© Giuseppe Cacace/Agence France-Presse — Getty Images
CIA-ino izvješće predano je predsjedniku Donaldu Trumpu, međutim, on je prema njemu bio skeptičan. Očito je kako Trump ne želi da se inkriminacija u smislu nalogodavca tog gnjusnog kaznenog dijela prebaci na najmoćniju osobu saudijskog Kraljevstva, s kojim on, osim potpisanih unosnih ugovora o kupnji američkog oružja, ima i sasvim dobre osobne odnose, a da u tom smislu i ne govorimo o Trumpovom zetu Jeradu Kushneru.
Podsjećam da je saudijsko tužiteljstvo objavilo kako je nalog za Khashoggijevo ubojstvo dao vođa specijalne grupe, posebnim državnim zrakoplovom žurno poslane u konzulat u Tursku radi vraćanja Khashoggija u Saudijsku Arabiju. Vođa tog 15-eročlanog tima navodno je zapovjedio njegovu likvidaciju u slučaju provale čitave operacije. Tužiteljstvo u Rijadu za sada je zatražilo smrtnu kaznu za 5 optuženika povezanih s tim ubojstvom, a navodno je još 20-ak osoba pod istragom.
A da se saudijski režim ne razračunava isključivo s unutarnjim neprijateljima i neistomišljenicima svjedoči i slijedeća vijest, koja se odnosi na aktivnosti s režimom usko povezane vrhuške saudijske obavještajne i sigurnosne službe. Njezini visoki službenici, redom podanici prijestolonasljednika i najmoćnije osobe u Kraljevstvu Muhammeda bin Salmana, koje on koristi za vanjske vojne i obavještajne operacije, prije pola godine aktivno su razmatrali planove o likvidaciji ni manje ni više nego najutjecajnijeg iranskog generala u bliskoistočnoj regiji - Qassima Suleimanija, zapovjednika elitnih specijalnih postrojbi "Quds" - moćne iranske vojne organizacije Korpus straže islamske revolucije. O tome je nedavno izvjestio američki The New York Times. Prema navodima tog medija, visoki časnici saudijske obavještajne službe obratili su se "nevelikoj grupi" lokalnih biznismena sa zamolbom da se privatne tvrtke uključe u njihove tajne operacije.
Prema tim informacijama, ključna osoba u pripremi ovih planova bio je nedavno smijenjeni (nakon ubojstva Jamala Khashoggija) zemjenik šefa Saudijske obavještajne službe general Ahmed al-Assiri (prethodno je obnašao dužnost glasnogovornika saudijske koalicije za borbu protiv jemenskih šijtskih pobunjenika-huta), koji je bio član najužeg kruga ljudi oko nasljednoga princa Muhammeda bin Salmana.
© he.wikipedia.orgIranski general Qassem Suleimani
Izvori američkog medija NYT ukazali su na jedan od sastanaka na kojem je sudjelovao saudijski general Ahmed al-Assri i predstavnici "male grupe biznismena", u ožujku 2017. godine. Tom je prigodom poslovnim ljudima predloženo financiranje tajne operacije u iznosu od 2 milijarde dolara, usmjerene na "sabotažu iranske ekonomije". U okviru tog plana trebalo se iskoristiti "obavještajne operativce privatnih tvrtki". Izvori nisu pojasnili na koji su način saudijske tajne službe namjeravale sabotirati iransko gospodarstvo.
Tajanstveni amerikanac libanonskog porijekla i izraelska agentura
U svakom slučaju tvrdi se kako je sudionik tog sastanka bio i u uskim krugovima Zapada i Bliskog istoka poznati američki biznismen libanonskog porijekla George Nader, koji ima velike veze, kako u Washingtonu tako i u najvažnijim glavnim gradovima arapskih prijestolnica Perzijskog zaljeva. O njemu nešto više kasnije u tekstu.
Drugi sudionik tajnog sastanka pod patronatom generala Ahmeda al-Assirija bio je bivši šef privatne vojne kompanije Psy-Group Joel Zamel, koji je tada imao "snažne veze u obavještajnim i sigurnosnim službama Izraela".
Njegovo je ime isplivalo u drugom istraživanju The New York Timesa, kada je prošli mjesec objavljena dokumentacija, prema kojoj je Rick Gates, iz izbornog stožera Donalda Trumpa (a također i "prva ruka" poznatog Paula Manaforta), 2016. godine od izraelskih tvrtki zamolio planove o manipuliranju online-auditorijem, kako bi pobjedili Trumpove konkurente na predizborima Republikanske stranke, kao i Hillary Clinton, predsjedničku kandidatkinju Demokratske stranke.
Jedan od prijedloga stigao je iz spomenute tvrtke Psy-Group, čiji su djelatnici bivši časnici izraelskih tajnih službi. U prijedlogu o prikupljanju informacija o Hilarry Clinton i njenim pomoćnicima postoje elementi tradicionalnog praćenja političkih oponenata, naveo je NYT. Njihov prijedlog sadrži i šifrirani jezik, koji sliči korištenju tajnih sredstava za stvaranje "obavještajnih dosjea".
Nema nikakvih dokaza da je Trumpov izborni stožer djelovao prema tim prijedlozima, a sam Gates izgubio je interes za planove izraelskih tvrtki, navodi dalje NYT. Međutim, vlasnik tvrtke Psy-Group Jeoel Zamel u kolovozu 2016.g. sastao se sa Trumpovim starijim sinom Donaldom Trumpom Jr.
Tajni sastanak na jahti u Crvenom moru
Ovdje bih dodao kako je još krajem 2015. g. (puno prije Trumpove pobjede na izborima), prema informacijama Middle East Eye (MEE ima sjedište u Londonu) na "jahti u Crvenom moru" održan svojevrsni tajni arapski summit, na kojem je sudjelovao nasljedni princ iz Saudijske Arabije Muhammed bin Salman i visoki državni dužnosnici iz Egipta (predsjednik Abdel Fatah al-Sisi), Jordana (kralj Abdullah II.), Bahreina i UAE. Ali tamo je bila i još jedna osoba koja nema veze s arapskom "plavom krvlju", upravo gore spomenuti američki biznismen libanonskog porijekla George Nader, kao "predstavnik" SAD-a kojim je tada, podsjećam, vladala Obamina admnistracija. Upravo je on predlagao novu formulu arapskog udruživanja, kroz "arapski kvintet" (Saudijska Arabija, UAE, Bahrein, Katar i Egipat), kao protutežu rastućem utjecaju Irana i Turske u regiji, a zbog prevladavanja unutarnjih trenja u Savezu arapskih zemalja Perzijskog zaljeva i "odumiruće" Arapske lige. Nader je tada kazao, kako su za osnivanje "arapskog kvinteta" vrlo zainteresirane neke sile u SAD-u (u vrijeme sastanka na jahti već se polako rasplamsavala borba između glavnih predsjedničkih kandidata u SAD-u). Zanimljiva je zato bila i Naderova izjava, da će on "lobirati za taj projekt u Washingtonu" u slučaju pobjede Donalda Trumpa, ukoliko za to dobije potporu sudionika tajnog sastanka na jahti. Nije potrebno podsjetiti kako su Trumpove šanse za pobjedu u to vrijeme bile ravne nuli!
Za Nadera se veže još jedna loša informacija, koju je svojedobno objavio Newsweek. Prema njoj, sud u Virginiji je 1985.g. osudio Nadera na šest mjeseci zatvora zbog prijevoza časopisa s dječjom pornografijom iz Njemačke u SAD.
Zaključak:
Iz svega je ovog jasno kako "afera Khashoggi" sve manje zabrinjava sam režim u Rijadu, prije svega nasljednog princa Muhammeda bin Salmana, koji je u potpunosti svjestan važnosti svog međuodnosa s prvim čovjekom Bijele kuće. Međutim, to nikako ne umanjuje činjenicu da je upravo on ubojstvom Jamala Khashoggija predsjednika Trumpa doveo u vrlo neugodnu situaciju pred očima domaće i svjetske javnosti, o čemu svjedoče i brojne Trumpove kontradiktorne izjave, u kojima on jednom optužuje saudijski državni vrh i prijeti mu sankcijama, a onda taj isti službeni Rijad eskulpira od tog gnjusnog čina i tvrdi kako nema razloga ne vjerovati zaključcima saudijskih istražnih tijela. Trumpa se s jedne strane može razumijeti i kao biznismena i kao državnika, koji želi poštivati potpisane ugovore i sačuvati unosne poslove za svoju zemlju, koji jamče i otvaranje novih desetaka tisuća radnih mijesta. Ali s druge ga se strane isto tako teško može opravdati, jer sve to čini s režimom koji proturječi gotovo svim važećim moralnim i pravnim načelima, poglavito onima po pitanju poštivanja ljudskih prava, koji već desetljećima, pa i stoljećima vrijede u SAD-i i zbog kojih Washington nerjetko kritizira sve druge zemlje koji ih se ne pridržavaju, dok za Rijad uvijek iznalazi opravdavajuće razloge ili uvećava značaj njegovih pojedinih kozmetičkih zahvata u smislu poboljšanja stanja ljudskih prava ili demokratizacije zemlje.
Upravo taj posljednji element sada najviše i koriste Trumpovi politički oponenti iz redova Demokratske stranke (to itekako znalački rade kroz sebi odane mainstream medije, o čemu svjedoče i gore navedene informacije iz NYT i WP). Zato "afera Khashoggi" puno više od Rijada može zabrinjavati administraciju u Bijeloj kući i Trumpa osobno, poglavito ukoliko se ima u vidu da su demokrati odnedavno ponovo zagospodarili Predstavničkim domom Kongresa, u kojem će od sada na snažne barijere nailaziti i svi eventualni budući Trumpovi protuiranski potezi, ne samo kao kazna za nepopularne Saudijce, već i kao odgovor na Trumpovo povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma - produkta ulaganja velikih napora bivšeg predsjednika iz redova demokrata - Baracka Obame.
Komentari čitatelja
na naše novosti