Gospodari lutakaS


Arrow Up

Zarif Trumpu: Vrijeme je da napustiš svoje deluzije - Iranaci ujedinjeni uprkos izazovima i razlikama, kada se radi o odbrani zemlje

iran
Ministar vanjskih poslova Irana, Mohammad Džavad Zarif, pohvalio je masovni izlazak Iranaca na ulice povodom obilježavanja 41. godišnjice pobjede islamske revolucije u toj zemlji, rekavši da je vrijeme da američki predsjednik napusti svoje deluzije o Islamskoj Republici.

"Iranci su se u ogromnim brojevima okupili da obilježe 41. godišnjicu pobjede njihove revolucije, i da odaju počast palim herojima" - napisao je Zarif na Twitteru nakon jučerašnjeg milionskog obilježavanja pobjede islamske revolucije u iranskim gradovima i selima.

11. februara 1979.god, proglašena je pobjeda islamske revolucije u Iranu, nakon dugogodišnjih borbi Imama Homeinija i njegovih pristalica, kojom je konačno zbačena vlast Pahlavi režima, kojeg su podržavale Sjedinjene Američke Države.

Šef iranske diplomatije obratio se i američkom predsjedniku i njihovim zemljama-vazalima, rekavši da je "došlo vrijeme da napuste svoje deluzije".

On je također naglasio da su 82 miliona Iranaca ujedinjena uprkos izazovima i razlikama, kada se radi o odbrani zemlje.

Document

Trumpov "sporazum stoljeća" za Palestinu nema podršku šire međunarodne zajednice, i zastupnici Evropskog parlamenta ga odbacili

europski parlament
Tokom zasjedanja u Strazburu u utorak, zastupnici su kazali da je plan koji je predstavila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa kontradiktoran međunarodnom zakonu i da je pristrasan i na strani režima u Tel Avivu.

Nizozemska zastupnica Kati Piri rekla je da je američki plan jednostran, ilegalan i namjerno provokativan, te da za cilj ima legalizaciju naselja i pripajanje Zapadne Obale i da rizikuje još veće patnje za palestinski narod.

Ono što američki predsjednik naziva "sporazumom stoljeća" je ciničan plan dvojice desničarskih lidera koji traže podršku pred izbore, naglasila je ona, misleći na američkog predsjednika Donalda Trumpa i cionističkog premijera Benjamina Netanjahua.

Zastupnici iz Belgije i Španije slično su reagovali na američki plan, i pozvali šefa inostrane politike EU Josepa Borela da organizuje mirnovnu konferenciju.

Samo mali broj zastupnika podržao je Trumpov plan tokom debate, a među njima je bila i slovenska političarka Tanja Fajon, koja je kazala da EU ne bi trebala odbaciti plan jer mrzi Trumpa.

Komentar: Nakon Arapske lige, početkom mjeseca su i čelnici Afričke unije odbacili Trumpov "sporazum stoljeća"


Tornado2

"Turska je zarobljena u vlastitoj politici" - Erdogan traži pomoć NATO-a za sirijski Idlib

helikopter
© Facebook stranica Moustafa Dannoun NewsSirijske snage objavile su fotografiju navodno uništenog helikoptera, ali se vidi da nije pogođen projektilom, već hicem iz teške protuzračne strojnice i helikopter je uspješno aterirao u Aleppu i nije bilo gubitaka
Jučer je u Idlibu došlo do sukoba turske i sirijske vojske. Snage Damaske tvrde da su odgovorile na napad turskih snaga i proturskih islamističkih milicija, koji su se zajedno kretali u smjeru Saraqiba. U vatri sirijske artiljerije je ubijeno 5 turskih vojnika, a još 5 ih je ranjeno. RT navodi kako je jedan od petorice ranjenih preminuo i broj mrtvih se popeo na šest.


Turski predsjednik Erdogan je nakon toga prvo izjavio "kako je Turska uzvratila udarce po položajima sirijskih trupa odakle je izvršeno granatiranje".

Kasnije se ispravio i rekao "da je Turska u odmazdi gađala 115 i pogodila 101 cilj sirijske vojske". Navodno je uništila tri tenka, dva minobacačka položaja i jedan helikopter. Međutim, na internetu nigdje nema dokaza o tim napadima, osim jednog snimka na kojem se vidi vatra iz višecijevnih raketnih bacača. Navodnih zračnih udara, kako neki mediji tvrde, nije bilo.

Kasnije su sirijske snage objavile fotografiju navodno uništenog helikoptera, ali se vidi da nije pogođen projektilom, već hicem iz teške protuzračne strojnice i helikopter je uspješno aterirao u Aleppu i nije bilo gubitaka.

Riječ je o helikopteru Mi-24, koji je prethodno bio u sastavu ruske zrakoplovne skupine, a navodno je predan sirijskim snagama. Netko od komentatora je dobro primijetio da je na fotografiji helikoptera s brojem 40 na prednjem dijelu uklonjena crvena zvijezda, simbol ruskog zrakoplovstva i da je to možda starije fotografija koja je korištena u informacijskom ratu. Ali dokaza o toliko pogođenih ciljeva sirijske vojske nema. Niti jedne fotografije ili snimke na internetu i čini se da je i ovaj put turski predsjednik pretjerao u ocjeni "učinkovitosti turskog odgovora".

Ono što znamo je da je Erdogan jučer bio bijesan i nije očekivao gubitke u redovima turske vojske u Siriji i to u tjedan dana u dva navrata, prvi put četiri vojnika, jučer pet, ne računajući ranjene.


Komentar: Što se dogodi kad dođete u susjednu zemlju kako biste tamo podržali teroriste, ali ne očekujete vojnu odmazdu.


Zanimljivo, jučer je turski predsjednik Erdogan zatražio pomoć NATO pakta u Idlibu.

Komentar: U međuvremenu je Erdogan optužio "sirijski režim i Rusiju da ne gađaju teroriste, već uglavnom civile i to sa ciljem da se okupira Idlib i nateraju civili da krenu ka turskoj granici."
Sirijska armija u Idlibu bombarduje položaje terorista, a ne civile - njihov glavni cilj je da se neutrališu agresivna dejstva terorističkih grupacija, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Peskov je takođe rekao i da se Kremlj i dalje pridržava rusko-turskih dogovora koji su postignuti u Sočiju, ali da je neophodno konstatovati nastavak aktivnosti terorista u Idlibu.

"Kremlj se pridržava naših dogovora, koji su obavezali obe strane. Između ostalog, Turska se obavezala da će neutralisati terorističke organizacije u Idlibu", dodao je on.

S tim u vezi Peskov je rekao da Rusija sa žaljenjem konstatuje da te grupacije i dalje vrše napade na sirijsku vojsku, kao i na ruske vojne objekte.

"To je nedopustivo i u suprotnosti je sa sporazumom iz Sočija", zaključio je Peskov.
Nezavisne: 12.02.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je danas Turskoj da razmisli dva puta prije nego što pozove NATO da se umiješa u rješavanje situacije u sirijskom Idlibu.
Ona je to izjavila odgovarajući na pitanje šta misli o informaciji da Ankara planira da se obrati NATO za pomoć povodom eskalacije sukoba oko Idliba, prenosi Tass.

"Šta Turska planira i kada obavijesti NATO? Šta bi trebalo da se desi? Kao da NATO ne zna šta se tamo dešava. Ipak, uzimajući u obzir da je ta organizacija, kako je Makron rekao, doživjela moždanu smrt, trebalo bi da dva puta razmisle prije nego što posegnu za tim", rekla je Zaharova.

Istovremeno, ona je upitala i šta je svrha tog mogućeg poziva.

"Suvereno je pravo zemlje članice te divne organizacije da odluči tako nešto. Da je NATO imao mogućnost da reši krizu u tom regionu, mislim da bi oni već odavno to radili, ali takve mogućnosti jednostavno ne postoje", rekla je Zaharova.

Upitana o mogućnosti da snage Alijanse ipak budu raspoređene u Siriji i počnu da vrše napade, Zaharova je rekla da teško može da dođe do napada na teritoriji države koja "vas nije tamo pozvala".



Chess

Kako bi razdvojila Kinu i Rusiju utjecajna američka organizacija predlaže novu strategiju prema Rusiji, potpuno drukčiju od svih dosadašnjih

trump xi i putin
Američka vanjska politika od dolaska Trumpove administracije u Bijelu kuću u svom se strateškom djelovanju primarno oslanja na silu, kroz kombinaciju snažnih vojnih, diplomatskih i ekonomskih (sankcijskih i carinskih) pritisaka prema "nepoćudnim" zemljama, pričemu se, više, uopće ne vodi računa radi li se o tradicionalnim američkim suparnicima i neprijateljima (Rusija, Kina, Iran, Sjeverna Koreja, Kuba, Venecuela,...) ili o saveznicima, poput ključnih zemalja EU ili o Turskoj, za čije nacionalne interese i ambicije, prema mišljenju Washingtona, nema mjesta ukoliko nisu u skladu s onim američkim. Pritom je razlika samo u intenzitetu njihove primjene, dok su ciljevi koji se žele postići isti: pokoravanje američkom svekolikom globalnom primatu i dominaciji.

Međutim, tako otvorena oštra strategija naišla je na snažan otpor suparničke strane, pa je čitav proces Trumpovog tvrdog vanjskopolitičkog smijera djelovanja doveden u vrlo neugodnu situaciju, koja sve više utječe i na podrivanje samih američkih nacionalnih interesa u svijetu i snažno jačanje protu-američkog raspoloženja, kao rijetko kada ranije. A toga su, čini se, sve više svjesne i američke elite. Međutim, zbog politički i medijski prethodno tako postavljenih okvira, unutar kojih one na svijet gledaju isključivo kroz prizmu "crno-bijelih" figura i odnosa (u kojima su SAD uvijek ona "bijela" strana i uzor kojega svi moraju kopirati, a Kina, Rusija, ... ona "crna", s kojom se nema što razgovarati već prema njoj djelovati isključivo s pozicije "maksimalnog pritiska"), promijeniti tako izgrađenu sliku svijeta kroz crno-bijele "naočale" u američkoj javnosti bit će vrlo teško.

Ali stanje je takvo, da će se prije ili kasnije (a bolje prije) nešto u tom smijeru trebati mijenjati. A čini se kako taj proces upravo počinje - najprije tiho i "stidljivo" - kako se i inače prepariraju američke široke mase kada je u pitanju nešto veliko i novo, da bi se izbjegli nagli šokovi i neugodne posljedice.

U tom sam smislu u prošlom broju tjednika "7Dnevno" polemizirao sa stavovima britanskog analitičara Nialla Fergusona, objavljenim u londonskom mediju The Times, u kojima on poziva Trumpovu administraciju i buduće američke predsjednike da prema Rusiji primjene novu politiku "mrkve" i da je inkorporiraju u Zapadni geoplitički konstrukt, omogućujući joj povratak u klub zemalja G8 u zamjenu za njezino priznanje poraza u hladnom ratu i pristanak na američku dominaciju nakon pobjede nad Kinom u "novom hladnom ratu". Jer njega, očito, nema bez američke suradnje s Rusijom, odnosno prekidanja njezinih strateških i savezničkih veza s Kinom koje se ovih godina ubrzano uspostavljaju.

Cut

Argentinska vlada je odlučila da u slučaju recesije neće vraćati dug MMF-u

kristina
© REUTERS/STRINGERCristina Fernandez de Kirchner
Povratak u argentinsku politiku Cristine Fernandez de Kirchner, koja je u funkciji potpredsjednice zemlje, već je označio početak teške bitke s Međunarodnim monetarnim fondom.

Podsjetimo, Argentinci su nakon više od sedam godina vladavine Cristine Kirchner, koja je bankrotiranu zemlju ponovno digla na noge, vratila dugove, nacionalizirala strateške resurse i smanjila siromaštvo, odlučili eksperimentirati s prozapadnim kandidatom Mauricijem Macrijem.

Posljedice njegove vladavine od prosinca 2015. do 2019. su bile devastirajuće. Zemlju je zadužio kod Međunarodnog monetarnog fonda, cijene komunalnih usluga su povišene za 400 do čak 1200% u nekim regijama, inflacija se nikako nije mogla obuzdati, na stotine tisuća radnika u javnom sektoru je dobilo otkaze i provedena je reprivatizacija važnih sektora argentinskog gospodarstva.

Četiri godina eksperimenta je Argentincima bilo dovoljno da na predsjedničkim izborima prošle godine izaberu kandidata stranke bivše predsjednice Alberta Fernándeza, dok je Cristina Kirchner dobila mjesto potpredsjednice vlade. No, za popraviti štetu koju je Macri počinio tijekom četiri trebat će puno napora.

Odnos Cristine Kirchner s Međunarodnim monetarnim fondom i kada je bivšoj direktorici MMF-a, Christini Lagarde, koja je "Argentini dala žuti karton", poručila "da bira riječi, jer njezina zemlja nije nogometni klub". Najnovija izjava sugerira da će MMF imati prilično problema o odnosima s bivšom predsjednicom, sada drugim osobom u vladi predsjednika Alberta Fernándeza.

Prema izvješćima Reutersa, argentinska vlada je odlučila u slučaju recesije neće vraćati dug ugovoren s Međunarodnim monetarnim fondom. U ime vlade je ovo poručila potpredsjednica Cristina Fernandez de Kirchner. Ta je odluka donesena kako da se Argentini ne oduzme likvidnost u ovom osjetljivom ekonomskom trenutku u kojem su javna sredstva prije svega potrebna za ponovno pokretanje proizvodnje i izvoza. A u tom scenariju, mogućnost zemlje da provede manevarski plan oporavka proizvodnih sektora, što cilj je trenutne vlade, mora biti ispred potreba otplate međunarodnih dugova koje je nagomilao Macri.

Yellow Vest

Povijesna pobjeda stranke Sinn Fein na irskim izborima

Sinn Fein stranka irska
Nacionalistička stranka Sinn Fein dobila je najviše glasova na izborima u Irskoj, što je potreslo tamošnju političku scenu, javlja AP.

Oni su pobijedili Fine Gael i Fianna Fail, dvije centrističke stranke koje su upravljale Irskom otkad je prije jednog stoljeća stekla nezavisnost od Velike Britanije.

Fianna Fail osvojila je 22,2 posto glasova, a Fine Gael 20,9 posto.

Sinn Fein, stranka povezana s Irskom republikanskom armijom (IRA), koja se nasilno borila za ujedinjenu Irsku, osvojila je 24,5 posto glasova prema prvim rezultatima izbora, prenosi Beta.

Prijedlozi Sinn Feina za rješavanje stambene krize u Irskoj i zdravstvenog sistema privukli su mlade glasače u zemlji koja se još oporavlja od globalne finansijske krize iz 2008, ocjenjuje novinska agencija AP.

Komentar: Vijesti dodaju: Partija Šin fejn zahtijeva da bude uključena u novu vladu Irske nakon istorijskog uspjeha na izborima, usljed čega bi njihov ključni cilj ponovnog ujedinjenja sa Sjevernom Irskom prvi put mogao postati prioritet vlade u Dablinu.
Ljevičarska irska nacionalistička partija zapanjila je establišment pobijedivši dvije partije desnog centra koje su predvodile svaku vladu u irskoj istoriji, skoro udvostručivši broj glasova u odnosu na prošle izbore.
Nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazalo je da je porast popularnosti Šin fejna zasnovan skoro isključivo na krupnim temama tokom kampanje poput zdravstva i visokim cijenama nekretnina, a da ideju irskog ujedinjenja birači skoro nijesu ni registrovali.

Međutim, bivše političko krilo Irske republikanske armije (IRA) saopštilo je uoči glasanja da će uslov za svaku vrstu koalicije biti hitne pripreme za referendum o ujedinjenju sa Sjevernom Irskom, koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva, koji bi primorali London da održi u roku od pet godina.

"Imali smo istorijske izbore. Nema sumnje da je stara politika dvostranačkog sistema sada završena, odlazi u prošlost", kazala je liderka Šin fejna Meri Lu Mekdonald.

Partije Fine gael premijera Lea Varadkara i opoziciona Fijana fejl godinama insistiraju da neće vladati sa Šin fejnom, navodeći kao razlog različite ekonomske politike i veze Šin fejna sa Irskom republikanskom armijom. Ova militantna grupa se borila protiv britanske uprave u Sjevernoj Irskoj u sukobu u kojem je prije mirovnog sporazuma 1998. stradalo 3600 ljudi.

Vladajuća Fine gael je svoj dugogodišnji stav ponovila i juče dok je Fijana fejl saopštila da "neće odbiti da razgovara" sa Šin fejnom. "Međutim nema sumnje da političke i principijelne razlike i dalje predstavljaju žestoke prepreke".

Prema Sporazumu na Veliki petak iz 1998. godine kojim su okončane decenije nasilja između katoličkih nacionalista koji žele pripajanje Sjeverne Irske i protestantskih unionista koji žele da ostanu dio Ujedinjenog Kraljevstva, britanski ministar za taj region može sazvati referendum ukoliko djeluje da tabor za ujedinjenje ima većinu.

Glasanje bi moglo biti sazvano i u Irskoj a izlazna anketa objavljena u nedjelju pokazala je da 57 odsto birača podržava održavanje referenduma u roku od pet godina. Preko 80 odsto pristalica Šin fejna želi referendum, dok to želi 52 odsto birača Fijana fejla i 44 odsto pristalica partije Fine gael.

U izbornom manifestu, Šin Fejn je saopštio da želi da osnuje parlamentarni odbor i skupštinu građana kako bi planirali irsko ujedinjenje.

Mekdonaldova, čiji su članovi partije pjevali irske pobunjeničke pjesme i razvijali irsku trobojku nakon trijumfa u nedjelju, smatra da će Britanija razmotriti sazivanje referenduma tek kada Irska bude proaktivno planirala ujedinjenje.

Fijana fejl i Fine gael takođe žele ujedinjene ostrva - podijeljenog prije skoro vijek - ali smatraju da sada nije vrijeme. Fijana fejl obećava da će početi neke pripreme, ali ni blizu nivou koji traži Šin fejn.
Ova tema će vjerovatno biti ključna u pregovorima i prepreka za formiranje vlade. Fine gael i Fijana fejl bi mogle nastaviti da isključuju Šin Fejn i same formirati koaliciju i manjinsku vladu.
Povezano: Brexit i "Nova IRA"


No Entry

Filipini službeno obaviještavaju SAD da prekidaju sporazum o obrani - američka vojska više ne može ulaziti u tu zemlju radi vježbi

filipini
Filipini su u utorak službeno obavijestili Sjedinjene Države da raskidaju sporazum o obrani iz 1999., objavilo je ministarstvo vanjskih poslova unatoč upozorenjima da bi takav korak mogao narušiti sigurnost zemlje.

Obavijest o raskidu ugovora VFA (Visiting Forces Agreement) zaključenog 1999., poslana je američkom veleposlanstvu u Manili, rekao je ministar vanjskih poslova Filipina Teodoro Locsin.

VFA osigurava zakonski okvir za ulazak američkih snaga na Filipine radi obavljanja zajedničkih vojnih vježbi s filipinskim obrambenim snagama.

Prošli tjedan Locsin je upozorio da će se ukidanje VFA odraziti na više od 300 zajedničkih vojnih vježbi koje pomažu jačati sposobnosti filipinske vojske.

Ukidanje može imati "učinak zamrzavanja gospodarskih odnosa", rekao je.

SAD je osigurao više od 500 milijuna dolara za pomoć sigurnosti Filipina između 2016. i 2019. godine.

Američki vojnici također pomažu obavještajnim informacijama filipinske snage u borbi protiv krijumčarenja ljudi, kibernetičkih napada, trgovine drogom i terorizma.

Predsjednik Rodrigo Duterte prvi put je zaprijetio SAD-u raskidom ugovora kada je Washington ukinuo turističku vizu senatoru Ronaldu Dela Rosi, bivšem ravnatelju policije.

Dela Rosa je provodio u djelo Duterteovu politiku nulte stope tolerancije na droge kojom je po kratkom postupku pogubljeno više od 5000 osumnjičenih raspačivača i konzumenata droge.

Komentar: Ovo se neće svidjeti Washingtonu. Da li će Filipini ponovno osjetiti napade "islamističkih skupina", kao što je to bilo 2017. u filipinskom gradu Marawi?


Map

U Idlibu u "društvu" terorista poginulo još 6 turskih vojnika

turska vojska
Jučer je u kampanji sirijske vojske, koja je napredovala i pravca Saraqiba prema Aleppu, da bi iznenada promijenila pravac i krenula dublje u Idlib sjeverno od Maarat Al-Nassana, pet turskih vojnika poginulo navodno u garantiranju promatračkog mjesta u bazi Taftanaz.

Sve se odvijalo u trenutku dok su u Ankari trajali pregovori između ruske i turske delegacije o postizanju sporazuma o primirju u Idlibu, ali su pregovori završili zbog jasne poruke Rusije da se sirijska vojska neće povući na položaje na kojima je bila u trenutku potpisivanja sporazuma iz Sočija, kao što je tražila Ankara. Ovu je vijest priopćila Ankara, optužujući Damask za napad. Turske snage su tada uzvratile vatrom po položajima sirijske vojske.

"Pet naših vojnika je ubijeno, a još pet ih je ranjeno u granatiranju od strane sirijskog režima", reklo je jučer poslijepodne tursko ministarstvo obrane, dodajući da je "otvorena uzvratna vatra."

Nakon incidenta je turski helikopter stigao do baze Taftanaz u Idlibu i evakuirao ranjene vojnike, od kojih je jedan ubrzo preminuo i broj mrtvih se popeo na šest.

Ovo nije prvi incident granatiranja između turskih i sirijskih snaga u Idlibu. Prije tjedan dana je šest turskih vojnika poginulo u vatri sirijske artiljerije u incidentu za kojeg je Rusija rekla da je rezultat pogrešne komunikacije i neprijavljivanja rute pogođenog konvoja od strane turske vojske.


Komentar: Erdogan najavljuje "odmazdu" jer je Sirijska vojska ubila 4 turska vojnika
Ako svoje trupe koristite kao ljudski štit za zaštitu terorističkih skupina povezanih s Al-Kaidom, mogu se naći u ozbiljnoj opasnosti.
Zarobljeni teroristi u Siriji govore o povezanosti Turske s terorističkom grupom Nusra front


USA

Lavrov: Amerika i njeni saveznici se oslanjaju na metode pritiska silom

Lavrov
© AFP
Amerika i njeni saveznici nastavljaju da se oslanjaju na metode pritiska silom i obuzdavanja, odbacujući realnost multipolarnog sveta, izjavio je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov.

"Sjedinjene Američke Države i brojni njihovi saveznici, gajeći nadu da će održati globalnu dominaciju, nastavljaju da se oslanjaju nametode vojnog i ekonomskog pritiska, odbacujući stvarnost multipolarnog sveta. Oni i dalje razmišljaju u duhu arhaične logike obuzdavanja, linija razgraničenja i geopolitičkih igara u kojima niko nije dobitnik, pokušavaju da uvedu zapadnocentrični poredak zasnovan na pravilima kojima bi se zamenile opštepriznate norme međunarodnog prava", rekao je Lavrov na obeležavanju Dana diplomate.

Šef ruske diplomatije istakao je da Rusija, kao jedan od glavnih svetskih centara, vodi politiku jačanja pravnih temelja međudržavne komunikacije, povećanje autoriteta Ujedinjenih nacija i smanjenja međunarodnih napetosti.

Binoculars

"Reforma islama - Na Bliskom istoku se formira arapsko-izraelski savez" - Izraelska tajna diplomacija uspostavlja bilateralne odnose s Arapima

netanyahu
Nakon što je Donald Trump objavio svoj "sporazum stoljeća", koji bi trebao riješiti izraelsko-palestinski sukob, više od odbijanja sporazuma od strane Palestinaca i većine arapskih zemalja se treba fokusirati na one koji uopće nisu osudili genocidni plan Bijele kuće i Izraela ili su ga jedva kritizirali.

U ovoj fazi odjednom dolazi do sve jasnijih znakova uspostave punih diplomatskih odnosa s cionističkim režimom, a led će probiti UAE i Sudan. Podsjetimo da je prošle godine u Sudanu svrgnut predsjednik Omar Al-Bashir i vlast su preuzele frakcije bliske Washigntonu i dojučerašnjem neprijatelju Izraelu.

TAJNI PREGOVORI UAE I IZRAELA

No pođimo od početka. 17. prosinca 2019. je Bijela kuća bila domaćin tajnog sastanka dužnosnika Sjedinjenih Država, Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata na kojem se razgovaralo o mogućoj koordinaciji u borbi protiv Irana, koji je u svrgnutom predsjedniku Bashiru imao prilično odanog saveznika. Portal Axios objašnjava kako je samit organiziran kako bi se olakšali i normalizirali odnosi između Izraela i savezničkih zaljevskih država Washingtona.

Razgovarano je i o paktu o nenapadanju između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, posrednog koraka na putu diplomatske normalizacije. Prema Axiosu , inicijativu je pokrenuo zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner.

Sastanku su prisustvovali američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien i njegova zamjenica Victoria Coates, kao i specijalni izaslanik za Iran Brian Hook. Izraelsku delegaciju vodili su premijer Benjamin Netanyahu i savjetnik za nacionalnu sigurnost Meir Ben-Shabbat. Ujedinjene Arapske Emirate predstavljao je njihov veleposlanik u Washingtonu Yousef Al-Otaiba, vrlo blizak vladaru male zaljevske države, prestolonasljedniku Mohammedu bin Zayedu.