u reguliranju raspoloženja na načine s kojima se lijekovi jako teško mogu natjecati. Istraživanje također pokazuje da pjevanje u skupini poboljšava kognitivne funkcije i pospješuje društveno povezivanje jer stvara zajednička emocionalna iskustva.