Nov oblik DNK u živim ljudskim ćelijama otkriven je po prvi put, piše Dejli mejl.

Nazvana i-motif, otkrivena forma izgleda kao upleten "čvor" umjesto dobro poznate dvostruke spirale.

Još uvijek je nejasno kakva je funkcija i-motif-a, tvrde naučnici, ali vjeruju da bi mogla da bude "čitanje" pojedinih sekvenci DNK i konvertovanje u korisne supstance, prenosi B92.

Do otkrića su došli naučnici sa Instituta za medicinska istraživanja Garvan u Sidneju. Oni su se već ranije susreli sa ovim oblikom DNK, ali ne unutar ljudskih ćelija, već u vještačkim uslovima u laboratoriji.

Naučnici su tada raspravljali da li i-motif "čvorovi" uopšte postoje u živim stvarima. Pitanje je rešila upravo nova studija objavljena u časopisu Nature Chemistry.

"Kada većina nas razmišlja o DNK, zamišljamo duplu spiralu", navodi koautor studije profesor Denijel Krajst.

"Novo istraživanje nam stavlja do znanja da postoji totalno drugačija struktura DNK koja bi mogla da bude bitna za naše ćelije", dodaje on.

Kako bi detektovali novi i-motif u ćelijama, istraživači su morali da razviju nov alat. Zahvaljući dijelu molekula koji pronalazi novu strukturu i povezuje se sa njom, koristeći fluorescentnu detekciju, identifikovali su brojne zelene površine u jezgru ćelije.

"Ono što nas najviše uzbuđuje jesu te zelene tačke - i-motifs - koje se pojavljuju i nestaju sve vrijeme, zbog čega znamo da se formiraju, rastvaraju i ponovo formiraju", navodi doktor Mahdi Zerati, čija istraživanja potkrepljuju nalaze studije.

Utvrđeno je da se i-motif-i formiraju na pojedinim mjestima odakle se aktivno čitaju informacije sa molekula DNK. Pojavljuju se i na promoterima koji kontrolišu da li se geni uključuju ili isključuju.

"Čini se kao da postoje da pomažu uključivanju gena i utiču na to da li se gen čita ili ne", dodaje Zerati.

Naučnici se nadaju da će buduća saznanja pomoći u shvatanju da li novi oblik DNK može uticati i kako na naše zdravlje ili bolesti.

Svemirski teleskop Hubble slavi 28. godišnjicu u svemiru i tim nas je povodom počastio spektakularnim fotografijama maglice Laguna. Na rođendanskoj fotografiji nalazi se gigantska zvijezda Herschel 36 usred eksplozije ultraljubičastog zračenja i uraganskih zvjezdanih vjetrova koji stvaraju fantastične prizore grebena i šupljina od plina i prašine.

Golema zvijezda je 32 puta veća od našeg Sunca, a njezina temperatura je osam puta viša od Sunčeve. Zvijezda je stara oko dva milijuna godina i nalazi 4.000 svjetlosnih godina od Zemlje.

'Ljudi ribe' iz Indonezije mogu zadržati dah do 13 minuta i roniti na dubinu od 70 metra. Liječnici i znanstvenici su otkrili da su ti ljudi evoluirali i da su im slezene 50 posto veće nego drugim ljudima.

Genetske promjene su otkrili kod ljudi iz plemena Bajau. To je prvi zabilježen slučaj u svijetu prilagodbe ljudi na dubinsko ronjenje.

'Morski nomadi', kako ih zovu, već više od 1000 godina se bave podvodnim ribolovom. Sada su se smjestili na otocima Indonezije. Prilikom ronjenja opremljeni su samo utezima i drvenim naočalama. Oko 60 posto vremena dnevno provode na moru, danju i noću ploveći čamcima, roneći i konzumirajući puno ribe koju sami ulove. Žive na ručno izrađenim barkama i sve što trebaju nose sa sobom na more. Na obalu dolaze samo kako bi trgovali ribom ili popravili plovila.

Znanstvenici kažu da su se njihova tijela u tolikoj mjeri prilagodila životu na i u moru da djeca bez pomagala vide kristalno jasno do dubine od 25 metara, a nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da imaju neuobičajeno veliku slezenu što je rezultat ronjenja na dah.

Slezena igra ključnu ulogu i 'čuva' ih od hladnoće dok kratko rone u hladnoj vodi. Otkucaji srca uspore, krv ide prema vitalnim organima, a slezena 'šalje' crvene krvne stanice s kisikom u krvotok. Kontrakcije slezene mogu podignuti razinu kisika u krvi za 9 posto.

- Znamo da tuljani koji duboko rone imaju vrlo velike slezene. Ako selekcija djeluje na tuljane, vjerujemo da može djelovati i na ljude - kaže Melissa Ilardo, znanstvenica sa sveučilišta Cambridge. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Cell.

Budući da se članovi plemena Bajau ne natječu s ostalima teško je reći koliko dugo mogu roniti pod vodom, no navodno je zabilježen slučaj da je jedan od njih ronio čak 13 minuta. Odrasli članovi zajednice na dah mogu zaroniti i 70 metara duboko, 'naoružani' samo drvenom zaštitnom maskom za oči i kopljem za ulov ribe.

Melissa Ilardo je provela nekoliko mjeseci u Indoneziji kako bi skupljala genetske uzorke i ultrazvukom pregledavala ljude iz plemena. DNK analiza je pokazala da ljudi iz plemena Bajau imaju gen PDE10A koji nije pronađen kod njihovih susjeda.

Dijamantski meteorit koji je eksplodirao ulazeći u Zemljinu atmosferu 2008. godine bio je deo davno izgubljene planete iz ranog Solarnog sistema, tvrde naučnici.

Dijamanti su pronađeni unutar meteorita koji je eksplodirao iznad Nubijske pustinje u severnom delu Sudana.

Njegova "roditeljska proto-planeta" postojala je milijardama godina pre nego što se razbila prilikom nekog sudara i bila je približno velika kao Merkur ili Mars.

Naučnici tvrde da je pritisak koji je neophodn za nastanak dijamanata ove vrste moguć samo na planeti te veličine.

Koristeći tri različite vrste mikroskopije, istraživači su ustanovili mineralnu i hemijsku kompoziciju dijamantskog kamenja koje je bilo razbacano po Nubijskoj pustinji na severu Sudana, kada je asteroid 2008 TC3 udario u atmosferu.

Neki od materijala koji su ostali zarobljeni u dijamantu od formiranja (karakteristike poznate kao inkluzija) mogu se formirati samo na pritisku iznad 20 gigapaskala (GPa), tvrde naučnici. Takvi uslovi "mogu se postići samo kod velikih nebeskih tela".

Merenja naučnika prižila su "prvi ubedljiv dokaz postojanja tako veliko tela koje je nestalo".

Ovaj pronalazak takođe podstiče teoriju da su današnje planete Sunčevog sistema nastale od ostataka desetina velikih "proto-planeta".

Zašto je Amerika pokušala da stvori ogromni bakarni prsten oko Zemlje koji bi vršio transmisiju signala brzinom munje...

Godine 1963, u periodu od nekoliko meseci, Zemlja je imala jednu zajedničku stvar sa Saturnom - prsten.

Ali, sa napretkom komunikacije na velikim udaljenostima u to doba, pojavili su se i određeni problemi.

Pedesetih godina mogli biste da pošaljete poruku s jednog kraja kontinenta na drugi u roku od nekoliko minuta zahvaljujući podvodnim kablovima i radarima sa dejstvom preko horizonta, koji su odbijali radio-signale u jonosferi.

Ipak, neretko se dešavalo da strani agenti onesposobe podvodne kablove, a zemaljske i solarne oluje poremete radio-signal.

Iz tog razloga, SAD su odlučile da isprobaju potpuno novu metodu - stvaranje ogromnog bakarnog prstena oko Zemlje koji će vršiti transmisiju signala brzinom munje, bez obzira na vremenske uslove.

Projekat je nosio naziv "Vestford", a ceo sistem trebalo je da funkcioniše ovako: raketa bi ispustila stotine miliona malenih bakarnih igala (dipolnih antena) u nisku Zemljinu orbitu, koje bi uz jonosferu bile dodatna potpora za odbijanje signala.

Ova zamisao pokazala se veoma uspešnom, pa su tako u prvim danima misije informacije stizale iz Kalifornije na Istočnu obalu SAD brzinom koja je u to vreme bila nezamisliva - 20 kilobajta u sekundi.

Ipak, sreća je kratko trajala. Nakon četiri meseca, bakarni prsten počeo da je se osipa, a iglice da padaju na Zemlju.

Pravi problemi počeli su, međutim, kada su iglice počele da se grupišu u gomile.

Novi satelit svemirske agencije NASA, dizajniran da otkriva svjetove slične Zemlji oko zvijezda iz našeg solarnog sistema, bit će večeras lansiran raketom "Spejs Iks" s Floride.

Satelit TESS (Transit Exoplanet Survey Satellite) bit će lansiran u 18.30 po lokalnom vremenu iz stanice Kejp Kanaveral. Njegova misija će trajati dvije godine i koštat će 337 miliona dolara, prenosi Reuters.

Morske struje su jako važne za Zemlju i njenu klimu jer prenose toplu i hladnu morsku vodu. One nastaju pretežno vodoravnim kretanjem vode u morima i oceanima. Donose mnoštvo mikro nutrijenata i tako pomažu u održavanju hranidbenog lanca. Oceanske struje pokreće kretanje našeg planeta.

Na njih također utječu razlike u salinitetu, morske mijene, snaga vjetrova i temperatura mora. Ljudi ih više od 300 godina bilježe na kartama, ali čini se da oceani još uvijek kriju neke tajne.

Do sada nepoznatu morsku struju su slučajno otkrili znanstvenici iz Južnoafričke Republike i Francuske. Dok su oceanografi proučavali Mozambički kanal između Madagaskara i Afrike, primijetili su neobičan tok vode. Uz pomoć napredne satelitske tehnologije zaključili su kako takvo kretanje mora ne može izazvati niti jedna do sada poznata struja.

Novootkrivena struja je dobila naziv Jugozapadna madagaskarska obalna struja (Southwest Madagascar Coastal Current). Ova topla struja, prema procjenama, ima dubinu od 300 m i širinu manju od 100 km. To je čini jako malom u usporedbi sa strujama kao što su Antarktička Tihooceanska struja.

Pokreće ju snaga vjetrova s južne polutke i zbog njenog utjecaja južni dio obale Madagaskara obiluje biljnim i životinjski vrstama. Na svom kraju se spaja s Agulhas strujom koja južnim smjerom putuje obalom Afrike pa skreće na istok prema Indijskom oceanu.

Sada istraživači kreću na proučavanje utjecaja ove morske struje na vrijeme i globalni ekosustav. Rezultati će im pomoći u boljem razumijevanju veza između udaljenih oceanografskih sustava, razvoju lokalnih zajednica i unaprjeđenju ribarstva.

Naučnici su otkrili da naša sjećanja ostavljaju jasne i jedinstvene genetske oznake u našim mozgovima.

Do tog fascinantnog otkrića došli su istraživači sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu koji navode da bi ovi genetski markeri mogli da budu korišćeni za "otključavanje" sjećanja nakon što osoba premine, piše Dejli mejl, prenosi B92.

"U pitanju je fascinantan pristup, mada biste morali da stignete na mjesto zločina vrlo brzo, s obzirom na to da proteini počinju da se razlažu nekoliko minuta nakon smrti", izjavio je doktor Kli Varburton sa Univerziteta u Bristolu za "Nju sajentist".

"Ova metoda vam vjerovatno ne bi pružila više informacija od dobrog forenzičara, ali ne bih bio iznenađen ako bi se snimio film o tome", dodao je Varburton.

Naučnici su željeli da otkriju kako mozak skladišti sjećanja u novim vezama između neurona.

Poznato je da se ovaj proces odvija tako što mozak koristi nove proteine, koje kontrolišu geni.

Istraživači su ustanovili da različita iskustva stvaraju različite promhene u genskoj aktivnosti u mozgovima miševa.

Da bi to potvrdili, naučnici su podvrgli laboratorijsje miševe različitim pozivitnim i negativnim iskustvima, poput davanja poslastice, elektrošokova, male količine kokaina i namjernog razboljevanja.

Kampanja čiji je cilj bio pronalaženje i potapanje njemačkog ratnog broda iz Drugog svjetskog rata pod nazivom Tirpitz, ostavila je trag na okolinu koji je vidljiv i danas.

Najveći ratni brod nacističkog vođe Adolfa Hitlera bio je većim dijelom rata stacioniran na norveškoj obali kako bi spriječio invaziju saveznika. Njemačka mornarica je taj brod skrivala u fjordovima te ga "maskirala" hemijskom maglom. Međutim, ta hemijska magla je nanijela ogromnu štetu okolnom drveću koja je ostavila traga na godovima stabala.

Tko ne voli spa dan? Malo opuštanja i namakanja u vrućim bazenima definitivno može smanjiti stres nakupljen dnevnom rutinom. Ispada da se ovaj užitak proteže i na neke majmune.

Svjedočimo tome kako japanski makaki majmuni uživaju u vrućim kupkama već zadnjih 55 godina, ponašanje je to za koje znanstvenici misle da pomaže životinjama reducirati stres hladnih uvjeta života.

Istraživanje je objavljeno u Primatima, koji je službeni časopis Japanskog centra za majmune.

Opuštajuće kupke u izvorima vruće vode, koje su priznate u cijelom svijetu, očigledno nisu blagotvorne samo za ljude, no kako i zašto neki majmuni koriste njihove prednosti?