Znanost i tehnologijaS


Blue Planet

Istraživači otkrili misteriozne rupe na dnu Atlantskog oceana

holes mystery mid atlantic ridge
© NOAA Ocean ExplorationMisteriozne perforacije na dnu oceana u blizini Srednjeatlantskog grebena
Naučnici su otkrili neke neobjašnjive, misteriozne rupe u morskom dnu 2,7 kilometara ispod površine Atlantskog okeana - i zamolili korisnike Fejsbuka da im pomognu da identifikuju udubljenja koja formiraju pravu liniju.

"U redu Fejsbukovci, vreme je da izvadimo te naučničke kape!" napisali su na Fejsbuk stranici Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

"Na subotnjem ronjenju, primetili smo nekoliko ovih rupa u sedimentu. Ove rupe su i ranije prijavljivane, ali njihovo poreklo ostaje misterija. Iako izgledaju kao da su delo ljudskih ruku, male gomile sedimenta oko rupa čine da izgledaju kao da ih je... nešto iskopalo".

Istraživači su deo tima NOAA "Putovanje do grebena 2022" koji istražuje okeane i mapira ih uz pomoć vozila kojim se upravlja na daljinu, sa ciljem boljeg razumevanja područja oko Srednjeatlantskog grebena, Azorske visoravni i Čarli-Gibsove zone frakture.

Galaxy

Rusija će se povući s Međunarodne svemirske postaje 2024., izgraditi novu bazu

ISS in space
© NASA/APISS Međunarodna svemirska postaja za 'deorbitu' u siječnju 2031
Jurij Borisov, čelnik Roscosmosa, ruske svemirske agencije, u utorak je objavio na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da se Rusija namjerava povući s ISS-a nakon što joj istekne obveza krajem 2024. godine.

Rusija se povlači s ISS-a

"Donesena je odluka o napuštanju postaje nakon 2024.", navodi Borisov. "Mislim da ćemo do tog vremena već početi sastavljati rusku orbitalnu stanicu", dodao je, referirajući se na plan izgradnje isključivo ruske svemirske stanice pod nazivom Russian Orbital Service Station, prvi put predložene još 2021. godine.

Roscosmos je već ranije signalizirao svoju namjeru povlačenja s ISS-a nakon 2024. Bivši čelnik Roscosmosa, Dmitrij Rogozin, iznio je slične tvrdnje još u lipnju 2021. te ponovno u travnju i svibnju 2022., navodeći ekonomske sankcije Sjedinjenih Država Rusiji kao glavni razlog. S druge strane, sankcije Rusiji dodatno su pojačane nakon invazije Ukrajine u veljači.

Komentar: Izvansvjetska partnerstva za postizanje političke brzine bijega.
Space Repair
© NASA/APTalijanska astronautkinja Samantha Cristoforetti i ruski kozmonaut Oleg Artemjev obavljaju održavanje Međunarodne svemirske postaje • 21. srpnja 2022.
Prema NASA-inim i ruskim dužnosnicima , sporazum osigurava da će svemirska postaja uvijek imati barem jednog Amerikanca i jednog Rusa na brodu kako bi obje strane orbitalne ispostave radile glatko. Zamjena se dugo pripremala i finalizirana je unatoč trvenjima oko Ukrajine u znak nastavka rusko-američke suradnje u svemiru.



Galaxy

Kina lansira drugi modul svemirske postaje u kojem će se provoditi znanstveni eksperimenti

raketa
© VCG/VCG preko GettyjaRaketa Long March-5B Y3 koja nosi modul kineske svemirske postaje Wentian poletjela je iz svemirske letjelice Wenchang 24. srpnja 2022.
Kina je nedavno lansirala jedan od dva laboratorijska modula koji je u međuvremena pristao na njihovu stalnu svemirsku postaju u orbiti.

Znanstveni laboratorij Wentian uspješno je lansiran i pristao na svemirsku postaju Tiangong

Svemirski laboratorij po imenu Wentian, lansiran je iz svemirske baze Wenchang na tropskom otoku Hainan u nedjelju, a poletio je na najjačoj kineskoj raketi Long March 5B remote 3, provevši oko osam minuta u atmosferi prije nego što je ušao u orbitu, stoji u izvještaju službene kineske novinske agencije Xinhua.

Lansiranju je također prisustvovalo moštvo amaterskih fotografa i svemirskih entuzijasta. Nakon 13 sati leta, Wentian se uspješno spojio sa svemirskom postajom Tiangong u 21:13 u ponedjeljak prema našem vremenu, javili su iz Kineske svemirske agencije.

Sveukupno se radi o trećem lansiranju otkako je kineska svemirska stanica ušla u fazu realizacije. Prethodile su joj teretna letjelica klase Tianzhou i svemirska letjelica s posadom Shenzhou-14.

Blue Planet

Zemljina kora 'kaplje' ispod Anda, kažu znanstvenici

Salar de Arizaro in Argentina
© Gonzalo Azumendi/Stone/Getty ImagesSalar de Arizaro u Argentini
Ispod planina Anda u Južnoj Americi, Zemljina kora kaplje u unutrašnjost planeta. Štoviše, to se događa milijunima godina. Dugi geološki proces koji je proizveo izdajničke bore i druge značajke na površini koje su znanstvenici uočili modeliranjem i eksperimentima to sada jasno potvrđuje.

To bi nam moglo pomoći da identificiramo unutarnju geološku aktivnost na drugim planetima koji nemaju tektonske ploče, kao što su Mars i Venera.

To se zove litosfersko kapanje i identificirano je relativno nedavno ovdje na Zemlji.

Kako se stjenovita kora zagrijava do određene temperature, počinje se zgušnjavati i kapati u plašt. To je pomalo poput ekstremnog pada visine, ali formiranje i oslobađanje kapi kore ima utjecaja na okolnu površinu planeta. Prvo, povlačenje kapljice koja se formira ispod stvara bazen na površini iznad. Zatim, kada se kap odlomi, površina reagira skokom prema gore, čiji se učinci šire.

Radar

Hidrotermalni izvori otkriveni duboko ispod oceana

hidrotermalno polje
U Tihom oceanu, na 2550 m dubine, znanstvenici su otkrili hidrotermalno polje koje bi moglo promijeniti razumijevanje utjecaja izvora na život i kemiju oceana.

Hidrotermalni izvori

Velik broj hidrotermalnih izvora otkriven je u dubokom moru zahvaljujući tehnologiji batimetrijskog mapiranja. Znanstvenici bi mogli bolje razumjeti kako ovakvi izvori na dnu oceana utječu na Zemljine oceane i život zahvaljujući otkriću novog, visokotemperaturnog polja hidrotermalnih polja izvora na 2550 metara dubine u Tihom oceanu.

U području globalnog srednjooceanskog grebena poznatom kao East Pacific Rise, grupa istraživača na čelu s Jill McDermott, kemijskom oceanografkinjom sa Sveučilišta Lehigh, otkrila je hidrotermalno polje nazvano YBW-Sentry.

Satellite

Novo izvješće pokazuje da su udari mikrometeora ostavili 'zamjetna' oštećenja na zrcalu Webb teleskopa

webb
© NASA/ CSA/ ESAVeliki mikrometeoroid udario je u C3 ogledalo JWST-a, ostavivši trajnu štetu, otkriva novo izvješće

James Webb u svibnju je pretrpio oštećenje zrcala zbog udarca mikrometeorida, a nove informacije pokazuju da je šteta - iako nealarmantna - ipak 'zamjetna'.


Prvi susreti sa svemirskim 'metcima'

NASA-in svemirski teleskop nove generacije pretrpio je svoj prvi zamjetni udar mikrometeoroida manje od šest mjeseci nakon lansiranja - tj. krajem petog mjeseca ove godine. Međutim iz Agencije su tada vijest objavili uz popratni komentar da nisu pretjerani zabrinuti oko ovog događaja.

Svemirski teleskop James Webb, lansiran je 25. prosinca 2021. godine te je proveo nekoliko mjeseci na putovanju do svog odredišta dubokom svemiru - tzv. Lagrangeove točke 2 (L2), udaljene od Zemlje oko 1.6 milijuna kilometara, a s ove je točke nedavno snimio i pet nevjerojatnih slika u boji.

Microscope 1

Geni slonova mogli bi biti ključni za prevenciju raka

slonovi
© ALAMYIstraživanje, provedeno u suradnji s dobrotvornom organizacijom Save the Elephants, moglo bi potaknuti napore za očuvanje usred opadanja populacije slonova
Prema istraživanju, objavljenom prošloga tjedna u znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution, geni slonova mogli bi biti ključni faktor u borbi protiv raka, piše The Times

Unatoč njihovom ogromnom tijelu i dugom životnom vijeku, tek oko pet posto slonova umre od karcinoma.

Taj paradoks je zbunio znanstvenike jer inače više stanica dovodi do veće replikacije, što povećava vjerojatnost da tijelo neće otkriti oštećenu DNK ili defektnu stanicu koja može rezultirati tumorima. Slonovi pak žive gotovo jednako dugo kao i ljudi, a mogu težiti i do pet tona.

Međutim, skupina britanskih i europskih znanstvenika tvrdi da su napravili veliki korak u rješavanju Petovog paradoksa, nazvanog po britanskom epidemiologu Sir Richardu Petou. Riječ je o zapažanju da, na razini vrste, incidencija raka ne korelira s brojem stanica u organizmu

Slonovi, tvrde znanstvenici, nose puno veću, raznolikiju skupinu proteina koji se bore protiv tumora.

Document

Znanstvenici sada raspolažu dokazima da su pčele sposobne osjećati razna emotivna stanja

pčele
Osim što su korisne za usjeve i bioraznolikost, najnovija istraživanja pokazuju da su pčele iznimno inteligentna bića koja mogu brojati, razaznaju lica te mogu svladati jednostavnije zadatke, ali i savladati apstraktne koncepte.

To u svojoj knjizi "Um pčele" razotkriva znanstvenik i jedan od najvećih stručnjaka za pčele Lars Chittka koji se proučavanjem ovih iznimno svjesnih bića bavi posljednjih 30 godina na odjelu za bihevioralnu ekologiju u sklopu Queen Mary Sveučilišta u Londonu.

Kako prenosi britanski Guardian, znanstvenici sada raspolažu dokazima da su pčele sposobne osjećati razna emotivna stanja zbog čega čovjek ima etičku obvezu osigurati im uvjete za preživljavanje.

Prema Chittkinom mišljenju, pčele imaju emocije, mogu planirati i zamišljati stvari, međusobno se raspoznaju kao posve zasebne jedinke, a do ovog je došao nakon što je u laboratoriju istraživao ponašanje ženskih pčela radilica.

Meteor

Kina testira sustav obrane od asteroida

U sklopu testiranja planetarne obrane Kina će pokušati 'udariti' asteroid 2020 PN1 kako bi testirali potencijal skretanja opasnih asteroida.

near Earth object
© ESA/P.CarrilUmjetnikova koncepcija objekta blizu Zemlje koji se približava Zemlji.
Kina razvija sustav obrane od asteroida

Kina je 'naciljala' Zemlji bliski objekt (eng. near-Earth object) - poznat kao 2020 PN1 - kao metu za kombiniranu probnu misiju skretanja asteroida. Misija bi trebala biti lansirana kroz četiri godine, tj. tijekom 2026. godine. Nove pojedinosti o sustavu obrane od asteroida koji se približe Zemlji, kao i detalje o testnoj misiji, predstavio je Long Lehao, glavni dizajner kineske serije raketa Long March, u nedavnom predavanju serije 'Znanost i inovacija u Kini' (video na kineskom).

Slajd koji je Long predstavio pokazuje da će misija biti lansirana 2026. godine na raketi Long March 3B. Misija će uključivati odvojeni 'udarni uređaj' i orbiter. 'Udarni će uređaj' - kao što i ime sugerira - udariti 2020 PN1 s ciljem skretanja objekta, dok će orbiter promatrati sudar i na Zemlju slati vrijedne informacije.

Galaxy

Webb otkrio vodu na plinovitom divu WASP 96 b

NASA-in svemirski teleskop James Webb proveo je detaljnu analizu atmosfere egzoplaneta udaljenog preko 1000 svjetlosnih godina. Koristeći svoja velika zrcala, precizne spektrografe i osjetljive detektore, Webb je uspio detektirati nedvosmislene tragove prisutnosti vode, izmaglica i oblaka za koje se prethodno mislilo da ne postoje.

WASP 96 b
Plinoviti div WASP 96 b posjeduje vodu

Riječ je o plinovitom divu WASP 96 b, jednom od 5.000 potvrđenih egzoplaneta u našoj galaksiji, kojeg je Webb promatrao pomoću svog instrumenta Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS). Analiza podataka pokazala je jasan potpis vode u atmosferi vrućeg, plinovitog diva koji kruži oko daleke zvijezde nalik Suncu. Webb je prisutnost otkrio promatrajući smanjenja svjetline određenih boja svjetlosti koja ukazuju na specifične molekula plina.

Radi se o najdetaljnijem promatranju te vrste dosad koja ujedno demonstrira i nevjerojatnu snagu Webba pri promatranju egozplaneta. Tijekom posljednja dva desetljeća, svemirski teleskop Hubble analizirao je brojne atmosfere egzoplaneta, uhvativši prvu jasnu naznaku vode na nekom od njih još 2013. Međutim, Webbovo trenutno i detaljnije promatranje označava ogroman korak naprijed u potrazi za potencijalno nastanjivim planetima izvan Zemlje.

WASP-96 b udaljen je od nas otprilike 1.150 svjetlosnih godina i nalazi se u južnom zviježđu Phoenix. Ovaj egzoplanet predstavlja vrstu plinovitog diva kojoj nema izravnog analoga u našem Sunčevom sustavu. S masom manjom od polovice Jupiterove i 1,2 puta većim promjerom, WASP-96 b puno je 'mekši' od bilo kojeg planeta koji kruži oko našeg Sunca, a s temperaturom većom od 537 ° C također je i znatno topliji. WASP-96 b kruži izuzetno blizu svoje zvijezde nalik Suncu, na samo jednoj devetini udaljenosti između Merkura i Sunca, što znači da mu je za jedan krug potrebno 3 i pol zemaljskih dana.

Komentar: Pročitajte i: