cenzura
Kao sredstvo u borbi protiv navodnih "lažnih vijesti" će se u Francuskoj početi primjenjivati dva nova kontroverzna zakona o cenzuri koji ograničavaju slobodu izražavanja i tiska. Nema sumnje da će slični zakoni uslijediti i u ostatku EU, gdje u tom smislu već postoje razni zakonski prijedlozi.

Korak po korak, sloboda izražavanja i tiska se u EU sve više ograničava. Već sada za različite stavove od službenih stavova vlasti postoje ograničenja, a za pogrešne stavove o različitim temama mogu biti izrečene i kazne, čak i zatvorske kazne. Francuska ide korak dalje, a zakonodavcima se žuri jer se u svibnju 2019. održavaju izbori za Nacionalnu skupštinu.

Tako je Nacionalna skupština u Parizu usvojila dva vrlo kontroverzna zakona koja su usmjerena na suzbijanje "glasina" i "lažnih vijesti" tijekom izbornih kampanja. Dakle, tijekom mjeseci do nacionalnih izbora će stranke ili kandidati strogo morati paziti da djeluju protiv onoga što smatraju neistinitim tvrdnjama, a za hitne postupke se mogu obratiti sudovima.

Osim toga, društvene mreže se obvezuje na veću transparentnost u smislu plaćenog sadržaja, posebice inozemnih.

Naglasak se daje uglavnom na ruske novinske portale RT i Sputnik, koje predsjednik Macron napao i optužio da su u vrijeme predsjedničke kapanje za navodno namjerno širili glasine o njemu kako bi spriječili da bude izabran za predsjednika.


Međutim, čak su i internetske stranice koje su bile bliske drugim kandidatima pisale isto, što je sasvim legitimno, pogotovo kada se nagađanja kasnije dokažu kao istina.

Prije svega, ovo je novo sredstvo cenzure kojim se političarima i strankama mogu "začepiti usta". Na primjer, čak i ako novine napišu "oslanjajući se na vladine krugove", jer ministar ne želi da mu ime bude povezano s objavom, može dovesti do tužbe. Što ako, na primjer, postoje naznake korupcijskog slučaja? O tome se također ne bi smjelo govoriti tijekom izbornih kampanja, samo zbog činjenice što o slučaju još nije pokrenuta službena istraga.

U bjesomučnoj borbi za "obranu njihove demokracije" političari je i dalje potkopavaju. Bez obzira na to je li to takozvani zakon "NetzDG" u Njemačkoj ili novi zakoni protiv "lažnih vijesti" u Francuskoj, slobodno se mišljenje i tisak, što je zajamčeno svim ustavima zemalja članica EU, sve više ograničavaju.


U određenom trenutku ćemo završiti u vremenima klasične diktature u kojoj prije nego što se vijest objavi mora proći kroz ruke cenzora.