Znanost i tehnologijaS


Meteor

Udarni krater širok 8,5 km pronađen na dnu Atlantskog oceana

Krater je rezultat udara asteroida širokog oko 400 metara. Znanstvenici smatraju da se sudario s našim planetom prije 66 milijuna godina odnosno u gotovo isto vrijeme kada je asteroid Chicxulub uništio dinosaure.

asteroid
© www.hw.ac.uk
Asteroid pao u isto vrijeme kao onaj koji je uništio dinosaure

Ispod sjevernog Atlantskog oceana, istraživači su pronašli dokaze o udarnom krateru asteroida veličine oko 8,5 kilometara. Krater je zakopan 300-400 m ispod morskog dna, oko 400 km od obale Gvineje, zapadna Afrika.

Prema znanstvenicima sa Sveučilišta Heriot-Watt, krater je prouzročio asteroid širok 400 metara koji se sudario sa Zemljom prije 66 milijuna godina - otprilike u isto vrijeme kada je asteroid Chicxulub uništio dinosaure.

Komentar: Znanost se sve više približava istraživanjima SOTT tima.

Više o kometima i katastrofama pročitajte izvrsnu seriju "Kometi i katastrofe" gđe. Laure Knight-Jadczyk kao i njezinu knjige The Apocalypse: Comets, Asteroids and Cyclical Catastrophes ("Apokalipsa: kometi, asteroidi i cikličke katastrofe"), te Comets and the Horns of Moses ("Kometi i Mojsijevi rogovi").

Dodatno o udarima kometa, ledenim dobima i cikličkim katastrofama pročitajte knjigu Pierra Lescaudrona Cometary Encounters ("Susreti s kometima"). Za uvod i sadržaj knjige pročitajte Susreti s kometima: Naglo smrznuti mamuti, pražnjenje između Marsa i Zemlje, komet Venera i 3600-godišnji ciklus kometa.

Više o udaru Chicxulub asteroida:


Better Earth

Novi dokazi pokazuju da su kontinenti na Zemlji stvoreni udarima golemih meteorita

meteor impact
© news.sky.com
Novo istraživanje sugerira da je sedam kontinenata stvoreno udarima divovskih meteorita — slično onome koji je izbrisao dinosaure. Dogodili su se prije više od tri i pol milijarde godina, prije nego što je nastao život na Zemlji — tako da ovo otkriće baca novo svjetlo na evoluciju.

Znanstvenici su analizirali mineral nazvan cirkon, čija se mikroskopska zrnca ponašaju poput 'geološkog sata'. Iskopani su iz drevnih stijena u Pilbara Cratonu u Zapadnoj Australiji, koji je nazvan 'najstarijim mjestom na Zemlji'.

Komentar: Više o kometima i katastrofama pročitajte izvrsnu seriju "Kometi i katastrofe" gđe. Laure Knight-Jadczyk kao i njezinu knjige The Apocalypse: Comets, Asteroids and Cyclical Catastrophes ("Apokalipsa: kometi, asteroidi i cikličke katastrofe"), te Comets and the Horns of Moses ("Kometi i Mojsijevi rogovi").

Dodatno o udarima kometa, ledenim dobima i cikličkim katastrofama pročitajte knjigu Pierra Lescaudrona Cometary Encounters ("Susreti s kometima"). Za uvod i sadržaj knjige pročitajte Susreti s kometima: Naglo smrznuti mamuti, pražnjenje između Marsa i Zemlje, komet Venera i 3600-godišnji ciklus kometa.


Snowflake

'Frazilski led': Čini se da Jupiterov ledeni mjesec Europa ima snijeg koji lebdi prema gore

Frazilski led
© Helen Glazer 2015, iz projekta "Walking in Antarctica"Frazilski led ispod antarktičkog ledenog grebena. Ovaj pahuljasti, čisti "podvodni snijeg" možda čini veći dio ledenog pokrivača Jupiterovog mjeseca Europe.
Svemirska istraživanja nam konstantno donose nove, zanimljive informacije o planetima unutar Sunčevog sustava.

Primjerice, nedavno su na Marsu snimljene čudne staklene kuglice i neobični "tornjevi". Susjedna Venera ispod svoje guste atmosfere skriva tajne do kojih još uvijek ne možemo u potpunosti prodrijeti, a temperature na njenoj površini znaju doseći 470 stupnjeva Celzijevih; što je dovoljno da se otopi olovo.

Posebno su zanimljivi mjeseci koji kruže oko plinovitih divova i koji ispod svoje zamrznute površine skrivaju oceane u kojima se možda mogao formirati život. A sada su znanstvenici otkrili da na jednom od njih snijeg vjerojatno pada "naopako".

Telescope

Znanstvenici otkrili nikad dosad viđenu značajku crnih rupa - fotonski prsten

Nova slika Event Horizon telescope-a
Nova slika Event Horizon telescope-a otkrila je nikad prije viđenu značajku crnih rupa
Znanstvenici su uočili intenzivan svjetlosni prsten za koji se pretpostavljalo da ga stvaraju fotoni koji jure oko stražnjeg dijela supermasivne crne rupe. Ovim otkrićem potvrdila su se ranija teoretska predviđanja.

Otkriven dosad nepoznati svjetlosni prsten

Koristeći sofisticirane algoritme, znanstvenici su otkrili oštar svjetlosni prsten koji stvaraju fotoni koji udaraju u stražnji dio supermasivne crne rupe.

Povijesna slika crne rupe u središtu galaksije M87 objavljena je 2019. Istraživači su tada vjerovali da će iz podataka doći još slika te dublji uvidi. Podaci su isprve pokazali tamnu jezgru okruženu vatrenom aurom materijala koji je padao prema njoj.

Moon

Još dokaza da je Mjesec došao sa Zemlje

mjesec i zemlja
© Wikipedia
Istraživači su otkrili da su izotopi helija i neona zarobljeni unutar lunarnih meteorita izvađenih s Antarktika identični onima pronađenim u solarnom vjetru, unatoč tome što mu nikad nisu bili izloženi. Kao rezultat toga i prisutnosti izotopa argona, ti su plinovi vjerojatno preneseni sa Zemlje kada su dva tijela bila jedno, prije nekoliko milijardi godina.

Nije jednostavno rekonstruirati povijest Sunčevog sustava na temelju tragova koji su nam trenutno dostupni. Unatoč tome, malo po malo napredujemo. Istraživanje lunarnih meteorita sugerira da su Mjesec i Zemlja nastali od istog materijala prije 4,5 milijardi godina, najvjerojatnije nakon kataklizmičkog sudara. Istraživači na ETH Zurich dokazali su da se autohtoni plemeniti plinovi naslijeđeni iz Zemljinog plašta nalaze na Mjesecu. Ovo otkriće pruža vrijedan uvid u to kako su formirani Mjesec, a možda i Zemlja.

Komentar: Pogledajte i:


Cassiopaea

Betelgez se oporavlja od velike eksplozije površine iz 2019.

Nove opservacije provedene s teleskopom Hubble pokazuju da se crveni superdiv Betelgez polako oporavlja od velike eksplozije njegovog vanjskog sloja uočenog 2019.
Betelgez
Betelgez se oporavlja od velike eksplozije površine iz 2019.
Betelgez, odnosno α Orionis najsjajnija je zvijezda u zviježđu Orion i deseta najsjajnija zvijezda na našem noćnom nebu. Betelgez je po vrsti crveni superdiv, što znači da će jednog dana eksplodirati u događaju koji zovemo supernovom, a njegova se jezgra urušiti u neutronsku zvijezdu ili u crnu rupu. 2019. godine s teleskopom Hubble primijetili smo da je površinski sloj Betelgeza eksplodirao u događaju koji su astronomi nazvali površinskim izbacivanjem mase ( Surface Mass Ejection, tj. SME). Danas, nova promatranja provedena opet pomoću Hubblea pokazuju da se zvijezda počela polako oporavljati od tog događaja.

Veliko zatamnjenje

Od zvijezda, uključujući naše Sunce, očekujemo da rutinski izbacuju dio svoje površinske materije (plazme) kroz tzv. koronalna izbacivanja mase (Coronal Mass Ejection, tj. CME). Ipak, ono što smo 2019. uočili na Betelgezu puno je većih dimenzija — on je sa svoje površine odjednom izbacio 400 milijardi puta više mase nego što zvijezde čine za običnog koronalng izbacivanja. Kad su tome posvjedočili, astronomi su shvatili da se radi o fenomenu koji prije nismo vidjeli i koji spada u potpuno novu kategoriju solarne aktivnosti.

Sherlock

Znanstvenici otkrili divovsku obitelj izopoda dubokog mora u Meksičkom zaljevu

izopod
© Dr. Ming-Chih Huang, Journal of Natural HistoryBathynomus yucatanensis
Znanstvenici su nedavno otkrili golemog jednakonošca (Isopoda) na obali Meksika, a nakon proučavanja njegove anatomije i DNK, utvrdili su da je rak kojeg su uhvatili potpuno nova vrsta.

Dubokomorski jednakonožni rakovi inače žive na morskom dnu i hrane se strvinama i ostacima na dnu oceana. U 2019., izopodi iz Meksičkog zaljeva dospjeli su u medije nakon što je snimljeno kako proždiru mrtve aligatore koje su znanstvenici namjerno potopili; u 51 dan, sve što je ostalo od lešina gmazova bile su kralježnice i lubanje.

Butterfly

Objavljena nevjerojatna slika ‘galaktičkog leptira’

Par snimljenih galaksija nalazi se oko 60 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje i na samom je početku procesa spajanja zbog čega izgledom podsjeća na leptira.
galaktički leptir
© International Gemini Observatory/NOIRLab/NSF/AURANova slika snimljena teleskopom Gemini North na Havajima otkriva par spiralnih galaksija u interakciji – NGC 4568 (dolje) i NGC 4567 (gore) – na početku procesa spajanja
Galaktički par u procesu stapanja

Teleskop Gemini North na Havajima snimio je nevjerojatnu sliku koja prikazuje dvije spiralne galaksije u procesu sudaranja i spajanja. Galaktički 'par' sastoji se od dvije galaksije - NGC 4568 i NGC 4567 — također poznate kao galaksije leptira zbog oblika dvostrukog režnja koji uzrokuje njihova interakcija.

Cloud Lightning

Tajne najsnažnijeg 'divovskog mlaza' ikada opaženog otkrivene u novoj studiji

Grmljavinske oluje ponekad proizvode ogromne mlazove munja koje izlaze iz vrha oluje i spajaju se s donjim rubom svemira. Jedan od njih, iz 2018. godine, bio je vjerojatno najunikatniji ikada snimljen.
munja
Nevjerojatan fenomen

Fenomen divovskih mlazova velikog električnog pražnjenja iz 2018. godine - koji je dosegao 80 kilometara iznad grmljavinske oluje u Oklahomi - analiziran je u novoj studiji. Mlaz je nosio 100 puta više električnog naboja od tipične grmljavinske oluje, što ga čini najsnažnijim divovskim mlazom ikada proučavanim.

Komentar: Nedavna opažanja, zajedno s očito rastućom magnitudom i varijacijom lokacije, čini se da nagovještavaju da ovi 'rijetki' prolazni svjetlosni događaji otkrivaju promjene koje se događaju u 'globalnom električnom kolu Zemlje': Rijedak atmosferski fenomen plavog mlaza fotografiran iznad Teksasa , nekoliko viđenih u jednoj noći


Satellite

Lansirana ruska raketa koja nosi iranski satelit u svemir

rusija iran satelit
© Profimedia/AFP / Autor: Yuri KADOBNOVRusija je lansirala iranski satelit u svemir
Ruska raketa Sojuz-2.1b koja nosi iranski satelit lansirana je jutros sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu, a prenos je emitovan na Youtube kanalu ruske agencije za istraživanje svemira Roskosmos.

Raketa će u svemir isporučiti satelit za daljinsko istraživanje Zemlje Hajam, izgrađen u Rusijipo narudžbi Irana, kao i 16 malih satelita, prenose RIA Novosti.

Te satelite su kreirali vodeći ruski univerziteti, kompanije i neprofitne organizacije, a dizajnirani su za naučna i tehnološka istraživanja, uključujući testiranje tehnologija za međusatelitske komunikacije, mjerenje nivoa elektromagnetnog zračenja, daljinsko ispitivanje Zemlje i praćenje ekološke situacije.

Vašington post je prošle nedjelje izvijestio da su američki zvaničnici zabrinuti zbog nove kosmičke saradnje između Rusije i Irana jer strahuju da će satelit pomoći Rusiji u ratu u Ukrajini, ali i pružiti Iranu "sposobnosti bez presedana" za praćenje potencijalnih vojnih ciljeva u Izraelu i na širem Bliskom istoku, podsjeća Rojters.