Prema članku kojeg je prošlog mjeseca objavio The Economist, kineska ulaganja u Europskoj uniji su u porastu i EU je 2017. bila na četvrtom mjestu u svijetu po količini stranih ulaganja koja dolaze iz kineskih kompanija, najvećim dijelom onih u vlasništvu ili koje primaju izravnu potporu države.

Naravno, The Economist ova ulaganja vidi kao sve veći proboj Kine u EU, ali ne samo ekonomski, nego i politički.

"Kineska ulaganja u Europsku uniju u 2016. godini su porasla na gotovo 36 milijardi eura, dok su 2015. iznosila 20 milijardi eura, prenosi američka istraživačka tvrtka Rhodium Group. Mnoga od njih podupire država, što govori o ambicijama Komunističke partije Kine da Europu zadrži kao pomoć kineskom gospodarskom rastu. Sve do ove godine, koja je bila rekordna, najviše u Njemačkoj, kineske investicije su političari zemalja EU uglavnom pozdravljali bez previše razmišljanja. Ali veliki priliv novca je potaknuo čelnike u Berlinu, Bruxellesu i drugdje da počnu brinuti zbog moći i utjecaja Kine na procese, posebice u manjim zemljama EU. Od tada su pooštrili projekcije kineskog ulaganja i pokušava se stvoriti zajednički europski odgovor. Ali ti napori jedva prate stopu ulaza kineske gotovine. Inozemna ulaganja su 2017. s 40 milijardi pala na 30 milijardi eura, što odražava globalno usporavanje kineskih izravnih stranih ulaganja. Ipak, u Europi udio povećan s petine do četvrtine", žali se The Economist, koji u ovom dijelu navodi kako kineska ulaganja u EU "pomažu Komunističkoj partiji Kine", ne kineskoj ekonomiji ili narodima Kine općenito, da se lakše nose s negativnim učincima trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.

"Kineska ulaganja imaju svoje regionalne trendove. Tako se u istočnoj Europi Peking fokusirao na infrastrukturi koja može učvrstiti veze između starog kontinenta i projekata "Novog puta svile" na Dalekom istoku. U južnoj Europi kineski kupci su sudjelovali u valu privatizacije tijekom i nakon krize eurozone, ali su najveće količine kineske gotovine završile na zapadu Europe. U Velikoj Britaniji su kineska ulaganja ubrzana nakon što je bivši ministar financija zemlje George Osborne Kinu nazvao"najboljim partnerom Zapada". Fokus u Njemačkoj su visokotehnološke tvrtke s posebnim znanjima koja su potreba Kini da industrijski i tehnološki postane više samodostatna. Čak i Francuska, koja je dugo bila skeptična prema stranim ulaganja, vidjela je kineske kupce kako ulaze u posjed vinograda u Bordeauxu", nastavlja list.

"Što Kina u konačnici želi? Glavni cilj, kojeg kinesko vodstvo nikad ne gubi iz vida, jest da Kina postane napredna, suvremena supersila, što se drugi ne usuđuju. Njihova ideja o Europi je da je to bogata i inovativna regija koja bi Kini mogla pomoći u postizanju tog cilja", zaključuje The Economist.

Brigadni libijski general Kalifa Haftar, preti da će tužiti belgijske vlasti zbog podržavanja terorizma na Bliskom istoku, izjavio je u petak portparol vojske Libijske narodne armije (LNA) Ahmad Al-Mesmari.

- Belgija je isporučila oružje naoružanim teroristima na zapadu Libije i podržala terorizam. Možemo koristiti različite metode za krivično gonjenje belgijskih vlasti i imamo dokumente koji dokazuju naše navode - izjavio je Mesmari.

Zemlje se moraju dogovoriti o mjerama za zaštitu klime na konferenciji UN-a u prosincu te moraju postaviti ambicioznije ciljeve kako bi obuzdalo globalno zatopljenje, poručili su danas čelnici šesnaest europskih država putem zajedničkog apela.

Globalno zatopljenje "ugrožava različita područja, uključujući poljoprivredu, šumarstvo, turizam, opskrbu energijom i vodom te globalno zatopljenje neizbježno postaje ozbiljna prijetnja miru i stabilnosti širom svijeta", navodi se u apelu koji je inicirao austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.

Na konferenciji COP 24, koja počinje 2. prosinca u poljskom gradu Katowice, države će pregovarati o pravilima za implementaciju Pariškog sporazuma o klimi iz 2015., kao i o financiranju politika za zaštitu klime.

Europski su čelnici ukazali na nedavni izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, u kojemu se upozorava kako je potrebno poduzeti drastične korake, ako se želi smanjiti daljnje povećanje temperature do 1,5 Celzijevih stupnjeva.

"Više se mora učiniti, i akcije moraju biti brze, odlučne i zajedničke", naveli su europski čelnici, pozivajući vlade da obećaju ambicioznije nacionalne ciljeve u pogledu klimatskih promjena.

"Ostavimo svijet vrijedan življenja našoj djeci i budućim generacijama", navodi se u apelu.

Apel su potpisali predsjednici Austrije, Cipra, Finske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Islanda, Irske, Italije, Latvije, Litve, Portugala, Slovenije i Švicarske te premijeri Nizozemske i Švedske.

Kao sredstvo u borbi protiv navodnih "lažnih vijesti" će se u Francuskoj početi primjenjivati dva nova kontroverzna zakona o cenzuri koji ograničavaju slobodu izražavanja i tiska. Nema sumnje da će slični zakoni uslijediti i u ostatku EU, gdje u tom smislu već postoje razni zakonski prijedlozi.

Korak po korak, sloboda izražavanja i tiska se u EU sve više ograničava. Već sada za različite stavove od službenih stavova vlasti postoje ograničenja, a za pogrešne stavove o različitim temama mogu biti izrečene i kazne, čak i zatvorske kazne. Francuska ide korak dalje, a zakonodavcima se žuri jer se u svibnju 2019. održavaju izbori za Nacionalnu skupštinu.

Tako je Nacionalna skupština u Parizu usvojila dva vrlo kontroverzna zakona koja su usmjerena na suzbijanje "glasina" i "lažnih vijesti" tijekom izbornih kampanja. Dakle, tijekom mjeseci do nacionalnih izbora će stranke ili kandidati strogo morati paziti da djeluju protiv onoga što smatraju neistinitim tvrdnjama, a za hitne postupke se mogu obratiti sudovima.

Osim toga, društvene mreže se obvezuje na veću transparentnost u smislu plaćenog sadržaja, posebice inozemnih.

Naglasak se daje uglavnom na ruske novinske portale RT i Sputnik, koje predsjednik Macron napao i optužio da su u vrijeme predsjedničke kapanje za navodno namjerno širili glasine o njemu kako bi spriječili da bude izabran za predsjednika.


Međutim, čak su i internetske stranice koje su bile bliske drugim kandidatima pisale isto, što je sasvim legitimno, pogotovo kada se nagađanja kasnije dokažu kao istina.

Ubojstvo novinara Jamala Khashoggija su organizirali i proveli Saudijci, ali Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo ne žele izgubiti svog trgovinskog partnera i saveznika u borbi protiv Irana, kaže inicijator Brexita Nigel Farage. Prema britanskom političaru, međunarodna zajednica bi bila mnogo bjesnija da je Rusiju uhvatila u takvom zločinu.

Unatoč činjenici da je Saudijska Arabija ubila Jamala Khashoggija, američki predsjednik Donald Trump kaže kako neće biti neprijateljski raspoložen prema ovoj arapskoj zemlji. Prije tri dana, objašnjavajući razloge njegove odluke, predsjednik Trump je bio jednostavan i rekao kako je prijateljstvo sa Saudijcima u interesu američkog gospodarstva.

"Neću reći ništa zemlji koja ovdje troši stotine milijardi dolara, a pomogla nam je učiniti jednu vrlo važnu stvar - zadržati cijene nafte kako ne bi dosegla 100 do 150 dolara po barelu. Sad imamo cijene nafte u punom redu. Neću uništiti svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo naše zemlje bezumnim ponašanjem protiv Saudijske Arabije", rekao je Donald Trump.

Voditelj američke televizije Fox News je podsjetio da je dan poslije predsjednik Trump ponovio istu stvar, pišući na Twitteru: "Cijena nafte pada. Divno! To je kao veliki porezni rez za Ameriku i svijet. Uživajte! Košta samo 54 dolara, a bila je 82 dolara. Zahvaljujući Saudijskoj Arabiji će padati dalje!".

Fox News: Nigel Farage, bivši vođa Stranke neovisnosti Velike Britanije i inicijator Brexita, je u kontaktu je s nama iz Londona. Nigel, iako vrh vlasti Saudijske Arabije sudjelovao u ubojstvu, izgleda da su se Saudijci spasili. Barem u smislu međunarodne reakcije.

Nigel Farage, bivši čelnik Stranke neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP): Da. Naravno, razumijem da je saudijsko tržište vrlo važno i za Sjedinjene Države i za Ujedinjeno Kraljevstvo. Stotine tisuća radnih mjesta je povezano s prodajom zrakoplova i granata. Također razumijem i strateški savez sa Saudijskom Arabijom protiv Irana koji pokušava širiti radikalni oblik islamizma diljem regije. To jest, razlozi su mi jasni, ali zamislite da je to učinila bilo koja druga zemlja. Zamislite da je to učinila Rusija. Međunarodni bijes bi bio mnogo veći.

Ono što me stvarno zanima je da je tijekom krize u Siriji Saudijska Arabija prihvatila samo jednog izbjeglicu, ali bila bi sretna da može sponzorirati izgradnju dvije stotine džamija u Njemačkoj. Što vidimo? Širenje vehabizma sa saudijskim novcem. Dakle, u redu, podržavamo trgovinske i strateške saveze, ali se nemojmo bojati kritizirati neke akcije Saudijske Arabije.

Angela Merkel je održala je govor u kojem je naglasila potrebu pružanja više ovlasti Europskoj uniji, piše njemački dnevni list Die Welt. Konkretno, kancelarka je istaknula kako bi europske zemlje trebale biti spremne povjeriti svoje suverenitete Europskoj uniji, iako na organiziran način i nakon odobrenja nacionalnih parlamenata.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron su se složili kako bi EU u budućnosti trebala dobiti više ovlasti, a to zahtijeva ustupke svih njenih država članica, piše Die Welt.

Macronu se osobito svidjela izjava Angele Merkel koja je govorila o predaji nacionalnih suvereniteta europskih zemalja Europskoj uniji, piše njemački list.

"Nacionalne države danas moraju - kažem, moraju - biti spremne dati svoju suverenost ", rekla je Merkel u srijedu, govoreći na sastanku Zaklade Konrad Adenauer na događaju na temu "Parlamentarizam između globalizacije i nacionalne suverenosti".

Međutim, Merkel je ovu izjavu ublažila izjavom kako to je, naravno, treba provesti "organizirano".

"Države uvijek trebaju biti odgovorne za sklapanje takvih sporazuma, a odluku prvo mora donijeti jedan ili drugi nacionalni parlament", dodala je njemačka kancelarka.

Die Welt podsjeća da je ranije njemačka kancelarka održala govor u Bundestagu, upozoravajući kako je u vezi s kontroverznim imigracijskim ugovorom Ujedinjenih naroda protiv nacionalizma.

"Neki vjeruju da se mogu nositi sa svime i sami misliti samo o sebi. To je čisti nacionalizam. To nije patriotizam. Patriotizam je kada drugi računaju na interes Njemačke i prihvaćaju situacije od kojih svi imaju koristi", rekla je njemačka kancelarka.

U nedjelju je francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je govor u Bundestagu i zahtijevao "više Europe" i vidljiviji prijenos nacionalnih suvereniteta Europskoj uniji.

Prema njegovim riječima, svaka bi država, ali zajedno s drugima, trebala imati priliku donositi odluke o vanjskoj i razvojnoj politici i pitanjima migracija, piše Die Welt.

Unatoč iznimno skupom "Ratu protiv terora" kojeg provodi Washington diljem svijeta, gotovo četiri puta više sunitskih islamskih terorista danas djeluje diljem svijeta u razdoblju od 11. rujna 2001. godine, otkrila je nova studija

Čak 230.000 džihadista je raspoređeno u 70 država, s najvećom koncentracijom terorista u Siriji, Afganistanu i Pakistanu, prema Centru za strateške i međunarodne studije, think-tanku Washingtona.

Šokantan porast zabilježen u broju sunitskih terorista diljem svijeta postavlja ozbiljna pitanja o učinkovitosti globalnog "rata protiv terorizma", pod vodstvom SAD-a, pokrenutog nakon smrtonosnih napada na "Blizance" i Pentagona 11. rujna 2001. godine, prenosi RT.

Američki porezni obveznici su već iskeširali 5,9 bilijuna dolara za financiranje masivnog i sve tajnijeg rata protiv terorizma - ali plemenita težnja za iskorjenjivanjem terorizma očito je imala suprotan učinak.

Ironično, washingtonski think-tank je pozvao SAD na udvostručenje napora u borbi protiv terorizma, tvrdeći kako bi povlačenje snaga iz Afrike i sa Bliskog istoka samo potaknulo terorističke skupine.

Prije četiri dana je izraelski Haaretz objavio opširnu reportažu o tome "kako je interes Vladimira Putina u Siriji i Libanonu ograničiti izraelske vojne opcije, čak i ako zna da Hezbollah tamo pokušava proizvesti svoje oružje".

"Igrati šah s Hezbollah je jedna stvar, a pokušati shvatiti što Putin želi u Siriji, možda i Libanonu, čak i dok Hezbollah tamo pokušava proizvesti oružje, to je sasvim drugačiji izazov", piše Haaretzov analitičar Amos Harel.

Izraelski novinar čak i primirje s Hamasom, koje je Izrael bio prisiljen prihvatiti zbog neučinkovitosti sustava "Iron Dome", koji je uspio presresti jedva četvrtinu Hamasovih projektila ispaljenih na teritorij kojeg nadzire izraelska vojska, pripisuje ulozi Rusije u regiji.


"Iako to može zvučati kao nepristojni izgovor, jedan od razloga izvanredne opreznosti Izraela u suočavanju s Hamasom u Pojasu Gaze je sve veća zabrinutost Tel Aviva zbog sjeverne fronte", dodaje Amos Harel, iako je Netanyahuov ministar Tzachi Hanegbi priznao "kako je primirje s Hamasom bilo najbolje rješenje, jer bi izbijanje rata u Pojasu Gaze vrlo skupo koštalo Izrael, osobito ako bi Hamasovi projektili dosegnuli Tel Aviv".

Debka File: Libanon od Putina traži da štiti i njegovo nebo

Kako bi nedavni poraz i svojevrsna blokada u kojoj se našla izraelska vojska prošlo što bezbolnije, pobrinuo se izraelski paraobavještajni portal Debka File.

Naime, samo dva dana nakon što je Amos Harel povlačenje iz sukoba s Hamasom pravdao podrškom koju Putin daje Siriji, ali i Libanonu i Hezbollahu u regiji, izraelski portal objavljuje vijest prema kojoj je libanonski predsjednik Michel Aoun od Vladimira Putina "službeno zatražio da Rusija štiti zračni prostor Libanona". Naravno, informacija dolazi od "anonimnog izvora iz vrha izraelske vojske".

Poseban odjel britanske vojske sa sjedištem u Andoveru, Hampshire, dobio je zadaću da izradi akcijski plan u slučaju da se Velika Britanija povuče iz EU bez postizanja dogovora o Brexitu s Bruxellesom, piše The Times. Prema trenutnim saznanjima, vojska će imati zadaću da pomaže policiji u zaštiti vladavine prava i suzbijanju eventualnih nemira.

Ako Velika Britanija do 29. ožujka iduće godine, kada bi se službeno trebala povući iz Europske unije, ne uspije postići sporazum s Bruxellesom, u održavanju reda i zakona na ulicama britanskih gradova može biti raspoređena vojska, piše The Times.

Posebna vojna jedinica, sa sjedištem u Andoveru, Hampshire, koja trenutno o okviru "Operaciju Temperer" pomaže policiji u borbi protiv terorizma, već je počela razvijati planove za moguće događaje uoči i poslije ovog datuma.

Prošli je tjedan 20 časnika koji nadgledaju spomenutu antiterorističku operaciju, dobilo zapovijed da ubrzaju planiranje akcija u slučaju da se s Europskom unijom ne postigne sporazum o Brexitu. Između ostalog, ovaj će tim raditi u pomoći policiji u održavanju zakona i reda, te osiguravati isporuke lijekova bolnicama.

Predviđeno je da oružane snage također spriječe mogući kolaps u Kentu, koji bi doveo do zagušenja pomorske luke i tranzita. Jedno od rješenja ovog problema je stvaranje parkirališta za kamione na području neiskorištene vojne zračne luke i na području jednog od vojnih centara za obuku.

Mobilne jedinice britanskog ratnog zrakoplovstva moći će se koristiti za pomoć graničnim čuvarima pri kontroli putovnica u zračnim lukama. Britanska mornarica bi mogla biti pozvana da čuva i nadzire ribarsku industriju.

U najnepovoljnijim uvjetima bi vojska dobila zadaću da jamči sigurnosti benzinskih postaja, navodi se u članku.

Kako je napominje The Times, oko 10 000 britanskih vojnika bi kratkoročno moglo biti uključeno u pružanje pomoći u rješavanju izvanrednih situacija, od kojih bi 1200 čitavo vrijeme bilo u punoj borbenoj spremnosti.

Zapovjed za ubojstvo saudijskog disidenta i novinara Jamala Khashoggija u saudijskom generalnom konzulatu u Istanbulu mogao je izdati prijestolonasljednik Kraljevstva Muhammed bin Salman Al-Saud. Zaključak je to američke obavještajne agencije CIA-e, o kojemu je izvijestio The Washington Post pozivajući se na svoje izvore unutar te agencije. Američki obavještajci smatraju kako je princ Muhammed "de facto glavna osoba u svojoj državi" i da se ubojstvo "nije moglo dogoditi bez njegovog znanja". CIA se pri tom poziva i na telefonski poziv prinčevog brata, saudijskog veleposlanika u SAD-u Jamalu Khashoggiju, kojim je potonji pozvan u konzulat u Istanbulu zbog polučenja dokumenta o svom bračnom statusu, pri čemu mu je princ jamčio sigurnost. "Pri tom je nejasno je li veleposlanik znao da će novinara ubiti", navodi WP.

CIA-ino izvješće predano je predsjedniku Donaldu Trumpu, međutim, on je prema njemu bio skeptičan. Očito je kako Trump ne želi da se inkriminacija u smislu nalogodavca tog gnjusnog kaznenog dijela prebaci na najmoćniju osobu saudijskog Kraljevstva, s kojim on, osim potpisanih unosnih ugovora o kupnji američkog oružja, ima i sasvim dobre osobne odnose, a da u tom smislu i ne govorimo o Trumpovom zetu Jeradu Kushneru.

Podsjećam da je saudijsko tužiteljstvo objavilo kako je nalog za Khashoggijevo ubojstvo dao vođa specijalne grupe, posebnim državnim zrakoplovom žurno poslane u konzulat u Tursku radi vraćanja Khashoggija u Saudijsku Arabiju. Vođa tog 15-eročlanog tima navodno je zapovjedio njegovu likvidaciju u slučaju provale čitave operacije. Tužiteljstvo u Rijadu za sada je zatražilo smrtnu kaznu za 5 optuženika povezanih s tim ubojstvom, a navodno je još 20-ak osoba pod istragom.

A da se saudijski režim ne razračunava isključivo s unutarnjim neprijateljima i neistomišljenicima svjedoči i slijedeća vijest, koja se odnosi na aktivnosti s režimom usko povezane vrhuške saudijske obavještajne i sigurnosne službe. Njezini visoki službenici, redom podanici prijestolonasljednika i najmoćnije osobe u Kraljevstvu Muhammeda bin Salmana, koje on koristi za vanjske vojne i obavještajne operacije, prije pola godine aktivno su razmatrali planove o likvidaciji ni manje ni više nego najutjecajnijeg iranskog generala u bliskoistočnoj regiji - Qassima Suleimanija, zapovjednika elitnih specijalnih postrojbi "Quds" - moćne iranske vojne organizacije Korpus straže islamske revolucije. O tome je nedavno izvjestio američki The New York Times. Prema navodima tog medija, visoki časnici saudijske obavještajne službe obratili su se "nevelikoj grupi" lokalnih biznismena sa zamolbom da se privatne tvrtke uključe u njihove tajne operacije.