Ukoliko se ostvare pretpostavke iz najnovijeg istraživanja, zbog dramatičnog slabljenja Zemljinog magnetnog pola, može doći do zamene Severnog i Južnog pola.

Za sada ne znamo kako će to da utiče na naše živote, a ni da li će život uošte biti moguć.

Nešto se čudno dešava ispod Afrike - nepoznata anomalija slabi Zemljino magnetno polje. A naučnici su potvrdili da se ovaj poremećaj dešava u sklopu promena, koje se dešavaju zadnjih 1000 godina.

Zemljino magnetno polje nas štiti od Sunčevih vetrova i kosmičke radijacije, a bez njega život na našoj planeti ne bi bio moguć. Zato ova anomalija, koja utiče na slabljenje našeg zaštitnog polja, izaziva veliku zabrinutost u naučnim krugovima. Ukoliko značajno oslabi, delovi planete iznad kojih će biti najslabije će biti izloženi kosmičkoj radijaciji, a ona će uništiti svaki život na površini u tom delu.

A zamena polova je pojava koja se već dešavala u istoriji naše planete. Zadnjih 20 miliona godina, zamena polova se dešavala na svakih 200.000 do 300.000 godina. Poslednji put se desila pre 780.000 godina, a zamalo pre 40.000 godina. Još uvek niko ne može da predvidi kad bi ova zamena mogla da se desi.

Astronauti Mark i Scott Kelly bili su potpuno identični u trenutku kad je Scott otišao na jednogodišnju misiju u svemir, međutim sada se oni razlikuju i na genetskoj razini.

Novi rezultati studije na blizancima astronautima pokazuju da je 7 posto Scottovih gena ostalo promijenjeno i dvije godine nakon što se vratio na Zemlju.

Znanstvenici su u studiji proučavali sve što se događa s Kellyjem prije misije, tijekom misije na Međunarodnoj svemirskoj postaji, ali i po povratku. U svemu su imali i odličan uzorak za usporedbu jer je njegov brat blizanac Mark ostao na Zemlji tijekom ove misije.

Kelly je na Twitteru objavio kako do ovog tjedna nije znao za nove rezultate, koji uz manje razlike potvrđuju i prvu analizu studije.

- Što? Moja DNK se promijenila za 7 posto! Tko bi rekao? - napisao je Kelly koji je dodao u šali kako više ne mora Marka zvati identičnim blizancem.

NASA navodi kako je 340 dana u orbiti aktiviralo ono što nazivaju "svemirskim genima". Kako opisuju, stres svemirskog putovanja može uzrokovati promjene u biološkom putu stanica i te radnje mogu aktivirati stvaranje novih molekula, poput masnoća ili porteina, raspadanje stanica ili uključiti i isključiti gene koji mogu promijeniti funkcije stanica. Znanstvenici kažu kako su dugotrajne promjene kod Kellyja povezane s imunološkim sustavom, ispravljanjem DNK, formiranjem kostiju, hipoksijom i hiperkapnijom, prenosi CNN.

Unutar dijamanata, iskopanih duboko ispod Zemljine kore, znanstvenici su pronašli novi oblik vode, odnosno, vrstu leda dosad nezabilježenu na Zemlji. Nova vrsta leda nazvana je Led VII, 1.5 puta je gušći od leda na kakvog smo navikli i ima drugačiju atomsku kompoziciju. Znanstvenici kažu da je najsličniji vrstama leda pronađenima na mjesecima oko Jupitera i Saturna.

Kao što samo ime sugerira, postoji više različitih vrsta leda koje se razlikuju u gustoći i atomskom rasporedu. Led VII je kompresiran, i atomi kisika unutar njega formiraju kockastu strukturu, za razliku od leda na koji smo navikli, koji ima heksagonalnu strukturu.

DO SADA JE PRONAĐEN SAMO U SVEMIRU

Pritisak koji je potreban za formiranje Leda VII može se naći na Zemlji, ali je naš planet uglavnom pretopao da se njegova formacija održi. Znanstvenici koji su došli do ovog otkrića tražili su novu vrstu ugljičnog dioksida kada su nabasali na prvi uzorak Leda VII na Zemlji.

Pronalazak je objavljen u znanstvenoj publikaciji Science. Prije ovog otkrića, Led VII pronađen je na Saturnovom mjesecu Europa, i Jupiterovim mjesecima Titan i Enceladus.

Područja ljudskog mozga zadužena za pamćenje i učenje prestaju s proizvodnjom neurona oko trinaeste godine života, pokazali su rezultati nedavno sprovedenog istraživanja američkih i španskih naučnika.

Otkriće koje bi moglo da izmeni područje neuronauke dovodi u pitanje dosad poznato gledište po kojem hipokampus nastavlja s proizvodnjom neurona, važnih zbog prenosa informacija u mozgu, sve do odrasle čovekove dobi.

Ranija istraživanja upućuju na to da se svakodnevno u ljudskom hipokampusu proizvedu stotine neurona. Verovalo se i da bi se podsticanjem neurogeneze (nastanka neurona u odraslom uzrastu) moglo doskočiti raznim neurodegenerativnim bolestima koje se razvijaju u starijoj životnoj dobi.

"Proučavajući uzorke mozga 59 odraslih osoba i dece ustanovili smo da "nema dokaza o postojanju mlađih neurona ili matičnih ćelija koje proizvode nove neurone" u hipokampusu osoba starijih od 18 godina", rekao je koautor studije sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku, Arturo Alvares.

"Pronašli smo određen broj neurona kod dece do godinu dana i još nešto kod dece u uzrastu između sedam i 13 godina", dodao je naučnik. "Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da je "hipokampus kod čoveka u velikoj meri već izgrađen tokom razvoja mozga fetusa", dodao je.

Naučnici su pronašli nove neurone u nekim drugim delovima mozga, preciznije u matičnim ćelijama mozga. Kažu da moraju da sprovedu dodatna istraživanja na ostalim delovima mozga kako bi ustanovili da li se i tamo događa neurogeneza.

"Rezultati će bez sumnje podstaći polemike", rekao je za časopis Nature neuronaučnik Džejson Snajder sa Univerziteta Britanske Kolumbije.

NASA-ina svemirska letjelica Juno (Junona) snimila je do sad najdramatičnije fotografije najvećeg planeta Sunčevog sustava. Njegova je unutrašnjost otkrivena do nevjerojatnih detalja kao i turbulencije koje se odvijaju na površini planeta.

Unatoč pomnom istraživanju Jupitera malo se znalo o onome što se skriva u unutrašnjosti plinovitog diva. Nova otkrića pokazuju da se njegovi poznati pojasevi, uzrokovani snažnim vjetrovima, protežu u dubinu od oko 3.000 km ispod površine. Misija je dala i djelomičan odgovor na pitanje ima li Jupiter koru, pokazujući da se 96% planeta rotira 'kao čvrsto tijelo' premda je sastavljen od izrazito guste mješavine vodika i helija.

Poslednjih nekoliko godina na internetu se sve više šire resursi putem kojih ljudi mogu da pronađu svoje rođake i pretke kroz razmenu genealoških arhiva.

Prošle godine su stručnjaci uočili asteroid 2017 VR12 i od onda ga prate. Asteroid se kreće velikom brzinom, ali ono što je još više zabrinjavajuće je njegova potencijalna opasnost Zemlji i ljudima. NASA kaže da će ovaj ogroman kamen proći pored naše planete sutra u ranim jutarnjim satima.

Mjere čak 470 metara u promjeru, asteroid putuje kroz svemir brzinom od 22.680 km/h. Zbog njegove velilčine, brzine i blizine kojom će proći pored Zemlje, asteroid su proglasili kao potencijalnu opasnost. Također predviđaju da kada bi asteroid udario u Zemlju napravio bi značajnu štetu. 1 / 6 Zemlja S obzirom na to da će asteroid proći pored Zemlje na udaljenosti koja je tri puta veća od udaljenosti mjeseca od Zemlje, stvarne opasnosti za ljude nema. Najbliže što će asterioid biti Zemlji dok prolazi je gotovo 1,4 milijuna kilometara od naše planete. NASA predviđa da će proći barem 177 godina dok se asteroid ne vrati ovoliko blizu Zemlje.

Asteroid je vrlo dobra meta radara za profesionalne astronome, a amateri će ga moći vidjeti s manjim teleskopima. Novinska agencija Ruptly će emitirati asteroid uživo kroz virtualni teleskop sa izrazito velikom snagom.

Minijaturni fosil pretpovijesnog ptića pomaže znanstvenicima razumjeti razvoj ptica u vrijeme dinosaura.

Fosil iz vremena mezozoika (prije 250 do 65 milijuna godina) je ptić iz skupine pretpovijesnih ptica poznatih kao Enantiornithes. Gotovo čitav kostur među najmanjima je ptičjima ikad otkrivenima iz razdoblja mezozoika.

Zbog učestalih genetskih poremećaja vlasti u Dubaiju nedavno su objavile, za mnoge, kontroverzan plan prema kojemu bi do 2020. godine trebali genetski mapirati sve stanovnike tog grada kojih je za sada oko tri milijuna. Plan je stvoriti najveću svjetski bazu genoma kojom bi, tvrde vlasti, mogli predvidjeti moguće genetske bolesti i prije nego ih parovi začnu djecu. Sve podsjeća na film Minorty Report iz 2002. godine s Tomom Cruiseom, u kojemu policija koristi tehnologiju pomoću koje detektira potencijalne kriminalce i prije nego zaista počine kakav zločin.

Međutim, vlasti imaju jako dobre razloge za takvu inicijativu. Studija provedena 1994. i 1995. godine na 2033 žene starije od 15 godina u gradovima Al Ainu i Dubaiju pokazala je da je srodnost bračnih partnera visokih 50,5 posto, a bračne zajednice u kojima su vjenčani prvi rođaci zabilježene su kod 26,2 posto ispitanih.

Krvno srodstvo među bračnim partnerima, pokazalo je to istraživanje, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na višoj je razini nego u zemljama poput Egipta, Sirije, Libanona, ali otprilike jednaki nalazi utvrđeni su u Jordanu, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu.

Aktivisti za zaštitu podataka strahuju da bi podaci iz baze, ako završe u krivim rukama, mogli dovesti do diskriminacije.

- Planovi vlasti u Dubaiju su vrlo neuobičajeni i samo ukazuju na rizike bilo kakvog prikupljanja genetskog materijala od strane vlada. Rizici za diskriminiranje na genetskoj osnovi time su veći u zemljama koje nemaju predstavničku demokraciju, problematičan sustav kaznenog sudstva i u kojoj se ne poštuju temeljna ljudska prava. U slučaju pristup genetskim bazama imaju poslodavci ili osiguravatelji, mogu ih iskoristiti za diskriminaciju - kazao je direktor organizacije Big Brother Watch.

Najnovije neurološko istraživanje o tome što se događa s čovjekovim tijelom nakon što osoba umre objavljeno u časopisu Annals of Neurology donijelo je nekoliko zanimljivih zaključaka, među ostalim onaj da mozak može nastaviti raditi i do nekoliko minuta nakon što je srce stalo te da konačna smrt nastupa nakon onoga što su istraživači nazvali "širenje depresije" (spreading depression).

Širenje depresije

Znanstvenici su sa željom da odrede mehanizme i tajming umiranja organizma snimali električne signale u njihovim mozgovima i došli do zaključka da val električne aktivnosti u mozgu označava posljednji trenutak prije konačne smrti.

Ono što je u tom otkriću posebno zanimljivo je činjenica da val odumiranja ne mora nužno nastupiti odmah nakon što je pacijentu prestalo raditi srce, nego do njega može doći i nakon prestanka rada najvažnijeg mišića. Dakle, iako srce ne pumpa, neuroni i dalje mogu biti u funkciji.

Ta vremenska razlika može ići čak i do pet minuta, što bi značilo da liječnici čak i nakon što je pacijentu tijelo prestalo pokazivati znakove života imaju prostora za pokušaj reanimacije koja će potencijalno biti i uspješna.

Do sada se vjerovalo da, kad dođe do početka gašenja aktivnosti mozga, više nema povratka, a ovo je istraživanje dalo perspektivu iz koje spas možda ipak postoji.

Medicinske dvojbe

Unatoč zanimljivim i važnim zaključcima, istraživači koji su radili na ovom osjetljivom slučaju kažu da se i dalje ne može sa sigurnošću reći koji je točno trenutak u kojem nastupa čovjekova konačna smrt. "Nikada nismo imali metodu pomoću koje bismo mogli jasno dijagnosticirati smrt mozga i još nismo sigurni kada je točno u potpunosti izgubljena svjesnost umirućeg", izjavio je Jed Hartings, znanstvenika na istraživanju.

Ovi rezultati mogli biti korisni i za još cijeli niz medicinskih dilema, poput one o tome koliko se dugo liječnici trebaju truditi da bi uspostavili cirkulaciju nakon srčanog ili moždanog udara te koliko bi se trebalo čekati da bi se počelo s donacijom organa.