Tunguska eksplozija 1908
© WikipediaTunguska eksplozija 1908 u Rusiji
Nastojeći da ponovo postignu isti efekat obaranja drveća kakav je proizvela Tunguska eksplozija u Sibiru prije više od 100 godina, naučnici su dizajnirali niz različitih kompjuterskih modela koji uključuju više od 500 miliona kombinacija izgleda asteroida i varijanti njegovog ulaska u atmosferu i istražili ih pojedinačno uvjereni da se radi o najznačajnijem astronomskom događaju 20. vijeka.

Prije tačno 111 godina, 30. juna 1908. gigantski asteroid udario je u udaljeno područje tada carske Rusije, izazvavši masivnu eksploziju uništivši hiljade kvadratnih kilometara šume oko epicentra.

Kada su naučnici kasnije otkrili obim uništenja, izazvanog Tunguskom eksplozijom, smatrali su da je to najznačajniji fenomen te vrste u čitavoj ljudskoj istoriji.

Srećom po lokalno stanovništvo, nije bilo prijavljenih žrtava u ovoj rijetko naseljenoj sibirskoj oblasti, iako je sila razaranja bila nevjerovatna. Uništeno je oko 2 000 kvadratnih kilometara. Međutim, događaj je od tada izazivao beskrajna pitanja jer ni asteroid ni njegovi ostaci nikada nisu pronađeni.

U nekom trenutku istraživači su uspjeli da primjene analizirane podatke oko 500 miliona kombinacija i pobliže analiziraju Tungusku eksploziju.

Inženjeri kompjuterskog modeliranja iz NASA-inog Ames istraživačkog centra otkrili su da je događaj vjerovatno uzrokovan kamenim meteorom a ne ledenim nebeskim tijelom i da je vjerovatno taj objekat bio između 50 i 80 metara u prečniku.

Simulacija je zaključila da je sasteroid ušao u atmosferu brzinom od 55 000 kilometara na čas prije nego što je eksplodirao na visini od 10 - 15 kilometara iznad tla, što je činjenica koja objašnjava zašto nije došlo do stvaranja kratera na tlu posle ove stravične eksplozije.

Međutim, udar kao takav se desio i postoji mogućnost sličnih udara u budućnosti, što naglašava značaj razvoja zaštitnih mjera u budućnosti. Snaga eksplozije bila je ekvivalenta 30 megatona što je čini snažnijom više od hiljadu puta od bombi bačenih na kraju Drugog svjetskog rata.

Naučnici su zaključili da se učestalost ovakvih razaranja mjeri u milenijumima.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija, proglasila je 30. jun Međunarodnim danom asteroida, u decembru 2016.godine kako bi svake godine na međunarodnom nivou posmatrala nivo uticaja Tunguske eksplozije na Sibir.