Znanost i tehnologijaS


Binoculars

Istraživači su otkrili najdublju poznatu špilju u Australiji

Ivan Petričević
Kozmos
Pon, 08 Kol 2022 00:00 UTC
Nakon šest mjeseci priprema grupa istraživača otkrila je najdublju australsku špilju koja doseže nevjerojatan 401 metar dubine.
Članovi grupe koja je otkrila špilju
© The Southern Tasmanian CaverneersČlanovi grupe koja je otkrila špilju
Otkriće

Speleolozi su u Australiji otkrili 401 metar duboku špilju nakon više od šest mjeseci priprema. Novootkrivena špilja - nazvana Delta Variant - nalazi se sjeverozapadno od Hobarta i povezana je sa sustavom špilja Niggly/Growling Swallet.

Prethodne rekorde za najdublju špilju u Australiji držala je špilja Niggly s 397 metara. Dana 30. lipnja 2022., speleološka grupa iz Hobarta - Southern Tasmanian Caverneers - započela je spuštanje na ulazu u špilju u Nacionalnom parku Mount Field oko 11 sati. Speleolozi su uspješno dovršili zadatak u ranim jutarnjim satima idućeg dana (tj. u nedjelju 31. lipnja).
Više...
Phoenix

SOTT Fokus: Meteoriti, asteroidi i kometi: štete, katastrofe, ozljede, smrti i vrlo bliski prolasci

Laura Knight-Jadczyk [Prijevod: Sott.net]
Sott.net
Čet, 27 Ožu 2008 04:29 UTC
Veliki broj astronomskih knjiga i radova jamče da "nikad nikoga nije ubio meteorit".
- John S. Lewis, Sveučilište u Arizoni, SAD
komet
© Julian Baum

Komentar: Donosimo prijevod izvrsnog članka Laure Knight-Jadczyk, deveti dio iz popularne serije Kometi i katastrofe.
Članak (i serija) je napisan još daleke 2008. godine, ali tematika serije je obavezno štivo za svaku osobu u potrazi za istinom.

Laura nas (uz pomoć ostalih vrhunskih znanstvenika i knjiga koje su napisali) kroz ovu seriju vodi na epsko putovanje kroz povijest, a znanstvena otkrića iz više znanstvenih grana nam daju odgovore na pitanja o najvećim kataklizmama u povijesti čovječanstva.

Nastavljamo istraživanje s Laurom i izlistavamo (zapisane i potvrđene) udare u Zemlju, kao i bliske susrete.

Osmi dio iz serije pročitajte ovdje: Pisma s ruba

Prvi dio iz serije pročitajte ovdje: Novi pogled na Crnu Smrt: kozmička veza


Tijekom proteklih nekoliko godina, dok je sott.net pratio sve veći broj vatrenih kugli i meteorita koji ulaze u Zemljinu atmosferu, bili smo naizmjence zabavljeni i užasnuti ignorantskim reakcijama i izjavama akademske zajednice i medija o tim upadima. Prije nekoliko godina čitali smo da je "ovo događaj 'jednom u sto godina'!" Nedugo zatim, bio je to događaj koji se dogodi "jednom u životu". Još kasnije, nakon puno više incidenata, postao je događaj "jednom u desetljeću". U novije vrijeme, u nekim je krugovima priznato da meteoriti udaraju o tlo (za razliku od sigurnog izgaranja u atmosferi) nekoliko puta godišnje! I naravno, otkrili smo činjenicu da su vlade našeg planeta itekako svjesne da postoje atmosferske eksplozije prouzrokovane takvim objektima mnogo puta godišnje. Također smo u ovoj seriji saznali da su česta izvješća o neuobičajenim eksplozijama i podrhtavanju tla često posljedica takvih eksplozija iznad glave. Ipak, mediji uporno odbijaju iskreno se pozabaviti ovim pitanjem, iako smo zabilježili mnoštvo nedavnih članaka koji iznose suprotne akademske argumente osmišljene da uspavaju stanovništvo, kako bi ga uvjerili da nema razloga za brigu, da se takve stvari događaju svakih 100.000 godina ili tako nešto, a svakako će Space Watch Program pronaći sve moguće prijetnje i pobrinuti se za stvari.

Komentar: Deseti dio iz serije pročitajte ovdje Opasnosti od udara na naseljenu Zemlju?

Pogledajte i našu kolekciju dokumentiranja meteora na hr.sott.net Vatra na nebu i na sott.net Fire in the Sky.
echcc cover
© Red Pill Press
Za više informacija o zemaljskim promjenama i povezanosti svemira i čovjeka pročitajte knjigu Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.

Knjigu na engleskom jeziku možete kupiti na Amazon.com, PiluleRouge.com, RedPillPress.com i u drugim boljim knjižarama. Dostupna je za čitanje i u Kindle formatu.

Knjigu možete čitati i na hrvatskom jeziku, a prvo poglavlje knjige možete pronaći ovdje.
Apocalypse: Comets, Asteroids and Cyclical Catastrophes
© Red Pill Press
O udarima kometa i cikličkim katastrofama pročitajte knjigu Laure Knight-Jadczyk The Apocalypse: Comets, Asteroids and Cyclical Catastrophes ("Apokalipsa: kometi, asteroidi i cikličke katastrofe").

Knjigu na engleskom jeziku možete kupiti na Amazon.de, PiluleRouge.com, RedPillPress.com i u drugim boljim knjižarama. Dostupna je za čitanje i u Kindle formatu.
Cometary Encounters
© Red Pill Press
Dodatno o udarima kometa, ledenim dobima i cikličkim katastrofama pročitajte knjigu Pierra Lescaudrona Cometary Encounters ("Susreti s kometima").

Knjigu na engleskom jeziku možete kupiti na Amazon.de, PiluleRouge.com, RedPillPress.com i u drugim boljim knjižarama. Dostupna je za čitanje i u Kindle formatu.


Više...
Magnify

99% beba morskih kornjača na Floridi su ženke


Nezavisne
Uto, 02 Kol 2022 21:20 UTC
kornjača
© Maria Alejandra Cardona
Naučnici sa Floride objavili su zanimljivu studiju koja objašnjava kako na pol kornjača utiče pogoršanje klimatskih promjena, odnosno da porast temperatura ima direktan uticaj na određivanje pola ove vrste.

Kako se navodi, nedavni toplotni talasi doveli su do jakog zagrijavanja pijeska na plažama, što je dovelo do toga da je svaka novorođena kornjača bila ženka, prenosi Rojters.

"Naučnici koji proučavaju mladunčad morskih kornjača i jaja nisu pronašli morske kornjače muškog pola, tako da su se u posljednje četiri godine rađale samo ženke morskih kornjača", rekao je predstavnik Centra za kornjače, koji radi od 1986. godine.

U studiji se objašnjava da prilikom kopanja gnijezda na plaži, temperatura pijeska direktno utiče na određivanje pola mladunaca.

Zanimljivo je da statistika novorođenih kornjača pokazuje da su 99 odsto beba morskih kornjača ženke, što ide u prilog studiji.

Umjesto određivanja pola tokom oplodnje, pol morskih kornjača i aligatora zavisi od temperature jaja u razvoju.

Komentar: Ako se svijet stvarno zagrijava, kao što tvrdi prodana znanstvena zajednica, zašto to nije problem za kornjače posvuda? Može li umjesto toga postojati problem zagađenja? Osobito jer se ovo prezasićenje ženkama pojavilo tek nedavno, a znamo da industrijske kemikalije mogu imati širok raspon štetnih učinaka na životinje i ljude.

Više...
Galaxy

Nova slika teleskopa Jamesa Webba otkriva posljedice galaktičkog sudara

Matea Božić
Kozmos
Sub, 06 Kol 2022 00:00 UTC
galaksija
© NASA, ESA, CSA, STScI i Webb ERO Production TeamSvijetle, prašnjave žbice povezuju unutarnji i vanjski prsten galaksije Cartwheel na ovoj novoj slici svemirskog teleskopa Jamesa Webba, dajući svjež uvid u rijetke galaksije s dvostrukim prstenom. Dvije galaksije lijevo su susjedne.
Svemirski teleskop James Webb pomoću infracrvene svjetlosti prodire kroz oblake prašine i plina, što mu omogućuje da zaviri u područja svemira koja su zaklonjena optičkim teleskopima, poput Hubblea.

Ono što svemirski teleskop Hubble vidi kao točkice svjetla, James Webb vidi kao čitave galaksije.

Pogled kroz svemir pomoću infracrvene svjetlosti

Na novim slikama, Webbovi instrumenti NIRCam i MIRI, otkrili su pojedinačne zvijezde unutar područja stvaranja zvijezda u vanjskom prstenu galaksije Cartwheel, kao i klastere vrlo mladih zvijezda oko središnje supermasivne crne rupe galaksije, koja je također obavijena prašinom.

MIRI je važan instrument svemirskog teleskopa James Webb. Radi u srednjem infracrvenom području, a razvio ga je europski konzorcij. U usporedbi s prijašnjim srednje infracrvenim teleskopima, radi na mnogo većoj prostornoj razlučivosti.

Komentar: Od svemirskog teleskopa James Webb stiže dovoljno informacija da zaokupe astronomsku zajednicu sljedeće stoljeće. I pomislite da su oni čudni ljudi u američkom Kongresu zamalo ubili projekt 2011.:

Američki zakonodavci glasaju za ubijanje nasljednika Hubble teleskopa

Više...
Microscope 2

Znanstvenici su oživjeli stanice svinja sat vremena nakon smrti, što je potencijalno otkriće u transplantaciji organa


Index
Čet, 04 Kol 2022 00:00 UTC
stanice svinja
© Laboratorij Šestan/Medicinski fakultet YaleIstraživači sa Sveučilišta Yale kažu da su uspjeli obnoviti cirkulaciju krvi i druge stanične funkcije kod svinja puni sat nakon smrti životinja
Poznate američke novine New York Times donose priču o velikom uspjehu skupine znanstvenika koji su uspjeli oživjeti mrtve stanice svinja.

Svinje su ležale mrtve u laboratoriju sat vremena, krv nije cirkulirala u njihovim tijelima i srca im nisu kucala. Zatim je skupina znanstvenika s Yalea upumpala prilagođenu otopinu u tijela tih svinja s uređajem sličnim aparatu za srce i pluća. Iako se svinje ni na koji način nisu smatrale svjesnima, njihove naizgled mrtve stanice su oživjele.

Svinjske stanice počele su raditi nakon što im je ubrizgana otopina

Svinjska srca počela su kucati dok je njihovim venama kolala otopina koju su znanstvenici nazvali OrganEx. Stanice u njihovim organima, uključujući srce, jetru, bubrege i mozak, ponovo su funkcionirale.

Ostale svinje, mrtve sat vremena, tretirane su ECMO-om, strojem koji je pumpao krv kroz njihova tijela. Ukočile su se, organi su im natekli i oštetili se, krvne žile su im kolabirale, a na leđima su imale ljubičaste mrlje gdje se skupljala krv.
Više...
Blue Planet

Ponoć dolazi djelić ranije jer se Zemlja brže okreće


Jutarnji
Uto, 02 Kol 2022 12:24 UTC
zemlja
© TallBloke Wordpress
Ponoć dolazi djelić ranije jer se Zemlja brže okreće! Što se događa?

Ako vam se čini da je vrijeme leti brže nego ikad, okrivite revoluciju. Naime, 29. lipnja Zemlja je zabilježila neobičan rekord: najkraći dan od 1960-ih, kada su znanstvenici počeli mjeriti rotaciju planeta atomskim satovima visoke preciznosti.

Općenito govoreći, Zemlja napravi jedan puni krug oko svoje osi svaka 24 sata. Ta jedna vrtnja označava dan i pokreće ciklus izlaska i zalaska sunca koji je oblikovao obrasce života milijardama godina. Ali 29. lipnja, ponoć je stigla 1,59 milisekundi prije očekivanog. Proteklih nekoliko godina svjedočimo nizu rekorda, pri čemu su kraći dani sve češće zabilježeni.

U 2020. na Zemlji je bilo 28 najkraćih dana u proteklih 50 godina, a najkraći od njih, 19. srpnja, bio je kraći je 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi koliko čini 24 sata. Rekord od 29. lipnja bio je blizu ponovnog obaranja prošlog mjeseca, kada je 26. srpnja dan trajao 1,5 milisekundi kraće.
Više...
Question

Tajanstveni oblici života otkriveni na Havajima


Index
Čet, 25 Kol 2022 12:07 UTC
Nepoznati mikrobi u špiljama na Havajima
© Frontiers/Jimmy SawNepoznati mikrobi koji rastu u geotermalnim špiljama na Havajima
Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i može ih se naći posvuda, čak i u vrlo hladnim uvjetima poput onih na Marsu, odnosno u vulkanskim spiljama.

Znanstvenici su na Havajima nedavno pronašli nevjerojatan izbor nepoznatih mikroba koji rastu u geotermalnim špiljama, cijevima nastalim od lave i vulkanskim otvorima.

Ove podzemne strukture nastale su prije 65 do 800 godina i do njih dopire malo ili nimalo sunčeve svjetlosti. Također mogu sadržavati otrovne minerale i plinove. No unatoč tome vrve mikrobima.

Komentar:



Više...
Question

Najnovije otkriće fosila baca novo svjetlo na mit o čudovištu iz Loch Nessa


Jutarnji list
Uto, 26 Srp 2022 23:58 UTC
Sveučilište Bath došlo je do otkrića da su neki plesiosauri živjeli u slatkoj vodi, a ne samo u morskoj

Loch Ness monster
Čudovište iz Loch Nessa (ilustracija)
Čudovište iz Loch Nessa ili Nessie moglo bi postojati, objavilo je britansko Sveučilište Bath nakon otkrića da su neki plesiosauri možda živjeli u slatkoj vodi, prenosi Telegraph.

Zagovornici teorije o postojanju Nessieja dugo su vjerovali da je stvorenje iz škotske mitologije možda pretpovijesni morski gmaz, na temelju zrnatih fotografija i iskaza očevidaca koji su godinama kazivali da Nessie ima dugačak vrat i malu glavu sličnu plesiosauru.

Skeptici međutim tvrde da, čak i ako je loza plesiosaura preživjela, stvorenja ne bi mogla živjeti u jezeru Ness jer im je potrebna slana voda.

Komentar:

Više...
Attention

'Manipulirani' podaci o Alzheimerovoj bolesti možda su 15 godina zavaravali istraživanja

Tanja Rudež
Jutarnji
Čet, 28 Srp 2022 10:48 UTC
alzejhamerova bolest
© David A White/EPA-EFE/ShutterstockSve je veća zabrinutost da su lijekovi i tretmani dizajnirani za borbu protiv amiloida beta možda razvijeni na lažnim informacijama
Utjecajna studija o Alzheimerovoj bolesti iz 2006. godine mogla bi sadržavati izmišljene podatke, pokazala je istraga poznatog znanstvenog časopisa Science.

Sporni rad, dosad citiran 2200 puta, objavljen je u vodećem znanstvenom časopisu Nature, a njegov je prvi autor bio dr. Sylvain Lesné, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Minnesota. Lesneovo istraživanje pokrenulo je lavinu interesa za beta amiloid Aβ*56 kao obećavajuću metu za ranu intervenciju kod Alzheimerove bolesti. Beta amiloidi su proteini koji se pokazuju kao ključni patogenetski čimbenik u nastanku Alzheimerove bolesti. Nekoliko različitih vrsta ovih proteina potencijalne su mete za lijekove protiv ove bolesti.

Tijekom 15 godina neki su istraživači koji se bave Alzheimerovom bolešću pokušali reproducirati Lesnéove rezultate, ali bez uspjeha. To je pobudilo sumnje. U siječnju ove godine dr. Matthew Schrag, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Vanderbilt, američkome je Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), koji je financirao Lesnéovo istraživanje, prijavio manipulacije sa slikama u radu.

Časopis Science, pak, pokrenuo je vlastitu šestomjesečnu istragu tijekom koje je identificirano ukupno 20 "sumnjivih radova" čiji je autor Lesné, a od kojih je 10 imalo veze s beta amiloidom Aβ*56. Ipak, Science navodi da će se izvorne slike morati detaljno istražiti kako bi se potvrdilo da je riječ o manipulaciji.

Komentar: Korupcija u znanosti? Sigurno ne.

Istraživački rad iz 2014. pod naslovom "Nedosljednosti i kontroverze oko amiloidne hipoteze Alzheimerove bolesti" zaključio je :
Rečeno je da je amiloidna hipoteza, poput nekih banaka, možda postala prevelika da bi propala [101]. Hipoteza bi još mogla dokazati svoju vrijednost, barem u nekim slučajevima, kroz pokuse rane intervencije s terapijom usmjerenom na amiloid [70], [71]. Međutim, na temelju ovdje razmotrenih podataka, uloga Aβ kao primarnog uzroka svih AD ostaje diskutabilna. Stoga smo zabrinuti zbog sugestije da bi, ako su anti-Aβ tretmani uspješni kod pacijenata s EOAD, to poduprlo argument za liječenje svih AD s anti-Aβ lijekovima [207]. Takav zaključak zaslužuje preispitivanje bez izravnih kliničkih dokaza da su tretmani učinkoviti u LOAD-u.

Ne tvrdimo da Aβ nema nikakvu ulogu. Zapravo može biti igrač u složenijem pogledu na bolest i, nadalje, njegova uloga može čak biti promjenjiva. Umjesto toga predlažemo da se za rješavanje složene zagonetke AD teorijski modeli moraju proširiti izvan Aβ kao središnjeg uzroka disfunkcije, umjesto da se Aβ uključi u širu teoriju koja objašnjava opsežne podatke i napredak u neuroznanosti koji su se akumulirali tijekom posljednjeg desetljeća. U konačnici, ključno je da se svaka uloga Aβ mora staviti u kontekst holističkog pogleda na bolest koji objašnjava sve podatke.
Trenutna istraživanja čak sugeriraju da određeni plakovi mogu biti zaštitni, a ne destruktivni i da bi njihovo uništavanje moglo uzrokovati daljnju štetu.
Znanstvenici otkrivaju da imunološke stanice mozga stvaraju plakove kao obranu od Alzheimerove bolesti, što sugerira novi terapeutski smjer


Više...
Bug

Najbolje od Weba: Nova studija: Jedenje kukaca vas može zaraziti sa parazitima

[Prijevod: Sott.net]
Rebel News
Čet, 07 Srp 2022 21:12 UTC
Ako jedete kukce, mogli biste dobiti više buba nego što ste očekivali — poput parazita.

eat bugs
© Rumble / Rebel News
Kamo god pogledate, neka vas zlokobna organizacija pokušava prevariti da jedete kukce. Od Svjetskog ekonomskog foruma do kanadske vlade, elita koja zgrče novce vas gura da se ostavite mesa i umjesto toga da jedete jezive gmizajuće alternative, pod okriljem borbe protiv klimatskih promjena i poboljšanja ljudskog zdravlja.

Komentar: Globalne elite koriste svoje pijune kako bi nas uvjerili da su kukci super-hrana;

Angelina Jolie jede škorpione i tarantule zajedno sa svojom djecom:


Nicole Kidman jede kukce:


Gordon Ramsay pokušava pojesti prženog pauka:


Više sa Rebel News:




Više...