Oko 6 sati ujutro po našem lokalnom vremenu kraj nas je na udaljenosti 65.000 kilometara proletio asteroid veličine kamiona. 2017 BH30, otkriven je svega par sati prije nego što će proletjeti kraj nas. Promjer mu je bio između 4.6 i 10 metara, a brzina mu je bila oko 15.46 km/s.

Ovo je već treći asteroid u ovoj godini koji je proletio kraj Zemlje na udaljenosti manjoj od one na kojoj se nalazi Mjesec.

Asteroid je otkrila promatračnica Catalina Sky Survey. Watchers

Istraživači NASA-e objavili su rezultate opsežne studije o utjecaju radijacije na putnike u avionima. Kozmičke zrake iz sunca i svemira sudaraju se s molekulama u atmosferi. Na taj način uzrokuju radijaciju koja može biti opasna za ljudsko zdravlje. U novoj studiji, koju je objavio Space Weather Journal, istraživači su koristili tzv. vremenske balone.

U balonima su se nalazili instrumenti koji su bilježili zračenje na udaljenosti od 7 do 37 kilometara iznad površine zemlje. Smatra se da je stanovništvo na zemlji uglavnom sigurno od zračenje. Međutim, ova studija pokazuje da su mu astronauti, piloti i drugo osoblje u avionu, ipak izloženi.

Povećana radijacija u atmosferi

Zbog vremena koje provode u atmosferi posada aviona je radijaciji izložena dvostruko više nego ostatak ljudi. Ovo se također odnosi na astronaute. Istraživači NASA-u pustili su u zrak 2015. godine u Fort Summeru ogroman balon napunjen helijem. U balonu su se nalazili instrumenti koji su mjerili kozmičku radijaciju iz sunca i svemira.

Naposljetku su dokazali povećanu radijaciju u atmosferi. Inače, magnetska polja sprječavaju radijaciju planeta, ali jedan dio zračenja ipak može ući u atmosferu. Ove zrake sudaraju se s molekulama dušika i kisika. To uzrokuje promjenu čestica zračenja u nove čestice. Ovi procesi nazivaju se nuklearne i elektromagnetske kaskade.

Španski naučnici kreirali su 3D printer koji može proizvesti ljudsku kožu, koja bi se mogla koristiti u testiranjima lijekova umjesto životinja, ali i u transplantacijama

U SF filmovima često smo mogli vidjeti organe i dijelove tijela kako nastaju iz ničega. I dok će to još neko vrijeme ostati tako, španski naučnici malo su nas približili toj budućnosti. Oni navode da su napravili prototip 3D printera koji može isprintati funkcionalnu ljudsku kožu, što bi moglo imati dramatičan uticaj na živote brojnih ljudi. Takva koža mogla bi se koristiti u transplantacijama, ali i kao alternativa testiranju na životinjama, prenosi Yahoo News.

Njihov bioprinter kao 'tintu' koristi ljudske ćelije i druge biološke sastojke kako bi reprodukovao prirodnu strukturu kože, koja uključuje vanjski sloj epidermu i dublji dermu. Ti se sastojci polažu na bioaktivnu podlogu i koža može proizvesti vlastiti kolagen, odnosno ta koža je živo tkivo koje bi moglo imati razne primjene.

Nova tehnologija pružila bi nam i djelotvorniji način printanja živog tkiva koje je dosad uključivalo ćelije pacijenta, što nije bilo dovoljno za velike količine ili životinjsko tkivo, što se ovdje izbjegava.

- Kratkoročno, glavna primjena bi mogla biti u testiranju novih sastojaka i spojeva. U mnogim područjima, poput kozmetike, životinje se više ne mogu koristiti za testiranja. Osim etičkih problema, u farmaceutskoj industriji se podaci koje dobijete ne mogu uvijek ekstrapolirait na ljude. Zbog toga trebamo imati 'ljudski scenarij' odnosno biti što je moguće bliži stvarnom ljudskom tkivu - rekao je José Luis Jorcano, sa Univerziteta Carlos III u Madridu. Kako bi se koža koristila na ljudima, što je dugoročni cilj, biće potrebne i brojne dozvole regulatora, prenosi Digital Trends.

Mozak vjerojatno ne kontrolira samo naše misli i osnovne tjelesne funkcije, piše Cosmos. Studije u posljednje vrijeme ukazuju na to da mozak kontrolira put na koji naše tijelo odgovara na prijetnju bakterijskih infekcija.

Tijelo je u stalnom kontaktu s bakterijama. Većina njih ne predstavlja opasnost dok nam je obrambeni sustav dobar. Ali u nekim situacijama, kad je obrambeni sustav oslabljen, bakterija može prodrijeti i dovesti do infekcije, u ekstremnim slučajevim i do sepse.

Povećao se broj otpornih bakterijskih vrsta

U dvadesetim godinama prošloga stoljeća otkriven je penicilin. To je značilo novu eru u liječenju infekcija. Uz antibiotike tijelo se više nije moralo oslanjati samo na sebe da bi se riješilo bakterija. Penicillin je bio prvi antibiotik načinjen da suzbije različite vrste bakterijskih infekcija.

No, posljednje dvije decenije, sposobnost antibiotika da suzbiju rast bakterija postala je ograničena i povećao se broj bakterijskih vrsta koje su otporne na antibiotike. Prijetnja rezistencije na antibiotike ubrzala je napore znanstvene zajednice da traže alternative kako se nositi sa bakterijskim infekcijama.

Molekule koje kontroliraju reakciju tijela na upale

Da bi otkrili nove načine za liječenje bakterijskih infekcija, znanstvenici su se fokusirali na središnji živčani sustav (mozak, leđnu moždinu i optički živac) jer je sve više studija pokazalo da mozak ne upravlja samo našim mislima. Studija je utvrdila da prekidanje pravog vagus živca kod miševa, smanjuje njihovu sposobnost da pobijede infekciju escherichijom coli.

Kad su istraživali razloge, pronađeno je određeno smanjenje razine molekule zvane PCTR1, dijela grupe molekula koje kontroliraju reakciju tijela na upale. Smanjenjem razine PCTR1, umanjena je sposobnost bijelih krvnih zrnaca da ubiju e.coli. Molekulu PCTR1 regulira vagus živac.

Mogli bismo se manje oslanjati na antibiotike

Ubrizgavanjem molekule PCTR1, sposobnost borbe organizma protiv bakterije se vratila. Očekuje se da će ovi rezultati imati široke implikacije na borbu protiv bakterijskih infekcija.

Saznanja ukazuju da tijelu možemo pomoći u borbi protiv infekcija kako bi mu povećali sposobnost obrane, korištenjem molekule PCTR1, pa tako možemo smanjiti oslanjanje na antibiotike.

Znanstvenici su uspjeli uzgojiti zametke koji sadrže kombinaciju ljudskih i svinjskih matičnih stanica, u prvom koraku na dugom putu razvoja ljudskih organa u tijelima životinja, objavljeno je u četvrtak.

Istraživanje je, međutim, u vrlo ranoj fazi i pokazalo se težim nego što se očekivalo, objavljeno je u časopisu Cell.

"To je važan prvi korak", kazao je vodeći autor studije Juan Carlos Izpisua Belmonte, profesor na Salkovu institutu bioloških studija u Kaliforniji.

"Krajnji je cilj uzgojiti funkcionalne ljudske organe za transplantaciju, srca, pluća, bubrege... ali mi smo jako udaljeni od toga", objasnio je.

Znanstvenici su usadili matične stanice odraslih ljudi u svinjske zametke i dopustili da se razvijaju četiri tjedna.

Zametke su uništili prije nego što bi se bilo kakva kombinacija čovjeka i životinje, poznata kao himera po grčkim mitološkim hibridnim zvijerima, mogla roditi.

Ali su istraživanja prije uništenja pokazala da su se ljudske stanice počele stvarati u mišićnom tkivu svinjskih zametaka.

Zbog izuzetno složene prirode eksperimenta, rad na tome trajao je četiri godine i uključivao 1500 svinjskih zametaka.

Pokušaji stvaranja ljudsko-životinjskog zametka izazivaju mnoge kontroverze i etička pitanja, posebice otkako se pokazalo da je teoretski moguće dovesti do stvaranja životinje s ljudskim kvalitetama, i moguće ljudskom inteligencijom.

Znanstvenici kažu da je razina doprinosa ljudskih matičnih stanica u ovom eksperimentu bila jako niska i nije uključivala moždane stanice.

Profesor genetike na sveučilištu u Kentu Darren Griffin kazao je kako su znanstvenici slijedili postojeće zakonske i etičke smjernice i uništili zametke kada je dosegnuto maksimalno dopušteno vrijeme za njihov razvoj. On ovakva istraživanje smatra jako važnim, ali napominje da je u provedbi potrebna maksimalna transparentnost kako bi se omogućio javni nadzor i rasprava.

Testiranja provedena na 2 800 osoba prosječne dobi 74 godine sugeriraju kako pretilost ima negativan utjecaj na pamćenje, prenose mediji.

Sudionici istraživanja su praćeni 10 godina, a rezultate je objavio stručni časopis Obesity.

Znanstvenici s Indiana University dodaju kako je već ranije uočen negativan učinak pretilosti na funkciju mozga.

Uz to, pretilost je povezana i s ubrzavanjem smanjenja volumena mozga, posebno dijela mozga ključnog za pamćenje.

Po riječima istraživača, gubitak suvišnih kilograma može dovesti do poboljšanja pamćenja.

Međunarodni tim znanstvenika u utorak su otkrili 'Bivoj', laser visoke vršne snage nazvan po snagatoru iz češke legende. AFP navodi kako laser ima prosječnu snagu više od 1.000W, čime je stigao u kategoriju '10 puta snažnijih od lasera istog tipa'.

Laser ima potencijal donijeti pravu revoluciju u svijet inženjerstva, za jačanje metalnih površina, obradu poluvodiča i mikro obradu materijala. Bivoj je mase 20 tona i košta 44 milijuna eura. Razvili su ga i napravili britanski Central Laser Facility (CLF) i češki državni projekt HiLASE.

U prosincu prošle godine sustav je oborio svjetski rekord - 'magičnu barijeru' od 1.000W za laser tog tipa. 'Da, riječ je o svjetskom rekordu, što je važno (...) ali važnija je razvijena tehnologija koja će se iskoristiti za primjenu ovih snažnih lasera', rekao je upravitelj CLF-a, John Collier za AFP.

Iako su mali, mravi su sofisticirani navigatori koji će pronaći svoj put čak i kada se kreću natraške, objavili su znanstvenici.

Skupina škotskih, australskih i francuskih znanstvenka proučavala je kretanje kolonije pustinjskih mrava da bi se ustanovilo na koji način ti kukci pronalaze put do ‘kuće’ noseći plijen.

Kada su nosili manje komadiće kolačića mravi su išli naprijed, no veće su vukli krećući se natraške prema mravinjaku. Povremeno su odlagali hranu kako bi provjerili položaj Sunca i preorijentirali se u skladu s tim.

Orijentacija u prostoru pokazuje da je njihova mentalna sposobnost mnogo složenija nego što se mislilo.

“Mravi imaju relativno malen mozak, manji od glavice igle. Unatoč tome, uspješno se orijentiraju u brojnim okolnostima”, rekla je Barbara Webb, jedna od autorica studije objavljene u časopisu Current Biology.

“Razumijevanje njihova ponašanja može biti korisno ljudima jer bi moglo pomoći u razvoju novih računalnih algoritama za navođenje robota”, rekla je.

O grafenu kao čudotvornom materijalu izuzetne čvrstoće već smo pisali jako mnogo, no nismo imali prilike vidjeti kako se doista ponaša na testovima. MIT je stoga izradio 3D strukture spužvastog oblika kako bi testirao njegova svojstva u obliku u kakvom bi se jednog dana mogao naći u stvarnom svijetu, odnosno izvan laboratorijskih uvjeta. Šupljikave kocke materijala čija gustoća iznosi samo 5 posto u odnosu na čelik, a čvrstoća 10 puta više, prvo su pažljivo modelirane na računalu s idejom da se prikaže kako je za čvrstoću vrlo važna geometrijska struktura materijala.

Obzirom da nisu mogli izraditi kocke od stvarnog grafena, znanstvenici su se poslužili industrijskom plastikom, koju su 3D printerom isprintali u kocke strukture koja je vrlo bliska šupljikavoj strukturi grafena, a potom su ih izložili testovima velikog pritiska, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Fotografije egzoplaneta (planeta izvan našeg Sunčevog sustava)tek su nedavno počele pojavljivati, no znanstvenici su uvjereni kako će ih u budućnosti biti još više.

Na stranici manyworlds.space objavljena je animacija koji prikazuje četiri planeta veća od Jupitera kako kruže oko mlade zvijezde HR 8799, anastao je spajanjem fotografija koje su nastale tijekom perioda od sedam godinau W.M Keck opservatoriju na Havajima.