Posebni predstavnik Sjedinjenih Država za Ukrajinu Kurt Volker izjavio je kako se Rusiju može isključiti iz međunarodnog sustava za platni promet SWIFT zbog incidenta u Kerčskim vratima (VoA).

Takav potez nazivaju "nuklearnom opcijom", kazao je Volker, dodavši, da bi takve sankcije dovele ne samo do većih rashoda za Rusiju, već i do vekih rashoda i za američke saveznike. Međutim, kazao je dalje Volker, takva mogućnost svejedno ostaje kao opcija jer SAD ne mogu dalje gledati na ruske "agresivne korake".

Također je govorio o prijedlogu glavne tajnice njemačke stranke CDU Annegret Kramp-Karrenbauer za zabranu uplovljavanja ruskih brodova koji isplovljavaju iz Krima ili Azovskog mora, u europske luke. Takvu je mjeru nazvao "snažnim i vrlo ograničavajućim (po Rusiju) potezom". Volker je od Rusije zatražio oslobađanje ukrajinskih mornara do Božića ili Nove godine, a također i povratak Ukrajini zarobljenih brodova.


Podsjećamo: 2014.g., kada se prvi put razmatrala mogućnost isključenja Rusije iz SWIFT-a, sam SWIFT, kao organizacija, objavio je kako neće jednostrano ili pod utjecajem političkog pritiska donijeti takvu odluku. Međutim, ruska Središnja banka je u međuvremenu svejedno uspostavila svoj paralelni financijski sustav za unutarnje platno poslovanje. U travnju 2018. g. predsjednik SWIFT-a Gottfried Leibbrandt izjavio je kako Rusiju neće isključiti zbog uvedenih sankcija, naglasivši, kako je SWIFT neutralna organizacija.

Izraelska agencija Israel National News javlja kako su Sjedinjene Države ranije navodno podupirale sporazum o prodaji starih izraelskih zrakoplova F-16 Hrvatskoj, navodi se u izvješću Baraka Ravida za Channel 10 News, ali se Trumpova uprava odjednom predomislila.

"Vlada Donalda Trumpa je blokirala prodaju 12 starih zrakoplova F-16 hrvatskoj vojsci. Vrijednost posla se procjenjuje na oko pola milijarde dolara", pozivajući se na izjave visokih izraelskih dužnosnika piše Barak Ravid.

Agencija INN podsjeća kako je izraelski premijer Netanyahu ovaj sporazum najavio u ožujku ove godine, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Plenkovićem.

Prije tri tjedna, međutim, Izrael je počeo primati poruke kako Amerikanci blokiraju sporazum i ne dopuštaju Izraelu da proda zrakoplove Hrvatskoj, koje je Izrael izvorno kupio od američkih partnera.

Prema riječima visokih izraelskih dužnosnika, Amerikanci su ljuti na Izrael zato što je pobijedio američkog ponuđača u natječaju Hrvatske vojske i što je stare američke zrakoplove opremio svojim naprednim elektronskim sustavima samo kako bi bili bolji od američkih i kako bi uvjerio Hrvate da ih kupe.

Amerikanci su tvrdili da je Izrael postupio nepravedno i da je zaradu ostvario na račun Sjedinjenih Država. Američka strana je rekla kako američki zrakoplovi ne bi trebali biti prodani trećoj strani bez američkog odobrenja, a posebno ne u konkurenciji sa Sjedinjenim Državama.

Israel National News dalje piše kako si izraelski dužnosnici istaknuli da su Hrvati bili bijesni što je sporazum ušao u fazu zastoja. Viši hrvatski dužnosnici su nedavno poručili Izraelu da mora riješiti spor s Amerikancima što je prije moguće.

Ekvadorski predsjednik Lenin Moreno rekao je u četvrtak kako postoji način na koji bi osnivač WikiLeaksa Julian Assange, ako tako odluči, mogao napustiti veleposlanstvo te južnoameričke države u Londonu, gdje u azilu živi posljednjih 6 godina.

Assange je tvrdio kako Ekvador želi ukinuti njegov azil te ga predati SAD-u gdje se tužiteljstvo priprema na podizanje kaznene optužnice protiv njega. WikiLeaks je, uz brojne druge dokumente, objavio i tisuće tajnih dokumenata američke vojske.

"Postoji način za g. Assangea da se odluči na izlazak na gotovo potpunu slobodu", rekao je Moreno u intervjuu za lokalni radio.

Napomenuo je kako Assangea još uvijek čeka zatvorska kazna u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog kršenja uvjeta jamstva dok je tražio azil kako bi izbjegao izručenje Švedskoj, gdje su ga vlasti htjele ispitati u sklopu istrage o silovanju.

Istraga je kasnije odbačena, no iz Velike Britanije kažu kako će ga uhititi ako napusti veleposlanstvo.

Morena je rekao kako kazna za kršenje uvjeta jamstva neće biti duga. Iz Ujedinjenog Kraljevstva su rekli Ekvadoru kako njegova zatvorska kazna neće biti dulja od šest mjeseci te kako neće biti izručen ako napusti veleposlanstvo.

Assange ipak smatra kako će ga britanske vlasti predati SAD-u.

"Ne sviđa mi se boravak g. Assangea u ekvadorskom veleposlanstvu, ali poštivali smo njegova ljudska prava, no svakako mislimo kako je šest godina predugo da netko ostane gotovo pritvoren u veleposlanstvu".

Američki predsjednik Donald Trump objavio je u petak da je Heather Nauert, bivšu novinarku mreže Fox News, imenovao veleposlanicom Sjedinjenih Država u Ujedinjenim narodima, umjesto Nikki Haley, a Williama Barra, nekadašnjeg suradnika Georgea H. W. Busha, ministrom pravosuđa.

Heather Nauert koja je lani promovirana u glasnogovornicu američke diplomacije premda nije imala nikakva političkog iskustva, "iznimno je nadarena" i "pametna" žena, rekao je Trump u Bijeloj kući. "Mislim da će ju svi poštovati", dodao je predsjednik Sjedinjenih Država.

Nauert (48) koja je novinarstvo diplomirala na sveučilištu Columbiji, ispekla je zanat na mreži ABC-u, a napose na Fox Newsu.

Nikki Haley, glavna u Trumpovoj ekipi, podnijela je ostavku početkom listopada, na opće iznenađenje. Kći indijskih useljenika kojoj se redovito pripisuju ambicije za ulazak u Bijelu kuću, rekla je tada da se neće kandidirati na predsjedničkim izborima 2020. i da će poduprijeti Trumpa.

Trump je ujedno objavio da na dužnost ministra pravosuđa imenuje Williama Barra (68), uglednog republikanskog pravnika koji je istu dužnost obnašao početkom 1990-ih za predsjedničkog mandata Georgea H. W. Busha.

"Od samog početka sam ga stavio na prvo mjesto na popisu", rekao je Trump.

Barr će zamijeniti Jeffa Sessionsa kojeg je predsjednik razriješio dužnosti prošlog mjeseca."Poštuju ga i republikanci i demokrati", izjavio je predsjednik o Barru.

William Barr, koji je također diplomirao na sveučilištu Columbiji, radio je za CIA-u, na sudovima u saveznoj prijestolnici i u odvjetničkim uredima prije nego je stupio u službu predsjednika Georgea H. W. Busha koji je umro prije tjedan dana.

Oba imenovanje treba još potvrditi Senat.

Protesti u Francuskoj, simbolizovani žutim prslukom, pokrivaju sve veći deo društva. Politički stručnjaci su ovaj pokret već nazvali "novom revolucijom". Pokret Žuti prsluci se već toliko ozbiljno proširio, da je apsolutno neophodno detaljno analizirati ovaj fenomen.

Bavimo se živopisnom manifestacijom savremenog evropskog populizma. Značenje populizma kao fenomena, koji se diže iz političke strukture u društvima nastalim na Velikoj francuskoj revoluciji, a na osnovu sukoba između leve i desne strane, sada se radikalno menja.

Populistički pokreti odbacuju ovu klasičnu političku levo-desnu shemu i ne prate nikakve stroge ideološke stavove, bilo desne, bilo leve. Ovo je snaga i uspeh populizma: ne igra se po unapred određenim pravilima. Ipak, populizam ima svoju logiku: uz svu njegovu spontanost, sasvim je moguće pratiti neku logiku, pa čak i početke populističke ideologije, koja se oblikuje pred našim očima.

Pre svega, upečatljiva je činjenica da su populistički pokreti usmereni protiv političke elite u celini, bez razlike, bilo da su one desne ili leve. Ovo je "ustanak periferije društva protiv njenog centra". Američki sociolog Kristofer Laš (1932-1994.) je u svom čuvenom radu naznačio oblik vladavine koji u savremenom zapadnom društvu preovlađuje kao "pobuna elita".

Na početku 20. veka, uobičajeno je da se prati diskusija Hose Ortege i Gaseta o "pobuni masa", čiji sve veći uticaj na politiku ugrožava, izgleda, zapadnu kulturu - Evropski logos. Ali, Kristofer Laš je zapazio novi politički trend: elite su te koje danas uništavaju kulturu i Evropski logos. Ove nove zapadne elite, koje su dosegle vrhunac moći jedino svojom snalažljivošću i ogromnom voljom za vlast, mnogo su gore i destruktivnije od masa.

Običan čovek se i dalje drži neke kulturne tradicije; gotovo je nemoguće naći "čistog proletera". Ali moderne kapitalističke elite, koje nemaju aristokratizam u svojim čulima, su pohlepne za vlašću, položajem i komforom.

Nemačka smatra kontraproduktivnim uvođenje novih sankcija Rusiji u vezi sa situacijom u Kerčkom moreuzu, jer bi takav korak mogao dovesti do eskalacije konflikta, izjavio ambasador Nemačke u Ukrajini Ernst Rajhel, prenosi agencija "Ukrajinske novosti".

"Zbog toga mnoge zemlje-članice, uključujući i našu zemlju, smatraju da bi u ovom trenutku bilo kontraproduktivno dodavanje napetosti novim sankcijama, kada su tenzije dostigle značajan nivo", rekao je Rajhel.

Provokacija u Kerčkom moreuzu

Odnosi Rusije i Ukrajine su se zaoštrili nakon incidenta u Kerčkom moreuzu, gde su ruski graničari zadržali tri ukrajinska ratna broda koji su nezakonito prešli državnu granicu Rusije. Ukrajinske vlasti optužile su Moskvu za agresiju i uvele ratno stanje u deset oblasti.

Predsednik Rusije Vladimir Putin nazvao je incident unapred pripremljenom provokacijom kao izgovor da se u Ukrajini uvede ratno stanje pre predsedničkih izbora u zemlji. Ratno stanje bilo je potrebno predsedniku Ukrajine Petru Porošenku uoči predsedničkih izbora zbog pada rejtinga.

Porošenko je više puta izrazio da Kijeva ima podršku Zapada. Međutim, njegov poziv NATO-u da pošalje ratne brodove na Azovsko more ostao je bez odgovora, a nakon istog zahteva Berlinu, bivši ministar spoljnih poslova Nemačke Zigmar Gabrijel izjavio je da Nemačka ne sme da dozvoli da uđe u rat sa Rusijom, kako to pokušava Kijev.

Osim toga, ukrajinske vlasti očekuju od EU da uvede nove anti-ruske sankcije, ali kako je u Briselu rečeno Sputnjiku, neke zemlje Evropske unije, uključujući Francusku i Nemačku, smatraju da su ove mere preuranjene.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) postigla je načelni dogovor o smanjenju proizvodnje nafte, ali čeka odluku Rusije prije no što definira obujam smanjenja, kazala su dva izvora iz naftnog kartela.

"Nadamo se da ćemo do kraja sutrašnjeg dana donijeti nekakav zaključak... Moramo uključiti u odluku i zemlje koje nisu članice OPEC-a", rekao je novinarima prije početka sastanka saudijski ministar energetike Khalid al-Falih.

"Ako svi nisu spremni sudjelovati (u smanjenju) i dati ravnopravni doprinos, pričekat ćemo", dodao je saudijski ministar.

Smanjivanje opskrbe

Upitan postoji li mogućnost da dogovor ne bude postignut, Falih je kazao da ništa nije isključeno. OPEC i njegovi saveznici mogli bi, prema njegovim riječima, smanjiti opskrbu u rasponu od 500 tisuća do 1,5 milijuna barela dnevno, a prihvatljivo bi bilo smanjenje za milijun barela dnevno.

OPEC-ovi izaslanici napominju da bi grupa i njezini saveznici mogli smanjiti opskrbu za milijun barela dnevno pod uvjetom da udio Rusije iznosi 150 tisuća barela dnevno. Bude li ruski doprinos oko 250 tisuća barela dnevno, ukupno bi smanjenje moglo premašiti 1,3 milijuna barela dnevno.

Cilj je inicijative poduprijeti cijene nafte koje su od početka listopada pale za trećinu. Američki predsjednik Donald Trump traži pak od OPEC-a da se suzdrži od ograničenja proizvodnje kako bi nafta bila još jeftinija.

"Nadamo se da će OPEC zadržati opskrbu u sadašnjem obujmu, da je neće ograničavati. Svijet ne želi i ne treba više cijene nafte!" poručio je u srijedu američki predsjednik na Twitteru.

Rusija i Venezuela planiraju potpisati važne sporazume o strateškim pitanjima, izjavio je uoči susreta u Moskvi sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom predsjednik Venezuele Nicolás Maduro.

Predsjednik Venezuele je jučer u glavnom gradu Rusije održao bilateralni sastanak s Vladimirom Putinom, a kasnije su im se u radnom sastanku pridružile proširene delegacije vlada dviju zemalja. Nicolás Maduro je sastanak s ruskim kolegom nazvao "značajnim i vrlo uspješnim".

"Nakon uspješnog prvog susreta s predsjednikom Vladimirom Putinom prošli smo ulicama Moskve. Već sutra je naš program nastavak borbe za Venezuelu u multipolarnom svijetu, uz potpisivanje važnih sporazuma o suradnji u sektorima obrane, financija, naftnom sektoru, trgovini i ostalima", napisao je Nicolás Maduro na svom Twitteru.

Predsjednik i visoko izaslanstvo Venezuele su istaknuli potporu iz Moskve Caracasu u provedbi Plana za gospodarski oporavak, rast i prosperitet, koji se sastoji od sporazuma o cijenama, povećanju plaća, redenominaciji domaće valute i ostalih aktivnosti u financijskom području u kojem Venezueli pomaže posebni ekspertni tim Rusije.

Potpredsjednica Venezuele, Delcy Rodríguez, navela je popis strateških odnosa između Rusije i Venezuele i rekla da će dvije zemlje nastaviti suradnju na temelju multilateralizma i prema stvaranju multipolarnog svijeta.

Predsjednik Venezuele je u Rusiju doputovao u ponedjeljak navečer, kako bi ojačao veze s jedan od njegovih najbližih saveznika i zatražio nova ulaganja u Venezuelu, ali i da pokuša proširiti svoje partnerstvo s drugim zemljama, uključujući Kinu i Tursku, kako bi lakše zaobišao američke sankcije.

Ovaj pristup je uvelike uznemirio Washington, koji se boji sve većeg utjecaja Rusije u Latinskoj Americi. Sjedinjene Države su priopćile "kako će tražiti od svih euroazijskih zemalja da smanje svoju potporu Venezueli", što će u slučaju zemalja Azije biti prilično teška zadaća.

Kontroverzni međunarodni "Globalni sporazum za sigurnu, urednu i redovnu migraciju", poznat kao "Global Compact", neće potpisati Mađarska, Bugarska, Austrija, SAD, Poljska i brojne druge zemlje, među kojima je i Italija. Iako je do velike konferencije u Marakešu, Maroko, ostalo samo četiri dana, u nas se uporno primiče tvrdnja kako je ovaj sporazum "neobvezujući" i da državama članicama Ujedinjenih naroda ne zadire u suverenitet i ostavlja im pravo da na nacionalnoj razini određuju migracijske politike.

Šefovi država i vlada bi sporazum trebali potpisati 10. i 11. prosinca na konferenciji u Marakešu i slučaj Italije je u tome poseban, obzirom da je premijer Giuseppe Conte 26. rujna u govoru u New Yorku potvrdio je da će potpisati "Global Compact", ali je zamjenik premijera Matteo Salvini kasnije rekao kako Italija ne namjerava potpisati sporazum.

Mainstream mediji navode "kako se u tekstu sporazuma poziva na nacionalni suverenitet, odnosno da zemlje potpisnice dijele načela prije svega na području ljudskih prava, od kojih su mnoga na snazi u okviru Ženevske konvencije, ali da svaka država zasebno odlučuje o tome koliko će izbjeglica primiti".

"Drugo, nitko nije obvezan primiti ekonomske izbjeglice, odnosno ne stavlja se u istu ravan ekonomske i ratne izbjeglice. Treće, prvi se put obrađuje i tema povratka izbjeglica u države iz kojih su došle. Na koncu sporazum nije obvezujući i ostavlja svakoj državi da samostalno i suvereno određuje svoju nacionalnu migracijsku politiku", stoji u obrazloženju dokumenta koji, ako je zaista ovakav, ne bi trebao biti tema prijepora.

Međutim, izostanak javne rasprave, na što je upozorio francuski sociolog Mathieu Bock-Côté, te vječno ponavljanje gore navedene tvrdnje kako je to tek "formalni i neobvezujući dokument"mnoge tjera da se zapitaju koja je svrha insistiranja na potpisivanju istoga, ako neće imati nikakve pravne učinke na zakonodavstva suverenih zemalja o pitanju migracija.

Jučerašnji američki ultimatum Rusiji, objavljen kroz riječi američkog državnog tajnika Mikea Pompea i glavnog tajnika NATO saveza na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO saveza u Bruxellesu, kojim se od te zemlje traži da u roku od 60 dana počme provoditi obveze iz Sporazuma o uništenju raketa malog i srednjeg dometa iz 1987, ili će se SAD iz njega povući, izazvao je pravu buru oštrih reakcija ruske političke i svekolike druge javnosti usmjerenih prema Washingtonu. Naravno, u moru objavljenih komentara ovih ili onih ruskih političara i analitičara (od kojih smo danas već neke i objavili), najviše nas zanima što o svemu tome misli alfa i omega ruske politike, predsjednik RF Vladimir Putin, a onda i vojni vrh te zemlje, budući da se američki ultimatum odnosi upravo na vojnu, a ne političku komponentu američko-ruskih odnosa (iako je, naravno, on itekako prožet politikom, kako onom unutarnjoameričkom, tako i američkim geopolitičkim interesima).

Vladimir Putin maloprije se oglasio na tu temu, a u nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove njegovog govora pred novinarima i TV kamerama:

Putin je izjavio kako je jučerašnja izjava američkog državnog tajnika Milea Pompea zakašnjela, jer je Washington već ranije izjavio kako želi napustiti raketni sporazum, nakon čega je počeo tražiti razloge zbog kojih to mora učiniti. Zato, navodi Putin, i optužuju Rusiju da ona krši sporazum, a da pritom ne daju nikakve konkretne dokaze.

Podsjetio je na sličan događaj iz 2001.g., kazavši, kako su tada SAD jednostrano, uporavo kako to čine i sada, i bez ikakvog obrazloženja izišle iz Sporazuma o proturaketnoj obrani, koji je jedan od kamena temeljaca međunarodne sigurnosti u cjelini. Razlika je samo u tome što Amerikanci tada nisu tražili nikakvog krivca za taj potez, već su svoju odluku proglasili jer im se tako htjelo, dok ga sada nastoje pronaći u Rusiji, što je najjednostavniji i za uho zapadne javnosti najugodniji način jer je ona odavno privikla kako je Rusija krivac za sve negativno što se u svijetu događa. Pritom je Putin kazao kako su američki argumenti za napuštanje sporazuma, koji se odnose na to, da takvo oružje već proizvode mnoge (desetak) druge države i da se SAD i Rusija samoograničavaju točni.

Međutim, SAD su sada odlučile kako je došlo vrijeme da i one imaju takvo oružje, ali, dodao je Putin, onda će i Rusija učiniti to isto. Naglasio je, također, kako je ta odluka u Washingtonu donesena u tišini već puno ranije, jer je ove godine Kongres još i prije objave Bijele kuće o izlasku SAD-a iz raketnog sporazuma odobrio novčana sredstva za proizvodnju takvog naoružanja. Ali sada za to optužuju Rusiju, navodi ruski predsjednik i kategorički odgovara: "Mi smo protiv rušenja ovog sporazuma, ali ako do toga dođe, odgovorit ćemo na odgovarajući način!"