Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Znanstvenici tvrde da hobotnice dolaze iz svemira

hobotnice
Hobotnice dolaze iz svemira. Tako barem tvrde znanstvenici koji su časopisu "Napredak u biofizici i molekularnoj biologiji" objavili članak "Razlog kambrijske eksplozije - ovozemaljski ili kozmički?" u kojem se istražuje ishodište života na zemlji, piše BGR.

U članku stoji da je život na Zemlji započeo zahvaljujući kiši retrovirusa koji su na nju doslovno pali iz svemira. Ti su retrovirusi u ovozemaljske genome ubacili nove sekvence deoksiribonukleinska kiselina (DNK), što je, tvrde znanstvenici, dovelo do daljnjih genetskih mutacija.

Znanstvenici tvrde da su neki glavonošci, primjerice hobotnice i lignje, na Zemlju došli tako što su na nju pali - smrznuti.

- Zbog toga se mogućnost da su smrznuta jaja lignji i/ili hobotnica prije više stotina milijuna godina stigla u ledenim bolidima ne može odbaciti - piše u članku.

Autori članka kažu da hobotnice i druga bića uživaju u biološkim obilježjima koja su proizašla iz "neke vrste bivšeg života".

Teza da je život počeo negdje drugdje, a ne na Zemlje nije nova.

Komentar: Da li su hobotnice vanzemaljci?


Compass

Kada Sjever ide prema Jugu: Zemljino magnetsko polje se okreće?

zemljino magnetno polje
Nešto čudno se događa sa Zemljinim magnetskim poljem. Tijekom posljednjih 200 godina polako slabi i pomiče svoj magnetni sjeverni pol (mjesto gdje kompas pokazuje, ne treba ga brkati s geografskim sjevernim polom) s kanadskog Arktika prema Sibiru. U posljednjih nekoliko desetljeća, međutim, taj polagani pomak prema jugu se ubrzao - dostižući brzine veće od 30 milja godišnje (48 kilometara godišnje). Možemo li biti na rubu geomagnetskog preokreta, u kojem magnetski sjeverni i južni pol zamjenjuju mjesta?

Zemljino magnetsko polje nastaje konvekcijom rastaljenog željeza u jezgri planeta, oko 1800 milja (2896 km) ispod naših nogu. Ova pregrijana tekućina stvara električne struje koje zauzvrat proizvode elektromagnetska polja. Dok su procesi koji pokreću preokret polova relativno manje razumljivi, računalne simulacije planetarne dinamike pokazuju da preokreti nastaju spontano. To je potkrijepljeno promatranjem Sunčevog magnetskog polja, koje se preokreće otprilike svakih 11 godina.

Naše vlastito magnetsko polje nastalo je prije najmanje 4 milijarde godina i od tada su se Zemljini magnetski polovi mnogo puta preokrenuli. Samo tijekom posljednjih 2,6 milijuna godina magnetsko polje se promijenilo deset puta - a budući da se posljednje dogodilo prije nevjerojatnih 780 000 godina, neki znanstvenici vjeruju da nam uskoro slijedi još jedno. No, preokreti nisu predvidljivi i zasigurno nisu periodični.

Komentar: Nisu samo polovii koji lutaju, naše Sunce postaje tiše i rotacija mu usporava, magnetsko polje Zemlje slabi i rotacija također usporava, a u tandemu je mnogo mnogo drugih znamenitosti i promjena na našem planetu koje zbunjuje glavnu znanost:


Galaxy

Tajanstveni objekt oslobađa gigantski nalet energije tri puta na sat - i nije nalik ičemu što su astronomi vidjeli prije

energija
© ICRARTajanstveni objekt koji je samo 4000 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje ne nalikuje ničemu ikada prije viđenom u svemiru, rekli su astronomi. Na slici je umjetnikov dojam o tome kako bi predmet mogao izgledati ako je magnetar, koji je nevjerojatno magnetska neutronska zvijezda
Tajanstveni objekt koji je samo 4000 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje ne nalikuje ničemu ikada prije viđenom u svemiru, rekli su astronomi. Misle da bi to mogla biti neutronska zvijezda ili bijeli patuljak - kolabirane jezgre zvijezda - s ultra-moćnim magnetskim poljem, također poznatim kao magnetar, piše Daily Mail.

Dok se vrti kroz kozmos, "sablasni" objekt odašilje snop radijacije, jedan je od najsvjetlijih objekata na noćnom nebu. Promatranja pokazuju da oslobađa divovski nalet energije tri puta na sat.

Astrofizičarka dr. Natasha Hurley-Walker sa Sveučilišta Curtin, Međunarodnog centra za istraživanje radio-astronomije (ICRAR) u Australiji, predvodila je tim koji je došao do otkrića. Njezin tim je mapirao radio valove u svemiru kada je naišao na potencijalni "magnetar".

"Ovaj se objekt pojavljivao i nestajao tijekom nekoliko sati tijekom naših promatranja. To je bilo potpuno neočekivano. Bilo je to pomalo sablasno za astronoma jer na nebu nema ničega što bi to činilo. I stvarno nam je prilično blizu - udaljeno je oko 4000 svjetlosnih godina. Nalazi se u našem galaktičkom dvorištu", kazala je astrofizičarka.

Dodala je da se promatranja podudaraju s predviđenim astrofizičkim objektom nazvanim "magnetar ultra dugog perioda".

Car Black

Vožnja električnim automobilom skuplja nego "dizelašem"

charge electric car
Do pre nekoliko meseci jedan od motiva za kupovinu električnih automobila bili su i tri-četiri puta niži troškovi vožnje.

Međutim, drastičan skok cene električne energije učinio je da je danas upotreba "dizelaša" jeftinija i za trećinu u odnosu na moderniju konkurenciju.

Tako se kupac elektromobila našao u situaciji da novo vozilo ne samo plati dvostruko više nego što je cena automobila na dizel, već i da cena upotrebe "automobila na struju" bude primetno viša u odnosu na troškove vožnje vozila sa motorom na unutrašnje sagorevanje. Time je ozbiljno dovedena u pitanje strategija zamene klasičnih vozila modernijim i ekološki neuporedivo prihvatljivijim četvorotočkašima. Ako bi se poredili sa "benzincima", rezultat poređenja bi bio još nepovoljniji po elektromobile, piše portal 021.rs.

Noćno guranje na punionicama

Ilustrativan je primer susedne Hrvatske, gde u ponedeljak počinje naplata na javnim punionicama. ELEN, specijalizovani segment Hrvatske elektroprivrede (HEP), odredio je cene punjenja na svojim punionicama, a ima ih 31 i najviše su skoncetrisani na najvažnijim relacijama. Cene su za nijansu niže u odnosu na prosečne evropske, a zavise od snage punionice i sa njome povezane brzine punjenje baterije elektromobila. U svakoj varijanti, postoji i noćna cena koja je spram dnevne niža za gotovo 20 odsto.

Tako je u punionicama snage do 22 kW, cena 0,36 evra po kWh, noću 0,28. Na punionicama snage od 22 do 50kW noćna cena je 0,385, na jačim od 50 kW cena je 0,58 evra. Ograničeno je vreme punjenja: 180 minuta na naslabijim, 60 minuta na srednje snažnim i na 45 na najačim. Ukoliko se prekorači, plaća se 0,14 evra za svaki dodatni minut. Naravno, pre odlaska na punionicu, potrebno je pratiti odgovarajuću aplikaciju na mobilnom kako biste odlazak tempirali tako da što manje čekate u redu.

Pre nego što će u ponedeljak početi sa naplatom, u ELEN-u su dve nedelje testirali sistem. Tako električno vozilo koje na 100 kilometara troši oko 22 kWh, što je čest slučaj, noću na najsnažnijoj punioci bateriju može da napuni za manje od pola sata, a cena je oko 13 evra. Istovremeno, pandan na dizel gorivo, poslovno vozilo sa šestocilindričnim motorom, na 100 km vožnje troši oko šest litara goriva što je trošak od 9,1 evra.

Galaxy

Supermasivna crna rupa uočena na patuljastoj galaksiji koja 'rađa' zvijezde

crna rupa
© NASA/ESA/Zachary Schutte/Amy ReinesSlika svemirskog teleskopa Hubble prikazuje galaksiju Henize 2-10, sa skrivenom supermasivnom crnom rupom u središtu. Izvlačenje središnjeg područja galaksije patuljaste zvijezde Henize 2-10 prati odljev, ili most vrućeg plina dug 500 svjetlosnih godina, koji povezuje masivnu crnu rupu galaksije i područje stvaranja zvijezda
Znanstvenici su otkrili crnu rupu u središtu patuljaste galaksije koja izbacuje mlazove plina duge 500 svjetlosnih godina, u kojima se formiraju nove zvijezde.

Astronomi su i prije uočili supermasivne crne rupe koje stvaraju povoljne uvjete za rađanje zvijezda, ali se do sada smatralo da crne rupe koje se nalaze u patuljastim galaksijama, koje sadrže milijardu zvijezda ili manje, onemogućuju njihovo formiranje.

Mlaz plina dug 500 svjetlosnih godina

Astrofizičar Zachary Schutte sa sveučilišta Montana State i njegovi kolege promatrali su crnu rupu u patuljastoj galaksiji Hen 2-10, udaljenu oko 34 milijuna svjetlosnih godina, i uočili kako izbacuje oblak ioniziranog plina koji je dugačak gotovo 500 svjetlosnih godina. Ovaj se oblak protezao od galaktičkog centra pa sve do ruba galaksije gdje se i formiraju zvijezde, piše New Scientist.

Attention

Zemljina unutrašnjost se hladi brže od očekivanog

Naš planet se formirao prije nekih 4.5 milijardi godina, a od tada njegova unutrašnjost polako gubi toplinu. Dok temperature Zemljine površine i atmosfere osciliraju tijekom eona, njena rastopljena unutrašnjost, moglo bi se reći srce, cijelo vrijeme se konstantno hladi.
zemlja
Kada kažemo Zemljino srce, ne radi se o nategnutoj metafori. Rotirajući dinamo koji se nalazi duboko u našem planetu glavni je pokretač njegovog ogromnog magnetskog polja, nevidljive strukture koja pruža zaštitu Zemlji i omogućuje razvoj biljnom i životinjskom svijetu. Osim toga, znanstvenici smatraju da konvekcija plašta, tektonska i vulkanska aktivnost pomažu u održavanju života jer stabiliziraju globalne temperature i ciklus ugljika.

Rose

Inteligentan dizajn na djelu? Biljni biolog smatra da "mutacija nije slučajna"

Arabidopsis thaliana
© Marie-Lan Nguyen / Wikimedia Commons / CC-BY 2.5.Arabidopsis thaliana, thale cress, mišje uho ili arabidopsis, mala je cvjetnica porijeklom iz Euroazije i Afrike
Uobičajena je zabluda da evolucija ima osjećaj smjera, ideju koju biološki štreberi diljem svijeta neprestano pokušavaju ispraviti. No nova istraživanja otkrivaju da u ovoj zabludi možda postoji privid istine, barem više nego što smo ikada mogli shvatili.
"Uvijek smo smatrali da je mutacija u osnovi nasumična u cijelom genomu", kaže biljni znanstvenik Grey Monroe sa Sveučilišta u Kaliforniji. "Ispostavilo se da je mutacija vrlo neslučajna i nenasumična na način koji koristi biljci. To je potpuno nov način razmišljanja o mutaciji."
Da bi genetska mutacija (ili varijanta) uopće nastala, nekoliko stvari mora ići kako treba. Prvo, DNK se mora promijeniti unutar stanica zametne linije - stanica koje prenose svoj genetski materijal na potomstvo organizma.

Komentar: Mala veličina, brz rast i relativno jednostavan genom čine Arabidopsis jednim od najmoćnijih alata dostupnih biljnim znanstvenicima. Ona je u svijetu istraživanja biljaka ekvivalent mišu.




Star

Mjehurić širine 1000 svjetlosnih godina koji okružuje Zemlju izvor je svih obližnjih mladih zvijezda

Illustration bubble
© unknownUmjetnička ilustracija Lokalnog mjehurića s formiranjem zvijezda na površini mjehurića.
Sunčev sustav lebdi usred neobično praznog područja svemira.

Ovo područje niske gustoće, visokotemperaturne plazme, promjera oko 1000 svjetlosnih godina, okruženo je ljuskom hladnijeg, gušćeg neutralnog plina i prašine. Zove se Lokalni mjehurić, a kako je točno i zašto nastao, sa Sunčevim sustavom koji pluta u sredini, bilo je teško objasniti.

Lokalni mjehurić

Tim astronoma predvođen centrom za astrofiziku Harvard & Smithsonian sada je mapirao Lokalni mjehurić s najvećom preciznošću do sada - i otkrio da je Lokalni mjehurić vjerojatno izrezan iz međuzvjezdanog medija nizom eksplozija supernove prije nekoliko milijuna godina.

U skladu je s prethodnim studijama, uz jedan dodatak: Lokalni mjehurić koji se još uvijek širi odgovoran je za područja pojačanog formiranja zvijezda na svom perimetru.

Fish

Istraživači otkrili oko 60 milijuna gnijezda antarktičke ledene ribe na površini od 240 četvornih kilometara u Weddellovom moru

Gnijezda ledenih riba
© AWI OFOBS timGnijezda ledenih riba
U Weddellevom moru na Antarktiku pronađena je kolonija od 60 miliona riba. Riječ je o području veličine Malte, koje je jedinstven i do sada nepoznat ekosistem.

Ovo otkriće je pokazatelj koliko malo se zna o tome šta se nalazi u morskim dubinama. Vjeruje se da je riječ o najvećoj koloniji na svijetu koju čine impresivne ledene ribe (Neopagetopsis ionah). Unutrašnjost njihovog tijela je vidljiva. Ledene ribe su jedini kičmenjaci koji nemaju crvena krvna zrnca. Da bi opstala na iznimno niskim temperaturama, kod ove vrste se razvio protein protiv smrzavanja.

Njemački istraživački polarni brod Polarstern je u februaru prošle godine otkrio ovu gnijezdeću koloniju riba. Brod je istraživao morske dubine udaljene pola kilometra od njega. Za snimanje je korištena kamera veličine automobila, koja je bila pričvršćena za plovilo. Istraživane su okeanske struje te je otkriće ove kolonije bilo veliko iznenađenje.

"Tokom četiri sata uočavali smo gnijezdo za gnijezdom riba. U navedenom vremenu smo prešli možda šest kilometara. Nikada prije u 15 godina izučavanja okeana nisam vidio nešto slično. Nakon što smo ih uočili o tome smo obavijestili stručnjake koji poznaju ovakve vrste. Kazali su nam da je riječ o nečemu vrlo jedinstvenom", prisjetio se istraživač njemačkog Instituta "Alfred Wegener" Autun Purser.

Gear

Novootkrivena vrsta 'čudnog metala' mogla bi dovesti do dubokih uvida

metali
© CC0 Public Domain
Stručnjaci su pronašli novi "čudan metal" koji se ponaša na zasad neobjašnjiv način. To bi otkriće moglo biti ključno za objašnjenje fenomena koji desetljećima muči istraživače, što bi na kraju potencijalno dovelo do raznih otkrića kao što su električne mreže bez gubitaka i kvantna računala.

Većina materijala, kao što su bakar i srebro, ponašaju se na predvidiv i dobro razumljiv način, a znanstvenici znaju kako se njihova električna provodljivost mijenja kada se zagriju ili ohlade. No postoje i tzv. čudni metali. Čini se da se oni ne ponašaju u skladu s uobičajenim električnim pravilima. Znanstvenici su zaintrigirani jer se smatra da nude nagovještaje kvantnog svijeta.

U materijalu električni naboj ne nose elektroni, kao obično, nego tzv. Cooperovi parovi koji više sliče na valove. Elektroni pripadaju česticama fermionima, a Cooperovi parovi su bozoni koji se ponašaju veoma različito. Čudno ponašanje metala nikada nije viđeno u sustavu s bozonima. To bi konačno moglo pomoći u rješavanju desetljećima dugog misterija.