Neredi koji već nedeljama potresaju Iran posledica su više faktora, a američke sankcije su samo deo priče, ocenjuju eksperti za Sputnjik.

Sankcije su svoje odradile, ali ipak to je samo jedan od uzroka nereda širom Irana, kaže docent na Univerzitetu humanitarnih nauka u Moskvi Sergej Serjogičev.

Spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović ističe da su sankcije u Iranu "konstanta" i podseća da su u ovom ili onom vidu one na snazi protiv te zemlje od 1979. godine i upada radikalnih studenata u Ambasadu SAD u Teheranu.

"Tada su Amerikanci uveli sankcije Iranu i do danas se taj intenzitet samo menja. Iran je, i kao društvo, i kao država, i kao privreda, naučio da živi pod sankcijama, koje su uvek u pozadini i uvek u određenoj meri utiču na situaciju u toj zemlji", objašnjava Korkodelović.

Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je danas da su komentari francuskog predsjednika Emanuela Makrona o "moždanoj smrti" NATO "veoma uvredljivi" za ostalih 28 članica Alijanse.

"Nikome NATO nije više potreban nego Francuskoj", rekao je Tramp, dodajući da je Makronova izjava o Alijansi "veoma odvratna", prenosi AP.

Makron je u nedavnom intervjuu za "Ekonomist" rekao da je Alijansa u stanju "moždane smrti" i apelovao na Evropu da kreira svoju sopstvenu bezbjednosnu strukturu.

Tramp bi trebalo da se kasnije danas sastane s Makronom, na marginama NATO samita.

Američki predsjednik je danas upozorio i da će stvari postati veoma teške sa EU, ukoliko ne poboljša svoj odnos prema trgovini i NATO, dodaje Rojters.

"Evropska unija se, po pitanju trgovine, odnosi veoma, veoma nepošteno prema SAD", rekao je Tramp na sastanku sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom u Londonu.

"Ruska zlatna strategija", odnosno nastojanje Moskve da poveća svoje zlatne rezerve, prema pisanju američkih medija, odvija se u pozadini sve većih geopolitičkih tenzija sa SAD i odražava nastojanje Rusije i Kine da potkopaju poverenje u dolar, evro i globalni monetarni sistem.

Prema mišljenju stručnjaka, taj trend predstavlja pripreme za geopolitičke i ekonomske krize za čije prevazilaženje neće biti potrebni dolari na računima, već zlatne poluge.

Mihail Beljajev sa Ruskog instituta za strateška istraživanja ističe da SAD često koriste dolar i ekonomski uticaj za ostvarivanje svojih interesa, što dovodi u pitanje čitav finansijski sistem, ali i održivost dolara i evra.

Zlato — najpouzdanija "valuta"

"Amerika manipuliše dolarom na štetu drugih zemalja. Osim toga, finansijski instrumenti koji se nalaze u rukama SAD mogu biti iskorišćeni kao dopunski element za sankcije, a nijedna država ne želi da se nađe pod ovakvim pritiskom. Kada je reč o evru, unutrašnje protivrečnosti koje postoje u EU i cela situacija sa 'bregzitom' ne ulivaju poverenje u evrozonu.

Do sada su evro i dolar bile ključne valute, jer su države u njima čuvale svoje devizne rezerve. Međutim, danas je zlato najpouzdaniji instrument, jer je to aktiv koji ima materijalnu osnovu, traženo je i predstavlja oličenje bogatstva", objašnjava Beljajev.

Prema mišljenju eksperata, Rusija i Kina nastoje da diversifikuju svoje rezerve tako što će pretvoriti oko 3.000 milijardi dolara SAD u drugu vrstu aktive. Razlog za takve poteze nisu samo geopolitičke tenzije, već i svojevrsna nezavisnost od američkog finansijskog sistema u meri u kojoj je to moguće.

Na sajtu američkog trgovinskog predstavnika Roberta Lighthizera objvljeno je kako Sjedinjene Države mogu protiv Francuske uvesti carine u visini od cca 2,4 milijarde dolara. To je povezano s francuskim uvođenjem "digitalnog poreza" prema američkim tvrtkama (IT divovima, koji na prostoru EU, zapravo, već godinama posluju bez bilo kakvih poreznih ograničenja).

U dokumentu se navodi kako je američki trgovinski predstavnik završio "prvu fazu" istrage francuskog "digitalnog poreza" i da je, kao zaključak, utvrđeno kako francuska vlada provodi diskriminirajuću politiku prema američkim informatičkim kompanijama.

Nakon što je usvojen zakon podrške pobunjenicima u Hong Kongu, koji je kao odgovor dobio kineske sankcije najvećim američkim nevladinim organizacijama koje su aktivne gotovo u cijelom svijetu i zabranu ulaska američkih vojnih brodova i zrakoplova na nadopunu u sve kineske zračne i pomorske luke, prije svega one u Hong Kongu, američki zakonodavci idu korak dalje.


Američki zakonodavci, kako se izvještava, namjeravaju izglasati takozvani "Zakon o podršci Xinjiangu", Novi zakon bi omogućio američkim vlastima da kazne Peking zbog navodnog kršenja ljudskih prava u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang na sjeverozapadu Kine.

S druge strane, pozivajući se na svoje izvore, glavni urednik kineskog i engleskog izdanja Global Timesa, Hu Xijin, rekao je da bi Peking mogao nametnuti "vizna ograničenja američkim dužnosnicima i zakonodavcima koji su upleteni u zlonamjerne radnje po pitanju Xinjianga".

"Na osnovu onoga što znam, budući da američki Kongres planira donijeti nacrt zakona koji se odnosi na Xinjiang, Kina može uvesti zabranu svim američkim dužnosnicima i zakonodavcima koji su provodili zlonamjerne aktivnosti po pitanju Xinjianga. Čak bi se moglo zabraniti svim vlasnicima američkih diplomatskih putovnica ulazak u Xinjiang", rekao je urednik kineskog državnog lista Hu Xijin.

Podsjetimo da je medijska hajka protiv Kine počela u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, konkretno u agenciji Reuters i listu The New York Times, koji su "pronašli koncentracione logore za muslimanske Ujgure u Xinjiangu", pozivajući se na anonimne poruke koje je iz kineske regije navodno dobio Svjetski ujgurski kongres kojem je sjedište u Münchenu u Njemačkoj. Ovu organizaciju, koja nosi separatističko ime Istočni Turkestan, vode Rebiya Kadeer, koja "slučajno" živi u Virginiji u Sjedinjenim Državama, te Erkin Alptekin i Dolkun Isa iz Münchena.

Predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se određuje da će softver ruske izrade biti u elektroničkim uređajima koji se prodaju u zemlji. Velike tehnološke tvrtke usprotivile su se zakonodavstvu i zahtijevale od Kremlja da bude protiv njega.

Nekoliko ruskih internetskih divova pozdravilo je ideju da se ruske aplikacije unaprijed instaliraju na bilo koji pametni telefon, računalo ili pametni televizor koji se prodaje u Rusiji kako bi ih učinili atraktivnijima za domaće stanovnike i kupcima omogućili širi izbor. Međutim, zakonodavstvo je izazvalo veliku pomutnju od strane mnogih stranih kompanija, od kojih su neke čak i zajedno napisale Putinu pismo, otvoreno tražeći od njega da stavi veto na sporni prijedlog zakona.

Čini se da Putina nije uvjerila molba koju je sačinila velika udruga koja uključuje takve divove kao što su Google, Apple, Samsung, Huawei, Dell, IBM, LG i drugi, premda je upozoravala da bi uvođenje ruskog softvera u obavezno moglo dovesti do " pad poslovne aktivnosti na tržištima potrošačke elektronike i softvera "i na kraju njihove " monopolizacije ".

Mediji spekuliraju da bi neke strane kompanije mogle potpuno napustiti rusko tržište ako se suoče sa strogim novim propisima. Šuška se da je jedna takva tvrtka Apple - tehnološki div za koji se zna da je beskompromisan kada je u pitanju njihov vlastiti unaprijed instalirani softver. Ako je to slučaj, Apple se sada može suočiti s teškim izborom, s obzirom na to da njegovo rusko tržište vrijedi tri milijarde dolara.

Zagovornici zakona, međutim, kažu da je upravo ona namijenjena borbi protiv monopolizacije. Ovaj je nacrt namijenjen pomoći ruskim kompanijama u promociji svojih proizvoda na domaćem tržištu i ograničavanju dominacije stranih tehnoloških divova, rekao je Aleksey Sinitsyn, član Odbora za ekonomsku politiku ruskog Senata.

JE LI ZAKON JEDNAKO ZASTRAŠUJUĆI KOLIKO ZVUČI?

Vrijedno je napomenuti da stvarni tekst zakona, koji je javan, ne izgleda toliko prijeteći ili tako dalekosežano kao što su kritičari najavili. Ne daje se fiksni popis uređaja koji spadaju u njegov domet, niti se određuje popis programa koje je potrebno instalirati. Također nisu navedene posebne kazne za nepoštovanje pravila.

Na samitu NATO-a male su šanse da će doći do otopljenja odnosa sa Moskvom, smatraju ruski eksperti, koji podsećaju da Alijansa planira da postavi nove rakete blizu granica s Rusijom.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg je, uoči skupa lidera zapadnog vojnog saveza, najavio da će 3. i 4. decembra na agendi biti koordinacija politike prema Rusiji i situacija posle kraha Sporazuma o raketama srednjeg i kratkog dometa između Rusije i SAD.

On smatra da Alijansa treba da pregovara s Rusijom o kontroli naoružanja i da, takođe, treba da unapredi odnose s Moskvom.

"Rusija je naš najveći sused, i to će i ostati. Treba da razgovaramo s Rusijom kako bismo unapredili naše odnose. Ali čak i bez poboljšanja odnosa — moramo da se suočimo sa problemima. Mi smo za kontrolu naoružanja s Rusijom", rekao je Stoltenberg za nemačku TV stanicu ARD.

Glasnogovornik vladajuće turske Partije pravde i razvoja (AKP) Omer Celik uputio je u ponedjeljak kritike na račun francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je nedavno iznio nekoliko opaski u vezi s turskom operacijom "Izvor mira" u Siriji.

Istakao je da Macrona treba pitati šta to njegova zemlja radi u Maliju i drugim afričkim zemljama.

"Macronu treba postaviti pitanje: 'Šta Vi to radite u Maliju, ili šta radite u drugim zemljama u Africi? Čemu služe operacije koje ste proveli bez rezolucije Ujedinjenih naroda"", kazao je Celik novinarima nakon sastanka Izvršnog odbora AKP-a u Ankari, prenijela je Anadolija.

Macron je krajem novembra rekao kako u potpunosti razumije zabrinutost saveznika Turske na polju sigurnosti.

"Suočeni su s velikim brojem terorističkih napada. Uporedo s tim, nemoguće je provoditi nekakvu vojnu operaciju koja predstavlja prijetnju po koaliciju protiv ISIL-a [oružana grupa Islamska država Irak ui Levant], a istovremeno očekivati jedinstvo i podršku", dodao je Macron.

Celik je kazao da je na sastanku razgovarano i o pitanjima u sektoru energetike, napominjući da je Turska posljednjih godina učinila mnogo po pitanju zaštite okoliša, a posebno pošumljavanja.

Istakao je da će Turska nastaviti borbu protiv terorizma.

Američki državni tajnik Mike Pompeo je pohvalio odluku "de facto" vlade Bolivije o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa s izraelskim režimom.

"Cijenimo izjavu ministrice vanjskih poslova vlade u Boliviji, Karen Longarić Rodríguez, da će Bolivija raditi na ponovnoj uspostavi diplomatskih veza s Izraelom", izjavio je jučer o objavi na svom službenom Twitteru američki državni tajnik Mike Pompeo.

Karen Longarić Rodríguez je prošlog četvrtka objavila odluku bolivijske "de facto" vlade da ponovno uspostavi veze s Izraelom, iako nije precizirala datum, niti je dala više detalja o ovoj odluci.

Izraelski ministar vanjskih poslova Yisrael Katz također je pozdravio odluku privremene vlade Bolivije kojom predsjedava senatorica Jeanine Áñez, kada je čuo da će latinoamerička zemlja ponovno uspostaviti odnose s izraelskim režimom, koje je 2009. godine prekinuo trenutno svrgnuti predsjednik Evo Morales.