Istraživanje naučnika sa američkog Univerziteta "Nord ist" pokazalo je da neke aplikacije bez znanja korisnika snimaju video-zapise i slike ekrana, koje anonimno šalju određenim kompanijama.

Studija je sprovedena među više od 17.000 najpopularnijih aplikacija za android telefone, kako bi se saznalo da li te aplikacije špijuniraju korisnike.

Nisu pronađeni dokazi o prisluškivanju i špijuniranju, ali su otkrivene zabrinjavajuće metode kojima se služe razvojni timovi aplikacija. Naime, pokazalo se da neke aplikacije snimaju prikaze sa ekrana telefona i šalju ih trećim stranama.

Kao jedan od primera naveli su aplikaciju "Gopuf", koja je snimala video-zapise i prikaze ekrana u momentu korištenja te aplikacije i snimke slala analitičkoj kompaniji "Apsi".

Tri japanska naučnika pokušala su odgovoriti na pitanje imaju li konji sposobnost da prepoznaju ljudske emocije, a rezultati istraživanja pokazuju da konji prepoznaju emocionalna stanja svojih vlasnika i nepoznatih osoba.

Ayaka Takimoto sa univerziteta Hokaido, Kosuke Nakamura sa univerziteta Tokio i Toshikazu Hasegawa bivši profesor s istog univerziteta, sarađivali su na novom istraživanju koje je objavljeno u časopisu Scientific Reports. Da bi otkrili reagiraju li konji na emocije ljudi, konjima su na ekranu pokazivane slike sretnih i ljutih ljudi. Slike su upotpunili uz različite glasove.

Emocije su se povremeno podudarale sa slikama. Istraživanje otkriva da su konji u neusklađenim uvjetima slika-glas, reagirali na glasove 1,6 do 2 puta brže nego kada su slika i ton glasa bili usklađeni. Konji su isto tako gledali u zvučnik znatno duže u neusklađenim uvjetima kad se radilo o glasu osobe koja se za njih brine, nego kada su čuli glas stranca.

Ova saznanja sugeriraju da kada su konji čuli poznati glas kod kojeg se emocije ne slažu sa slikom, njihovo očekivanje je bilo povrijeđeno. Autori zbog toga zaključuju da konji normalno reagiraju na ljudske izraze lica i glasove koji su u skladu.

Autori smatraju da je ovo prvo istraživanje koje pokazuje da konji prepoznaju emocionalna stanja vlasnika i nepoznatih osoba.

"Istraživanje doprinosi razumijevanju kako ljudi i njihovi ljubimci šalju i primaju emocionalne signale koji produbljuju njihovu vezu što može pomoći uspostavljanju boljih odnosa koji popravljaju dobrobit životinja", poručuju japanski naučnici.

Astronomi su saopštili danas da su prvi put napravili potvrđeni snimak planete koja se rađa u kovitlacu prašine oko jedne mlade zvijezde.

Naučnici navode da planeta izgleda kao svijetla tačka na snimku koji je napravio teleskop opservatorje u Čileu.

Mirijam Kepler sa Instituta za astronomiju Maks Plank u NJemačkoj rekla je da su nagovještaji beba planeta bili uočeni i ranije, ali da astronomi nikada nisu bili sigurni da li su to samo fragmenti svemirske prašine.

Naučnici opisuju novu planetu kao gasnog giganta koji je veći od Jupitera. Planeta je udaljena oko tri milijarde kilometara od zvijeze PDS 70.

Stručnjaci navode da planeta ima oblačnu atmosferu i da je temperatura na njenoj površini 1.000 stepeni Celzijusovih.

Astronomi širom svijeta nedavno su snimili misterioznu svemirsku eksploziju golemih razmjera, oko 100 puta sjajniju od supernove.

Eksplozija se dogodila na udaljenosti od oko 200 milijuna svjetlosnih godina, a u svemir je odaslala zračenje u gotovo svim dijelovima elektromagnetskog spektra i čestice visokih brzina od oko 20.000 km u sekundi čija se temperatura procjenjuje na oko 8900 Celzijevih stupnjeva. Trajala je neočekivano kratko. Uobičajeno velike eksplozije zvijezda vrhunac dosežu kroz nekoliko tjedana, no ova ga je postigla u samo dva dana i zatim počela slabjeti.

Nitko ne zna što je

Fenomen koji je nazvan AT2018cow i dobio je nadimak Krava, prvi je zabilježio teleskop ATLAS promatračnice Keck u Mauna Kei na Havajima, no promatranju se ubrzo pridružilo 20-ak drugih teleskopa (dolje snimka ATLAS-a).

Supernove u svojim bljeskovima mogu stvoriti više svjetlosti i energije od našeg Sunca za cijelog njegovog životnog vijeka, odnosno više od cijelih galaksija. Smatraju se najsjajnijim eksplozijama u svemiru, no Krava ih je nedvojbeno zasjenila.

Astronomi su u početku mislili da se eksplozija dogodila u Mliječnom putu jer je tako sjajna, međutim, kineska spektroskopska analiza pokazala je da potječe iz galaksije poznate kao CGCG 137-068 u zviježđu Herkula.

Postoji mogućnost da je odaslala gravitacijske valove kakvi se očekuju u eksplozijama supernova, no nažalost detektori LIGO-a koji bilježe takve pojave, bili su isključeni zbog radova na održavanju.

Japanska svemirska letjelica Hayabusa 2 stigla je u srijedu, nakon gotovo četverogodišnjeg putovanja, do svog odredišta - asteroida Ryugua, objavila je japanska svemirska agencija JAXA.

Sonda slijeće tek u rujnu

Letjelica se pozicionirala oko 20 kilometara od asteroida Ryugua, koji se nalazi 300 milijuna kilometara od Zemlje, kako bi obavila detaljna promatranja i pronašla mjesto za slijetanje male sonde koju su razvile Njemačka i Francuska. Sonda bi trebala pristati uz asteroid kako bi prikupila uzorka tla. JAXA planira operaciju slijetanja na asteroid provesti u rujnu.

Znanstvenici su otkrili fosile dvije nove vrste sabljozubih grabežljivaca, što bi moglo pomoći u razumijevanju rane evolucije sisavaca, prenosi Mirror.

Vladali Zemljom prije sabljozubih tigrova

Prvi od fosila, koji su pronađeni u europskom dijelu Rusije, u gradu Kotleniču u dolini rijeke Vjatke, bio je mesojed veličine vuka, a znanstvenici su ga nazvali 'Gorynychus masyutinae'. Drugi grabežljivac, nazvan 'Nochnitsa geminidens', bio je manji mesojed duge njuške sa zubima oštrim poput igle. Obje nove vrste nazvane su po legendarnim čudovištima iz ruskog folklora zbog svojeg zastrašujućeg izgleda.

Lavovi, tigrovi i medvedi sve češće se prilagođavaju noćnim uslovima života kako bi izbjegle da se sreću s ljudima, navodi se u danas objavljenom istraživanju.

Naučnici dugo znaju da ljudske aktivnosti ometaju prirodu. Osim toga što postaju obazriviji i smanjuju vrijeme povedeno u lovu, mnogi sisavci mogu da odu u udaljene predjele i manje se kreću kako bi izbjegli kontakt s ljudima, navodi se u istraživanju.

Stručnjaci su utvrdili da čak i aktivnosti poput planinarenja ili kampovanja mogu da uplaše životinje i navedu ih da postanu aktivnije noću.

"To ukazuje da životinje možda igraju na bezbjedno kada su okružene ljudima", rekla je autorka studije Kejtlin Gajnor, ekolog sa Univerziteta u kaliforniji. Prema njenim riječima, ljudi misle da ne ostavljaju tragove kada planinare u šumi, ali naše prisustvo ostavlja trajne posljedice.

Gajnor i njene kolege analizirale su 76 slučajeva i 62 vrste životinja na šest kontinenata. U istraživanje su bili uključeni lavovi iz Tanzanije, vidre u Brazilu, kojoti u Kaliforniji, divlje svinje u Poljskoj i tigrovi u Nepalu.

Naučnici su uporedili koliko vremena su životinje provele u noćnim aktivnostima kada su bile izložene ljudskom ometanju, poput lova, planinarenja i poljoprivrede. Utvrdjeno je da ljudsko prisustvo povećalo noćnu aktivnost životinja za oko 20 odsto, čak i kod životinja koje nisu poznate kao "noćne ptice".

Istraživanje je objavljeno u časopisu Sajens (Science).

Stručnjaci su iznenadjeni činjenicom da je bilo kakva ljudska aktivnost dovoljna da je životinje vide ljude kao prijetnju.

"To je pomalo zastrašujuće", rekla je Marle Tuker sa Univerziteta Gete u Frankfurtu, dodajući da čak i ako ljudi ne žele namjerno da utiču na životinje, to rade slučajno.

Znenstvenici su prvi put u povijesti vidjeli veliku eksploziju koja je nastala kada je crna rupa progutala zvijezdu, javljaju svjetski mediji.

Znanstvenici su napokon uspjeli vidjeti stvaranje i širenje materijala koji se izbacuje kada supermasivna crna rupa proguta i uništi zvijezdu.

Dramatičan događaj viđen je prvi put ikada pomoću visoko specijaliziranih teleskopa koji promatraju par galaksija koje se sudaraju, nazvan Arp 299, oko 150 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

U središtu jedne od sudarajućih galaksija, zvijezda dvostruko veća od Sunca došla je preblizu crnoj rupi, koja je više nego 20 milijuna puta veća od našeg Sunca. Zvijezda je uništena i nastala je golema eksplozija. NASA je ranije objavljivala snimke ilustracija ovakvih događaja.

Teoretičari su već dugo nagađali da su ovakvi događaji u svemiru uobičajeni te da materijal uništene zvijezde stvara rotirajući disk oko crne rupe i emitira snažne zrake i vidljivu svjetlost, dok u isto vrijeme gura mlazove materijala prema van od polova diska, malo sporije od brzine svjetlosti. Sada su to prvi put uspjeli ugledati.

"Nikada prije nismo mogli izravno promatrati stvaranje i širenje eksplozije u ovakvom događaju", izjavio je Miguel Perez-Torres s Astrofizičkog instituta Andaluzije u Granadi u Španjolskoj.

Ne, nije riječ o novom horor filmu - riječ je o "Normanu", prvoj vještačkoj inteligenciji (AI) koja pokazuje znakove psihopatskog ponašanja, objavili su američki naučnici, u studiji koja bi trebala pokazati potencijalne opasnosti od AI-ja.

Norman "predstavlja studiju slučaja opasnosti u kojem vještačka inteligencija može da krene ukrivo ako se pristrani podaci unesu u algoritme pomoću kojih stroj uči", objavio je prestižni "Massachusetts Institute of Technology" (MIT).

"Postoji ključna ideja u strojnom učenju: podaci koji se unose u algoritme strojnog učenja mogu značajno promjeniti ponašanje stroja", navode naučnici MIT-a uključeni u istraživanje.

"Kada govorimo o AI algoritmima koji su pristransi ili nepošteni, krivac uglavnom nije sam algoritam, već pristrsani podaci koji su uneseni", dodaju naučnici Pinar Janardag, Manuel Sebrian i Ijad Ravan.

Otud i ideja kreiranja Normana, psihopatskog AI-ja nazvanog prema liku psihopatskog ubice Normana Bejtsa iz filma "Psycho" Alfreda Hičkoka iz 1960.

Norman je 'nahranjen' samo osnovnim podacima kojima se opisuju fotografije 'umirućih ljudi' pronađene na društvenoj mreži Reddit. Naučnici su nakon toga Normanu pokazali slike mrlja tinte, kao u poznatom Roršahovom psihološkom testu, kako bi vidjeli što u njima Norman vidi i uporedili njegove odgovore s odgovorima drugih AI-ja u koje su uneseni tradicionalni podaci.

Rezultati su u najmanju ruku bili sablasni: u mrljama tinte u kojima 'tradicionalni' AI vidi "dvije osobe koje stoje jedna blizu druge", Norman vidi "osobu koja skače kroz prozor". A kada Norman prepozna "muškarca kojeg je iz vatrenog oružja ubila njegova žena", drugi AI-ji vide "osobu koja drži kišobran".

Na stranici "norman-ai.mit.edu" prikazano je desetak primjera mrlja tinte i odgovore koje su dala dva sistema - a u svakom slučaju Norman je imao neku jezivu ideju o tome što je u mrljama prepoznao.

Stranica dopušta korisnicima da takođe testiraju Normana mrljama tinte, te pošalju svoje odgovore kako bi pomogli da "Norman popravi samoga sebe".

Dupini se međusobno dozivaju osobnim imenima, a pamte ih i po 20 godina. Osobina je to, inače, svojstvena samo ljudima.

Australski znanstvenici su otkrili da se velika pliskavica koristi imenima, tj. individualnim skvičanjem i zviždanjem, kako bi prepoznala svoje prijatelje i suparnike u okruženju.

Znanstvenica Stephanie King sa Sveučilišta Zapadne Australije je nakon proučavanja dupina u zaljevu Shark (800 km zapadno od Pertha), rekla da parovi i manje grupe mužjaka upotrebljavaju takve pozive ne bi li privukli ženke za parenje i preoteli ih od suparničkih skupina mužjaka.

"Ti dupini nisu rođeni s jedinstvenim zvukom. Razvijaju ih u prvih nekoliko mjeseci života i strukturalno su jedinstveni svakoj jedinki", navela je King u časopisu Conversation. "Ti zvuci su usporedivi s ljudskim imenima, a dupini ih koriste za predstavljanje", dodala je.

"To im omogućuje da raspoznaju prijatelje i suparnike. Dokazano je da pliskavice pamte zvukove drugih jedinki i nakon 20 godina razdvojenosti", kaže King.

Da ovaj fascinantni nalaz nije pretjerivanje pokazuje jedno starije istraživanje. Još je prije 5 godina opaženo da se ovi inteligentni morski sisavci odazivaju na snimke specifičnih zvižduka za koje se špekuliralo jesu li njihova osobna imena.

Tada je u jednoj studiji u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences dr. Vincent Janik tvrdio da dupini žive u velikom okolišu udaljenom od obala bez prepoznatljivih oznaka i orijentira te da im je izuzetno bitno da ostanu na okupu.

Stručnjaci su tada snimali zvižduke dozivanja u skupini dobrih dupina (Tursiops truncatus) koji su česti i u Jadranskom moru. Potom su njihova osobna imena reproducirali podvodnim zvučnicima.

"Puštali smo im snimke imena životinja iz skupine, snimke raznih drugih zvižduka s njihova repertoara i zvižduke osobnih imena iz drugih populacija koje nisu nikada susreli', pojasnio je dr. Janik. Pokazalo se da dupini odgovaraju samo na svoja "imena".