Znanost i tehnologijaS


Nebula

Znanstvenici uhvatili eksploziju zvijezde crvenog superdiva

illustration red supergiant star
© W. M. Keck Observatory/Adam MakarenkoUmjetnički prikaz crvene supergigantske zvijezde u posljednjoj godini prije nego što eksplodira.
Astronomi su prvi put ugledali eksploziju zvijezde crvenog superdiva u stvarnom vremenu. Supernova je jedan od najrazornijih događaja u poznatom svemiru - nestanak superdivovske zvijezde u obliku kolosalne eksplozije kozmičkih razmjera.

Znanstvenici su u ljeto 2020. prvi put počeli promatrati zvijezdu koja se nalazi u galaktici NGC 5731, udaljenoj 120 milijuna svjetlosnih godina, vidljivoj u zviježđu Volaru. Bili su iznenađeni kada su nekoliko mjeseci poslije otkrili da je eksplodirala

Spajajući opažanja s više teleskopa, istraživači su uspjeli izgraditi sliku supernove od trenutka eksplozije do godinu dana nakon toga.

Footprints

Google i Facebook kažnjeni zbog špijuniranja korisnika

facebook google
© getty
Francusko državno povjerenstvo za informatiku i slobode (CNIL) kaznilo je Google sa 150 milijuna eura, a Facebook sa 60 milijuna eura, zbog kršenja pravila u uporabi kolačića prilikom prikupljanju podataka o korisnicima, izvijestio je TV kanal BFM.

Kako donosi taj kanal, kazna se tiče uporabe kolačića (cookies) za prikupljanje podataka o korisnicima prvenstveno za potrebe ciljanog oglašavanja.

Comet 2

Asteroid veličine dva Empire State Buildinga približava se Zemlji

ateroid
© Sormano Astronomical ObservatoryAsteroid (7482) 1994 PC1 tijekom preleta Zemlje 1997. godine
Masivni asteroid s NASA-inog popisa 'potencijalno opasnih', koji je dva i pol puta veći od Empire State Buildinga u New Yorku, trebao bi proći pored Zemlje kasnije ovog mjeseca.

S procijenjenim promjerom od najmanje jednog kilometra, asteroid (7482) 1994 PC1 sposoban je izazvati svjetsku kataklizmu kada bi udario u naš planet.

Međutim, šanse da se to dogodi su iznimno male, prenosi Russia Today.

Očekuje se da će ovaj asteroid 18. siječnja proći na oko 1,98 milijuna kilometara od Zemlje, što je otprilike pet puta više od udaljenosti između našeg planeta i Mjeseca.

To bi trebala biti najbliža točka do Zemlje na kojoj će se ova svemirska stijena naći.

Idući put ovako blizu tek 2105. godine

Asteroid klase Apollo ima nešto širu orbitu oko Sunca od Zemlje, a otkrio ga je australski astronom Robert McNaught 1994. godine. Ovaj asteroid napravi puni krug oko Sunca za godinu i sedam mjeseci.

Galaxy

Je li matematika temeljni dio prirode, a ne nešto što su ljudi smislili?

školjke
Školjke prikazuju zlatnu spiralu
Priroda je nezaustavljiva sila, i to prelepa. Gde god da pogledate, svet prirode je prožet zapanjujućim obrascima koji se mogu opisati matematikom. Od pčela do krvnih sudova, od paprati do očnjaka, matematika može da objasni kako nastaje takva lepota.

Matematika se često opisuje kao jezik ili alat koji su ljudi stvorili da sa preciznošću opisuju svet oko sebe.

Ali postoji još jedna škola mišljenja koja smatra da je matematika zapravo ono od čega je svet napravljen. Da priroda sledi ista jednostavna pravila, uvek iznova, jer matematika podupire osnovne zakone fizičkog sveta.

To bi značilo da je matematika postojala u prirodi mnogo pre nego što su je ljudi izmislili, kaže filozof Sem Baron sa Australijskog katoličkog univerziteta.

"Ako matematika objašnjava toliko stvari koje vidimo oko sebe, onda je malo verovatno da je matematika nešto što smo mi stvorili", piše Baron.

Umesto toga, ako razmišljamo o matematici kao o suštinskoj komponenti prirode koja daje strukturu fizičkom svetu, kao što Baron i drugi sugerišu, to bi nas moglo podstaći da preispitamo svoje mesto u njemu umesto da uživamo u sopstvenoj kreativnosti.

Komentar:


Telescope

Astronomi snimili erupciju crne rupe koja se proteže dužinom 16 Mjeseca poredanih jedan pored drugog

crna rupa
Znanstvenici su uspjeli snimiti fotografije supermasivne crne rupe udaljene oko 12 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje

Nova studija o nama najbližoj supermasivnoj crnoj rupi koja se 'hrani' otkrila je da ovaj svemirski fenomen emitira 'mjehuriće' radiovalova koji se protežu preko golemih dijelova svemira dok se hrani plinom koji upada u nju.

U članku objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Astronomy 22. prosinca, Benjamin McKinley sa Sveučilišta Curtin Međunarodnog centra za istraživanje radioastronomije (ICRAR), koji je provodio studiju, kaže da ova "najsveobuhvatnija" slika do sada pokazuje pravi opseg poremećaja u svemiru uzrokovanih supermasivnim crnim rupama koje se 'hrane'.

McKinleyjevo istraživanje sadrži i do sada najbolje fotografije Zemlji najbliže radio-galaksije Centaurus A, zvjezdanog sustava udaljenog 12 milijuna svjetlosnih godina s crnom rupom u svome središtu.

Fotografije snimljene teleskopom Murchison Widefield Array (MWA) u Australiji pokazuju radio 'mjehuriće' koji nastaju kada se crne rupe hrane plinom koji upada u njih te izbacuje materijal gotovo brzinom svjetlosti.

Galaxy

Magellanov potok iznad Mliječne staze možda je 5 puta bliži nego što se mislilo

Naša galaksija nije sama. Oko Mliječne staze vrti se nekoliko manjih, patuljastih galaksija od kojih su najveće Mali i Veliki Magellanovi oblaci, vidljivi na noćnom nebu južne hemisfere.

Magellanovom sustav
© COLIN LEGG / SCOTT LUCCHINIPogled na plin u Magellanovom sustavu kakav bi izgledao na noćnom nebu. Ova slika, preuzeta izravno iz numeričkih simulacija, malo je modificirana zbog estetike.

Tijekom milijardi godina njihovog plesa oko Mliječne staze, gravitacija Magellanovih oblaka otrgnula je iz svakog od njih ogroman plinski luk također poznat kao Magellanov potok. Potok nam pomaže u razumijevanju povijest kako su Mliječna staza i njezine najbliže galaksije nastale i kako će izgledati njihova budućnost.

Brain

Paralizirani muškarac tvitao mislima pomoću ugrađenog moždanog implantata

digital binary man
Australac Philip O'Keefe (62) kojem je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skelroza (ALS), odnosno bolest koja izaziva paralizu, sad može komunicirati s drugima koristeći samo svoje misli, i bez aktivnosti mišića u tijelu.

Kompanija koja mu je to omogućila zove se Synchron, a oni tvrde da je njihov spomenuti pacijent napravio objavu na Twitteru koristeći tek izravnu misao.

Komentar: Za razliku od Muskovog Neuralinka, Synchron je već počeo sa testiranjem na ljudima i njihovim moždanim implatantima.


Family

Znanstvenici su upravo otkrili potpuno novi mišićni sloj u ljudskoj čeljusti

čeljust
Maseter mišić ima površinski (S), duboki (D) i dublji sloj (C = koronoid). (Jens C. Türp, UZB)
Ako je suditi prema znanstvenom radu objavljenom u časopisu Annals of Anatomy, vrijeme je za ažuriranje udžbenika iz anatomije.

Razlog je otkriće potpuno novog dijela tijela. Riječ je o mišićnom sloju u donjoj čeljusti koji igra bitnu ulogu u žvakanju.

Smješten duboko u žvačni mišić, novi mišić nalazi se između stražnjeg dijela jagodičnih kostiju i donje čeljusti.

Možete osjetiti mišić za žvakanje tako da stavite prste na stražnju stranu obraza dok žvačete.

Općenito se smatralo da se sastoji od samo dva sloja: jednog dubokog i jednog površnog, međutim neki tekstovi aludiraju i na tajanstveni super-duboki treći sloj.

Komentar: Prije samo desetljeće ili više, otkriveni su dijelovi ljudskog tijela za koje se nekad smatralo da su za jednokratnu upotrebu, poput našeg slijepog crijeva ili krajnika, otkriveno je da igraju ključnu ulogu u održavanju optimalnog zdravlja. Gore navedeni nalaz samo je jedno u nizu nedavnih otkrića koja pokazuju koliko još moramo naučiti:


Robot

Reakcija robota zapreprepastila njegove kreatore

Ameca robot
© YouTube / Engineered Arts
Mašina koja se promoviše kao najnapredniji humanoidni robot na svetu potpuno je zaprepastila svoje kreatore pošto je sa očiglednom ljutinom odreagovala i zgrabila za ruku istraživača koji je narušio njen "lični prostor".

Na nedavno objavljenom video-snimku interakcije robota, nazvanog "Ameka", (Ameca) i istraživača koji drži prst ispred njegovog lica i demonstrira kako robot prati kretnje i kako reaguje na približavanje i odmicanje prsta. Pošto istraživač prstom krene da mu dodirne nost, robot ga ljutito hvata za ruku i sklanja je.

Komentar: 3 zakona robotike iz spomenutog filma Ja, robot Issaca Asimova su:
Prvi zakon: Robot ne smije ozlijediti ljudsko biće ili, nečinjenjem, dopustiti ljudskom biću da nanese štetu.
Drugi zakon: Robot se mora pokoravati naredbama koje mu daju ljudska bića, osim ako bi takve naredbe bile u suprotnosti s Prvim zakonom.
Treći zakon: Robot mora štititi svoje postojanje sve dok takva zaštita nije u suprotnosti s Prvim ili Drugim zakonom.
S obzirom da je robot u članku na rubu kršenja Prvog Zakona, sve što se može reći na to je: Ovo je pomalo Jezivo!

Pogledajte i:


Satellite

NASA-in svemirski teleskop James Webb kreće u povijesnu misiju

svemirski teleskop James Webb
© NASAUmjetnički prikaz JWST-a u svemiru
NASA-in svemirski teleskop James Webb, izgrađen kako bi svijet dobio uvid u svemir kakav je postojao u trenutku formiranja prvih galaksija, lansiran je u danas raketom Ariane 5 sa sjeveroistočne obale Južne Amerike, otvorivši novu eru u astronomiji, prenosi Reuters.

Snažni infracrveni teleskop, kojeg je NASA predstavila kao pionirski opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća, poletio je u svemir na raketi Ariane 5 koja je lansirana u 13.20 sati po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.

Nakon 27 minuta leta, instrument težak 6350 kilograma odvojio se od rakete i zaplovio u svemir. Teleskopu James Webb (JWST), nazvanom po čovjeku koji je vodio NASA-u tijekom 60-ih, trebat će mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milijun i pol kilometara od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca. Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kruži oko Zemlje s udaljenosti od 340 milja, ulazeći i izlazeći iz sjene planeta svakih 90 minuta.