Tragični incident s obaranjem ruskog vojnog zrakoplova Il-20 17. rujna (u kojem je poginulo 15 ruskih vojnika), kojeg je raketom oborila sirijska PZO gađajući izraelske zrakoplove koji su krenuli raketirati ciljeve na sirijskom tlu i pri tom se kretali u blizini spomenutog Il-20, doveo je do pogoršanja rusko-izraelskih političkih odnosa, ali i do porasta protuizraelskog raspoloženja u ruskoj javnosti i na ruskim društvenim mrežama na kojima građani od ruskih vlasti zahtjevaju odlučnije mjere protiv izraelske države.

Naime, nedugo nakon incidenta, rusko Ministarstvo obrane svu je krivicu prebacilo isključivo na izraelsku stranu, ne samo zbog skrivanja izraelskih zrakoplova iza ruskog Il-20 pri namjeri ulaska u sirijski zračni prostor, već i zbog toga što izraelska strana o planiranom napadu na sirijske objekte (koje Izrael smatra logističkim ili kapacitetima za proizvodnju oružja kojim se koriste iranske proxy organizacije u Siriji) ovaj put nije izvjestila rusku stranu. Jer Rusija i Izrael su, dva mjeseca nakon što je rusko zrakoplovstvo počelo vojne operacije u Siriji 2015.g., upravo zato da se ne dogodi neželjeni scenarij poput turskog obaranja ruskog bombardera u studenom te iste godine, usvojile memorandum o koordinaciji zračnih aktivnosti, koji podrazumijeva i izraelske najave svojih zračnih akcija na nebu iznad Sirije.

Ovoga je puta to izostalo, što je i bio glavni razlog za riječi ruskog predsjednika Putina na zajedničkoj konferenciji za medije s mađarskim premijerom Orbanom, prema kojima on u cijelosti podržava priopćenje ruskog MO. Pri tom je Putin dodao (očito nastojeći smiriti situaciju i pričekati telefonski razgovor s izraelskim premijerom Netanjahuom i želeći čuti njegova objašnjenja), kako se ovaj incident ne može poistovijetiti sa spomenutim turskim činom kada je turski lovački zrakoplov s namjerom oborio ruski bombarder Su-24 na nebu iznad Sirije, u blizini turskog zračnog prostora.

Međutim, Putin je odmah i kazao kako će Rusija ojačati sigurnost svojih snaga u Siriji i kako će "to primjetiti svi". A u telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom, kako je izvjestio službeni Kremlj, Putin je "ovakve operacije izraelskih zračnih snaga označio kao narušavanje sirijskog suvereniteta" i naglasio kako izraelska strana nije poštivala "rusko-izraelski dogovor o nedopustivosti opasnih incidenata". U priopćenju je također jasno navedeno kako je ruski zrakoplov uništen "vatrom sirijske PZO".

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da su SAD i dalje spremne da iskoriste teroriste kako bi srušile vlasti u Siriji.

Ministarstvo je izrazilo nadu da će SAD prestati da "flertuju" sa teroristima i početi da se zaista bore protiv njih.


"Stratezi u Vašingtonu bili su i i dalje su spremni da iskoriste svakog, uključujući i prave teroriste, kako bi svrgnuli sirijske vlasti, kao i u druge geopolitičke svrhe", navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije dodalo je da su mnoge terorističke pretnje u svetu "mogle biti zaustavljene mnogo ranije", da nije "otvorene popustljivosti Sjedinjenih Američkih Država prema različitim ekstremistima, bez obzira na brojne upozoravajuće signale".

Ministarstvo je takođe napomenulo da je Rusija spremna da uspostavi najširu međunarodnu saradnju u oblasti borbe protiv terorizma.

"I dalje smo otvoreni za maksimalno produbljivanje saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama u toj oblasti", dodaje se u saopštenju.

Ranije su SAD saopštile da su spremne da predlože svoj plan za borbu protiv terorista u Idlibu.

Kao što smo već ranije pisali u našim energetskim analizama, tvrdeći kako je projekt plinovoda "Sjeverni tok 2" (povezuje direktno Rusiju i Njemačku dnom Baltičkog mora) praktički nezaustavljiv, a predugo razmišljanje Danske hoće li ili neće dati svoju dozvolu za prolazak plinovoda kroz njezine teritorijalne vode samo problem tehničke prirode kojeg je investitorima lako zaobići, danas su se takve prognoze i potvrdile.
Američki predsjednik Donald Trump, u srijedu, 19. rujna, izjavio je kako Sjedinjene Države neće uvoditi sankcije protiv tvrtki koje sudjeluju u projektu plinovoda "Sjeverni tok 2", iako on osobno smatra kako taj projekt Njemačkoj "nije nužan". Izjavio je to ni manje ni više nego u vrijeme susreta s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, čime je snažno razočarao svog poljskog kolegu čija je zemlja bila ona članica EU koja se najoštrije protivila izgradnji tog plinovoda, nazivajući ga novim instrumentom ruskog geopolitičkog pritiska na Europu. Varšava je, praktički, do danas gajila nadu, kako će, usprkos posve jasnim njemačkim političkim signalima i porukama da taj projekt ide do kraja i da je nezaustavljiv, Washington ipak uspjeti blokirati njegovu izgradnju.

Irački parlament je 15. rujna izabrao sunitskog zastupnika Muhameda Al-Halbusija za svog novog predsjednika i zemlja se, nakon nekoliko mjeseci napetih pregovora, bliži uspostavi nove vlade. Al-Halbusi od dana izbora ima 90 dana da dovrši proces formiranja nove vlade.

Za čelno mjesto u parlamentu je za najmlađeg zastupnika, sunita iz pokrajine Anbar, glasalo i političko krilo iračke šiitske armije, blok Fateh pod vodstvom Hadija Al-Amirija.

Prvi zamjenik predsjednika parlamenta je Hassan Karim, predstavnik koalicije šiitskog klerika Moqtada Al-Sadra, čija je koalicija Sairun osvojila najveći udio zastupničkih mjesta na općim izborima u svibnju.

Na drugom je mjestu koalicija Fateh Hadija Al-Amirija, a na trećem koalicija premijera u odlasku Haidara Al-Abadija.

Iran je pozdravio izbor iračkih zastupnika, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Bahram Qasemi je 16. rujna poručio kako je Teheran "uvijek podržavao iračku demokraciju, teritorijalni integritet i nacionalnu suverenitet susjedne zemlje". Poruka iz Irana je uslijedila nakon što je više iračkih agencija navelo da se institucionalna kriza riješila zahvaljujući ponovnom dogovoru Moqtada Al-Sadra i Hadija Al-Amirija, koji su nakon izbora bili na pragu zaključivanja većinske koalicije, ali su se razišli zbog neslaganja oko nekih važnih pitanja u unutarnjoj i vanjskoj politici.

No, sada su nesuglasice prevladane i prvo se mora izabrati predsjednika zemlje, koji će vođi najvećeg bloka dati mandat da formira vladu i imenuje premijera.

U nastojanju da se smire sektaške napetosti i suparništva, mjesto predsjednika iračkog parlamenta je rezervirano za sunitskog zastupnika, premijer će biti šiit, a predsjednik pripadnik iračke kurdske manjine.

Nasilni prosvjedi posljednjih tjedana u južnom gradu Basri, na kojima su se prosvjednici pobunili protiv korupcije vlade, a prema brojnim političarima šiitskog juga su potaknuti iz američkog konzulata u Basri, na kraju su polučili rezultat suprotan onome kojeg su željeli u Washingtonu.

Severna i Južna Koreja su se dogovorile da povuku vojsku iz demilitarizovane zone i razoružaju personal pograničnog grada Panmundžoma, kao i da prestanu sa održavanjem vojnih vežbi u blizini linije razdvajanja dveju zemalja, navodi se u sporazumu koji je potpisan na kraju samita u Pjongjangu na kom su učestvovali lideri Kim Džong Un i Mun Džae In.

"Obe strane su se dogovorile da u potpunosti povuku posmatračke punktove Juga i Severa na rastojanju bliže kilometar kao eksperiment za potpuno povlačenje posmatračkih tačaka iz demilitarizovane zone", navodi se u dokumentu koji su potpisali ministri odbrane Severne i Južne Koreje u prisustvu Kim Džong Una i Mun Džae Ina.

Sporazum predviđa i prekid velikih vojnih vežbi i vojnih naleta u blizini demilitarizovane zone od 1. novembra.

Kako se navodi iz zajedničke izjave lidera dveju država, Severna Koreja je obećala da će zatvoriti svoj raketni poligon Tončani i potpuno demontirati nuklearni objekat Jonbjon.

Šef službe unutrašnje sigurnosti Hans-Georg Maassen smijenjen je sa te dužnosti zbog sukoba s kancelarkom Angelom Merkel u vezi s antimigrantskim nasiljem u zemlji.

Kabinet Angele Merkel kratko je saopćio da je Maassen smijenjen i da će raditi na novoj poziciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova, prenijela je agencija AP.

Takva odluka, do koje došlo poslije sastanka lidera tri vladajuće njemačke partije, Kršćansko-demokratske unije, Kršćansko-socijalne unije Bavarske i Socijaldemokratske partije Njemačke, predstavlja poraz za konzervativce u savezu Merkel, navodi agencija.

Sumnjao u autentičnost snimka

Socijaldemokrate i pojedini članovi kancelarkine CDU tražili su da Maassen bude otpušten zbog stava prema krajnjoj desnici.

Maassen je bio izložen kritikama zbog toga što je iznio sumnje u autentičnost videosnimka u kojem se vide demonstranti, krajnji desničari, kako jure migrante nakon ubistva jednog Nijemca.

Svega nekoliko sati prije napada na Latakiju, što je dovelo do rušenja ruskog vojnog zrakoplova zbog - kako tvrdi i ruska vojska - djelovanja sirijske protuzračne obrane (S-200) protiv izraelskog agresora, izraelska vojska objavila je nešto što bi se moglo protumačiti kao još veća prijetnja Siriji. Naime, objavili su fotografije snimljene novim izraelskim špijunskim satelitom (Ofek 11), a na jednoj od tih fotografija jasno je prikazana i predsjednička palača u Damasku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarat će s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom o rušenju ruskog aviona sirijskom raketom, saopćio je Kremlj.Putin je izjavio danas da je obaranje ruskog vojnog aviona sirijskom raketom posljedica "spleta tragičnih okolnosti", nakon što je Ministarstvo odbrane u Moskvi saopćilo da su izraelski avioni "gurnuli" ruski na putanju rakete sirijske vojske.

On je naveo da ruski avion nadomak Sirije nisu oborili izraelski avioni, javlja agencija Reuters, prenosi Al Jazeera Balkans.

Ruski predsjednik je rekao da će Kremlj analizirati okolnosti rušenja aviona i najavio da će pojačati sigurnost ruskih trupa na području Sirije.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da će ruski predsjednik razgovarati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Peskov je naveo da je telefonski razgovor Putina i Netanyahua planiran za kasnije tokom dana, prenosi agencija Tass.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na razgovor izraelskog ambasadora u Rusiji zbog incidenta s ruskim avionom Il-20, koji je oboren u Siriji.

Prethodno je Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo da je izviđački avion Iljušin Il-20 oboren sirijskom zemlja-zrak raketom iznad Sredozemnog mora u noći između ponedjeljka i utorka, javila je agencija AP.

Agencija je dodala da spasioci traže olupinu, ali da ne očekuju da pronađu preživjele.

Rusko Ministarstvo odbrane je, ranije danas, navelo da je avion slučajno pogodila jedna od raketa, namijenjena izraelskim borbenim avionima F-16 koji su vršili dejstva nad metama u pokrajini Latakija u Siriji.

Iako su brojni zapadni mediji i političari nakon nedavnog sastanka u Teheranu (7. rujna) između čelnika Rusije, Turske i Irana govorili o raskolu u odnosima tih triju zemalja (jamaca pregovaračkog procesa u Astani) zbog pokrenutih operacija sirijske i ruske vojske u regiji Idlib, kako smo i pretpostavili, iznova se radilo o pisanju radi pisanja ili miješanja željenog za stvarno.

Jer iako su u Teheranu na vidjelo izišle razlike u pristupu riješenja problema Idliba između Putina i Erdogana (takvih razlika bilo je i ranije glede pacifikacije ostalih zona deeskalacije: Istočne Gute, jugo-zapadnih predgrađa Damaska, Deraae i El-Quneitre na jugu uz izraelsko-jordansku granicu), naravno kako si ni Turska s jedne, niti Rusija i Iran s druge strane, sve i da hoće, u sadašnjim globalnim i regionalnim uvjetima i odnosima snaga ne mogu dozvoliti nekakve velike nesporazume, koji bi vodili ponovnom zaoštravanju međusobnih odnosa, a kako je to bilo neposredno nakon ulaska ruske vojske u sirijski sukob na poziv vlade u Damasku 30. rujna 2015.g. (sjetimo se samo turskog obaranja ruskog bombardera i svega onog što je Ankara nakon toga proživljavala). A u te tri godine novi regionalni partneri (Moskva, Ankara i Teheran) previše su toga prošli i previše iskustva stekli da bi dozvolili da ih, nakon toliko uloženih napora i postignutih uspjeha, posljednji veći dio sirijskog teritorija pod nadzorom terorista - Idlib - opet vrati na početak, a sirjski ratni sukob gurne u novi, nezaustavljivi vrtlog sektaškog i etničkog nasilja po libijskoj i iračkoj recepturi, što su pojedine međunarodne i regionalne silnice nedvojbeno priželjkivale.

Od svega toga neće biti ništa, a jučer postignuti dogovor na četveroipolsatnom sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog čelnika Recepa Tayyipa Erdogana u Sočiju to samo potvrđuje. Zapravo, sama dužina sastanka, kao i sastav delegacija dviju zemalja (najviši politički, vojni i obavještajni dužnosnici) ukazuje na složenost samih razgovora ali i na dogovor koji se mora razmatrati kao kompromisno riješenje. Najveći gubitnik sinoćnjeg rusko-turskog dogovora o Idlibu sigurno je Saudijska Arabija, a preko nje i one izvanregionalne zemlje koje su se proteklih godina oslanjale upravo na Rijad, kao ključno središte, čiji će utjecaj presudno djelovati na razvoj stanja i krajnji ishod sirijskog sukoba. A krajnji rezultat se za središnju vladu u Damasku pretvorio u konačnu vojnu pobjedu koju više nitko u svijetu niti ne osporava.

Na horizontu ostaju još jedino politički pregovori o budućem ustroju te zemlje (koji neće biti lagani), kao i individualne i teritorijalno izolirane povremene borbe protiv ovih ili onih ostataka razbijenih terorističkih organizacija koje će još dugo vremena ostavljati svoj krvavi trag ali bez bilo kakvog presudnog utjecaja na daljnji razvoj stanja u toj zemlji. Naravno, za riješiti ostaje i problem povratka izbjeglog sirijskog stanovništva i obnove zemlje, imajući pri tom u vidu kako SAD, a vjerojatno i veliki dio zapadnoeuropskih zemalja iz političkih razloga u njoj neće htjeti sudjelovati (dok je god "terorist" i "diktator" Assad na čelu zemlje).

Desetljećima nakon što je Saudijska Arabija stekla nezavisnost (1932. g.), a u njezinom se susjedstvu formirali postkolonijalni mini-emirati, regija Perzijskog (ili kako ga Arapi nazivaju - Arapskog) zaljeva iz pješćane i neperspektivne pustoši, na krilima petrodolara pretvorila se u dinamično financijsko središte.

Saudijska Arabija pokrenula je ambiciozne investicijske i razvojne projekte (gradi suvremene autoceste i bolnice, kulturne centre, goleme solarne elektrane), Katar je 2022.g. domaćin najvećeg globalnog sportskog događaja - svjetskog nogometnog prvenstva, UAE neprestano grade i svojim replikama znamenitih svjetskih građevinskih i kulturnih čuda (poput prošle godine otvorene filijale pariškog muzeja Louvre) nebrojene goste ostavljaju bez daha. Međutim, sve to zajedno ne znači previše ukoliko se velika sigurnosna kriza u toj regiji nastavi produbljivati, a sjena velikog iranskog prekozaljevskog susjeda poprimi sve jači obris neizbježnog vojnog sukoba sa Saudijskom Arabijom. Sukoba, koji bi u tren oka sve ranije nabrojano i postignuto pretvorio u ruševine, prah i pepeo, točnije, regiju vratio njezinom prirodnom stanju stvari - suncu, pijesku i pustinji.

Ovaj uvod bio je potreban s obzirom da je u četvrtak, u Londonu održana konferencija na kojoj su stručnjaci za međunarodno pravo i politiku na Bliskom istoku izvjestili, kako međunarodna zajednica mora razmotriti svoj stav prema saudijskom prijestolonasljednom princu Muhammedeu bin-Salmanu, kako bi se završilo sa sadašnjom krizom u Perzijskom zaljevu. Sudionici rasprave zaključili su, da će, ukoliko međunarodna zajednica ne poduzme odlučnije mjere, biti vrlo malo šansi da se tamošnja kriza uskoro riješi.

"Saudijska Arabija djeluje onako kako smatra nužnim, jer šutnju smatra šutljivim odobravanjem... Ne treba očekivati promjene ukoliko SAD njih podržava", izjavio je Carl Buckley, odvjetnik i direktor Guernica 37 International Justice Chambers.

Posebno je apostrofiran problem Katara, kojeg države članice GCC-a (Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva) ne mogu riješiti već 15 mjeseci i koji postaje sve veći. Podsjećamo: u lipnju 2017.g. Saudijska Arabija, a za njom i UAE, Egipat i Bahrein prekinuli su diplomatske odnose s Dohom i uveli ekonomski embargo protiv Katara zbog njegovog navodnog sponzoriranja regionalnog terorizma. Katarski problem snažno opterećuje odnose u GCC-u (čiji je i Katar član), gdje Kuvajt pokušava igrati ulogu navodno neutralnog posredinika između Rijada i Dohe, Oman također igra svoju igru vezano uz dobre odnose s Iranom s kojim nadzire strateški važan Hormuški tjesnac - ulaz u Perzijski zaljev, a preko omanskog teritorija odvija se i šverc roba i oružja za šijtske pobunjenike hute u susjednom Jemenu, što već dugo iritira Saudijsku Arabiju (naravno, dostavu oružja u Jemen Iran vrši i sa strane istočno-afričkih država, ne samo omanskog sultanata koji pri tom "zatvara oči").