Gospodari lutakaS


Crusader

Obilježavanje 70. godišnjice NATO-a: Prisutni su brojni problemi unutar te organizacije

NATO
© Sputnik
U znak obeležavanja 70. godišnjice NATO-a, lideri 29 država-članica će 3. i 4. decembru održati samit u Londonu, a najavljeno je i prisustvo američkog predsednika. Sastanak će biti prilika za čelnike Alijanse da pokušaju da odgonetnu strepnje povodom izjave Emanuela Makrona da je NATO na samrti.

Predsednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga i bivši ambasador Milisav Paić smatra da Makronov stav dele gotovo svi u Alijansi i naglašava da je taj savez od moždane smrti "spasla" agresija na SR Jugoslaviju 1999. godine.


"Kritike na račun NATO-a upućuje i Donald Tramp, koji kaže da je to zastarela institucija, ali u smislu pritiska na njene članice da treba da izdvajaju dva odsto BDP-a za njeno funkcionisanje. Sa druge strane, jedna od najvažnijih zemalja istočnog krila Alijanse — Turska potpuno je iskliznula iz kontrole kada je počela da vodi svoju politiku kupovinom S-400 što uvodi NATO u ozbiljne probleme i podele", rekao je Paić.

Komentar: Nema sumnje da ćemo na ovom NATO sastanku vidjeti nastavak demonizacije Rusije, sve s ciljem da se pokuša dati smisao hladnoratovskoj organizaciji i da se pokuša okupiti zemlje članice oko "prijetnje".


Dollars

Njemačka je "popustila" i davat će više za NATO - Da li se iza svega naziru "viši ciljevi Berlina"?

Merkel i Stoltenberg
Merkel i Stoltenberg
Sjevernoatlantski savez odobrio je novu formulu za doprinose općem proračunu. Prema glavnom tajniku NATO pakta Jensu Stoltenbergu, promjenu u sustavu financiranja odobrile su sve članice organizacije, uključujući Njemačku, koje će morati izdvojiti više novca od ostalih. Sada Njemačka puni proračun saveza s 14% od ukupnog iznosa, a Sjedinjene Države s 22%. No, uskoro će se udio Berlina povećati na 16%, a Washington će ostati na istoj razini, dok će preostali iznos biti raspodijeljen među ostalim zemljama članicama. Dakle, može se reći da SAD teret financiranja NATO pakta prebacuju na Nijemce.

Očito je pokretač reforme bila želja administracije Donalda Trumpa da uštedi na sustavu takozvane "kolektivne sigurnosti". Posljednje tri godine je stanar Bijele kuće oštro kritizirao Europljane da nisu izdvajali dovoljno sredstava za vojne potrebe. Čak je stigla i obavijest Regionalnog odbora Washingtona da se proračun za obranu poveća na 2% bruto domaćeg proizvoda zemalja članica, a dugoročno na 4%. Zemlje EU to provode s različitim stupnjem entuzijazma. Primjerice, baltičke republike su sa svojim skromnim proračunima brzo dostigle deklarirane parametre i sanjaju da su plan ispunile i više nego je potrebno.

Ali je u zapadnoj Europi Trumpova inicijativa sabotirana. Za Njemačku je obrambeni proračun prilično bolna tema. Čini se da se sve više sredstava izdvaja za potrebe Bundeswehra, koji će sljedeće godine taj iznos povećati s 47,32 na 49,67 milijardi eura. Ali to je i dalje puno manje nego što to zahtijeva Washington. Berlin je obećao da će 2% BDP-a njemačko ministarstvo obrane dobiti tek 2031. godine.

Međutim, plinovod Sjeverni tok 2 počinje s radom sredinom sljedeće godine, zbog čega je američki predsjednik razbjesnio vladu Angele Merkel naredbom strože od ostalih "novčanih kazni".

"Nakon izgradnje novog plinovoda će više od 70% isporuke prirodnog plina u Njemačku dolaziti iz Rusije. Moramo vas štititi, a vi Rusiji dajete milijarde dolara", ogorčeno je rekao Trump.

Preokret prema Sjedinjenim Državama bi bio projekt izgradnje prvog LNG terminala u Njemačkoj. Vjerojatno će manje količine američkog ukapljenog prirodnog plina biti isporučene Njemačkoj ovom sofisticiranom metodom, tako će Nijemci morati platiti "porez na prijateljstvo" svom prekomorskom savezniku.

Promjena sustava financiranja NATO pakta se također može smatrati svojevrsnom revizijom američke carinske politike.

Komentar: Pogledajte i: NATO summit u Londonu će biti buran jer Macron udaljava Francusku iz saveza


USA

Trumpovo tajno putovanje u ratnu zonu: Američki predsjednik provodi Dan zahvalnosti s trupama u zračnoj bazi Bagram u Afganistanu

trump afganistan
© Alex Brandon / APDonald Trump s afganistanskim predsjednikom Ashrafom Ghanijem obraća se pripadnicima vojske tijekom iznenađujuće posjete na Dan zahvalnosti u četvrtak u zračnoj bazi Bagram, Afganistan
Kako prenose agencije, američki predsjednik Donald Trump jučer je iznenadio američke vojnike u Afganistanu na Dan zahvalnosti i rekao kako vjeruje da će talibanski pobunjenici pristati na primirje u najduljem američkom ratu.

Međutim, talibani, sa svoje strane, bilo kakav mirovni sporazum s vladom u Kabulu uvjetuju odlaskom okupatorskih snaga s afganistanskog teritorija i oko toga vode tajne i službene pregovore s Iranom, američkom delegacijom u političkom uredu ove islamističke militantne skupine u Dohu, te u Moskvi, gdje s predstavnicima iz Kabula pregovaraju u "društvu" ruskih i iranskih diplomata i njihovih stručnjaka zaduženih za Središnju Aziju.

Što se tiče Trumpa, to je njegov prvi posjet Afganistanu otkad je postao američki predsjednik i uslijedio je tjedan dana nakon razmjene zatvorenika između Washingtona i Kabula, što je nakon nedavno prekinutih pregovora, otvorilo put "oživljavanju mirovnog sporazuma".

"Talibani žele postići dogovor i mi se sastajemo s njima. Rekli smo da mora doći do primirja, a oni ga nisu željeli, a vjerujem da sada žele. To će se vjerojatno dogoditi", rekao je Trump novinarima po dolasku u Afganistan noćnim letom koji je bio tajan iz sigurnosnih razloga.

Talibanske vođe su za Reuters potvrdile da se od prošlog vikenda s višim američkim dužnosnicima ponovno sastaju u Dohi i dodali da bi uskoro mogli ponovno pokrenuti službene mirovne pregovore.

Predsjednički zrakoplov Air Force One sletio je u zračnu bazu "Bagram", a Trumpa je pratio Boltonov nasljednik, neokonzervativni jastreb sada u ulozi savjetnika za nacionalnu sigurnost, Robert O'Brien, te manja skupina pomoćnika, agenata tajne službe i odabrani novinari.

Trump se u bazi "Bagram" susreo s afganistanskim predsjednikom Ashrafom Ghanijem, što ukazuje na različit pristup afganistanskih vlasti u odnosu na one u Bagdadu, čiji su premijer i predsjednik odbili ići u američku bazu na sastanak s američkim potpredsjednikom i državnim tajnikom u dva navrata, izjavivši da se takvi dolasci prethodno moraju dogovoriti sa središnjim vlastima i sastanci se moraju održati u prijestolnici zemlje, a ne u vojnoj bazi američke vojske, koja je "gost na iračkom tentoriju". Tako je prošlu subotu irački premijer Adel Abdul-Mahdi odbacio zahtjev da se sastane s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom koji je iznenada posjet Irak i sastao se s američkim snagama u bazi Ain Al-Asad u provinciji Anbar.

Attention

Ruski mediji na meti onih kojima smeta istina

Russia Today's Moscow studio
© Iliya Pitalev / Sputnik via AP
Antiruska medijska histerija se sa baltičkih zemalja prenela i na Boliviju, gde će biti ukinuto emitovanje ruskog kanala "Raša Tudej", čime je otvorena sezona lova na ruske medije. Pod izgovorom "borbe protiv propagande", oni se sistemski odstranjuju iz medijskog prostora zapadnih zemalja i onih koje se nalaze pod njihovom kontrolom.

U četvrtak je televizijski kanal "Raša Tudej" objavio da je nevladin privatni operater i lider na bolivijskom tržištu "Kotas", doneo odluku o prekidu emitovanja ovog kanala na španskom jeziku u Boliviji, bez ikakvog objašnjenja.

Timur Šafir, član izvršnog odbora Međunarodne federacije novinara, u izjavi za Sputnjik objašnjava da je u Boliviji odmah nakon izbijanja nemira počeo pritisak na ruske medije zbog alternativne tačke gledišta, koja je i osnovni uzrok "lova na ruske medijske veštice". On smatra da je glavno pitanje zašto alternativna tačka gledišta izaziva tako jaku emotivnu reakciju onih koji kontrolišu medijski prostor u inostranstvu.


Komentar: Osobe koje su došle na vlast u Boliviji nakon organiziranja vojnog puča naravno ne žele da bilo tko širi istinu o tome što se stvarno dogodilo i što se trenutno događa: Puč u Boliviji vodio milijunaš i vođa kršćanske fašističke paravojske - uz potporu iz inozemstva


Komentar: Pogledajte: Euroatlanska elita se plaši ruske istine
Politikolog Dmitrij Kuljikov ocenjuje da će hajka protiv Sputnjika i RT trajati dok ti mediji postoje.

"Za sistem 'kontrolisane demokratije' neprihvatljivo je kada se u medijskoj sferi, inače namenjenoj za kontrolisanje društva, pojavljuje izvor koji kvari celu sliku. To se ne dopada vlastima i doživljava se kao remetilački faktor. Za kontrolisanu demokratiju, koju nazivam i 'totalitarnom demokratijom', svako drugačije mišljenje je inicijalno 'fejk njuz'. Zato Zapad marginalizuje ne samo medije već i političare koji imaju drugačiji stav. Recimo, protiv Fijona je pokrenuta istraga, Le Penovoj je ukinut imunitet i tako dalje. Ali problem je u tome što vesti RT i Sputnjika prati veliki broj ljudi, i Zapad ponavlja greške SSSR-a, koji je takođe sprečavao slobodan pristup medijima, ali zna se kako se to završilo", rekao je Kuljikov.



Compass

Kako je Trump zbližio Iran i Euroaziju

Trump
© msnbc
Izlazak Amerike iz Nuklearnog sporazuma sa Iranom izazvao je odlazak više od 100 firmi iz zemlje. Iran je izlaz iz teške situacije našao u zbližavanju sa Evroazijom.

Sporazum o zoni slobodne trgovine između Evroazijske unije i Irana, koji je nedavno stupio na snagu, omogućiće Iranu da kupuje rusku tehnologiju i da razvija proizvodnju po ruskoj licenci. Rusija će iz Irana uvoziti poljoprivredne proizvode.

Ruski eksperti smatraju da je Sporazum o zoni slobodne trgovine sa Iranom još jedan primer uspešne saradnje onih zemalja koje se nalaze pod pritiskom evropskih i američkih sankcija. Evroazijska unija je u spoljnotrgovinskim odnosima pre svega okrenuta Aziji, zbog činjenice da je Evropska unija smatra svojim konkurentom i izbegava da potpiše sa njom bilo kakav sporazum.

Komentar: Pogledajte također: Put prema Velikoj Euroaziji


2 + 2 = 4

SOTT Fokus: Prikladan teroristički napad na londonskom mostu dogodio se dva tjedna prije općih izbora - AŽURIRANJE

napad london

Komentar: Prije 3 tjedna Joe Quinn je objavio ovo na Facebooku:
"Sada ću malo predvidjeti da će, ako se u Velikoj Britaniji dogodi još jedan "muslimanski teroristički napad" prije općih izbora 12. prosinca, biti prilično jasan dokaz da će britanski establišment, kako ih (kao i uvijek) predstavlja Konzervativna stranka koristiti "muslimanski terorizam" za održavanje svog položaja na vlasti.

Zašto? Zato što je "muslimanski terorizam" bio razlog zašto je većina Britanaca glasala za Brexit. Ako bi taj razlog bio vraćen,u prvi plan, to bi vjerojatno promijenilo opće glasovanje na izborima u korist konzervativaca, pri čemu će ljudi misliti da glasujući za konzervativce glasaju za "Brexit" (i prestanak imigracije) kada samo glasaju za još 5 godina vladavine konzervativne stranke ( i kontinuirano uništavanje NHS-a)."

Joe Quinn to detaljnije opisuje u svojim tekstovima:
Danas...


U napadu nožem, koji se dogodio nedaleko od Londonskog mosta u britanskoj prijestolnici, ozlijeđeno je pet osoba. Policija je priopćila da je napadač nasrnuo na prolaznike.

Iz predostrožnosti, policija tretira incident kao "povezan s terorizmom" te je potvrdila da je upucala jednog muškarca.

Na snimkama objavljenim na društvenim mrežama vide se pripadnici policije kako koriste vatreno oružje da bi obuzdali napadača, nakon čega je on preminuo. Prvi rezultati istrage govore da je napadač nosio lažni samoubilački pojas.

Iz policije su naveli da napad dovode u vezu s terorizmom, te je dio grada u kojem se dogodio incident blokiran i pojačane su mjere sigurnosti. Londonska Hitna služba potvrdila je ranije kako je riječ "velikom incidentu" i da je nekoliko ekipa izašlo na mjesto događaja.

Komentar: Londonski most također je bio poprište napada vozilom i napada nožem u lipnju 2017. u kojem je poginulo 11 osoba. A upravo se taj napad 2017. dogodio tjedan dana prije posljednjih općih izbora u Velikoj Britaniji ...

U videu koji se pojavio na društvenim mrežama vidi se kako građani pokušavaju savladati napadača. Po dolasku policije, službenici odvajaju građane od osumnjičenog i ispaljuju hice u njega.


Policija je potvrdila da je "džihadista napadač" ubio dvije osobe. Slijedi fotografija koji očigledno prikazuje njegov "lažni samoubilački pojas":
lažni prsluk
Zanimljivo je da su trojica 'džihadista napadača s longondskog mosta' prije dvije godine također nosili lažne samoubilačke pojaseve.
lažni prsluk
Londonski Times je izvjestio da je "džihadsta napadač" prethodno služio zatvorsku kaznu za "djelo povezano s islamskim terorizmom", pušten iz zatvora prije otprilike godinu dana i "pristao je nositi elektronsku narukvicu kao dio njegovih uvjeta jamčevine."

U prošlim napadima je primijećeno da su "džihadisti vuci samotnjaci" ili "radikalizirani" u zatvoru ili - točnije - krenuli su u divljanje ubrzo nakon što su napustili zatvorske zidove.

AŽURIRANJE 30.11.

Ne samo da je ubod - 28-godišnji Usman Khan - prethodno osuđen 2012.na 16 godina zatvora zbog sudjelovanja u pripremi terorističkog napada na londonsku burzu; nasilje je započeo na konferenciji o "rehabilitaciji zarobljenika" koju je financirao Cambridge, gdje se očekivalo da će Khan govoriti.


Otpor mu je pružio jedan od bivših zatvorenika, također sudionik skupa, ali mu je Khan uspio izmaći te istrčati na ulicu, gdje je odmah počeo napadati prolaznike nožem.





Nakon ovog divljačkog napada iskrsnula su dva važna pitanja - kako to da je registrirani i osuđeni terorist, kojeg je osim toga policija pratila i putem elektroničke nogavice, uspio izvršiti napad (policija je objavila da je djelovao sam i bez pomoćnika), a još je na sebi imao, ispostavit će se, lažni pojas za eksploziv. Svi se pitaju kako je on uspio ući na vjerojatno dobro osiguran skup sa svime time, jer se pretpostavlja da je tako stigao u Fishmorgen's hall. Evidentno je da se radio o velikom propustu policije, pogotovo jer je vrijeme nadolazećeg Božića vrlo riskantno vrijeme za terorističku aktivnost.

Britanski premijer Boris Džonson rekao je danas da Vlada želi da pooštri kazne za nasilje nakon napada nožem na Londonskom mostu u kome su ubijene dve osobe."Mislim da nije dobra praksa po kojoj se opasni i nasilni zatvorenici automatski oslobađaju nakon odslužene polovine kazne. U ovom slučaju, to se sasvim jasni vidi na Londonskom mostu"

Iznenađujuće, IS je potvrdio napad nožem u subotu, prema SITE Intelligence Group, za koju pretpostavljamo da biste je mogli nazvati PR grupu za ISIS-ovu PR grupu, jer obično jedini objavljuju izjave Amaq-a. Ravnateljica web-lokacije Rita Katz napomenula je da napad "nosi oznake nadahnute IS-om." Međutim, ne postoje dokazi koji bi podržali tvrdnju iz onoga što je britanska policija do sada dijelila s javnošću.

Tvrdnja je emitirana putem novinske agencije Amaq, propagandne kuće koja svoju poruku širi putem aplikacija poput Telegrama. Europol je objavio da je uspješno uklonio "značajan dio ključnih aktera unutar IS mreže" s platforme. Usklađenim naporima vidjelo se da su računi povezani s džihadistima uklonjeni iz Telegrama "impresivnim tempom" u danima uoči napada u Londonu.


AŽURIRANO 01.12.

Johnson je otkrio da 74 osuđena terorista lutaju ulicama Velike Britanije nakon što SU prijevremeno puštenI iz zatvora.

Johnson je također rekao da za teroristička zlodjela želi uvesti minimalnu kaznu od 14 godina zatvora, poručivši da dosadašnjoj sudskoj praksi treba stati na kraj. Premijer smatra da bi kazna za teroristička i ekstremistička zlodjela koju izreče sud trebala biti odslužena do kraja, bez iznimke.
"Ako ste osuđeni za terorizam, trebala bi postojati obvezna minimalna kazna od 14 godina zatvora. Nema nikakva smisla da naše društvo prijevremeno pušta na slobodu osobe osuđene za terorizam i za teške zločine"
Identifikovana je prva žrtva Jack Merritt (25) koji je radio kao koordinator programa u kojem se pomagalo bivšim zatvorenicima da se ponovno rehabilitiraju u društvo.
Jack Merrit radio je za program "Učimo zajedno" koji je osmislilo sveučilište Cambridge i koje je organiziralo tečaj u petak u staroj ribarnici. Taj je tečaj pohodio i Usman Khan te je tamo započeo svoj krvavi pohod. Ubijeno je dvoje ljudi, ranjeno još troje, a Khana je na kraju ubila policija. Merrittovu je smrt potvrdio njegov otac David koji je rekao da je njegov sin bio "borac za sve autsajdere" i čovjek predivnog duha.
Otac Jacka Merritta rekao je ovo: "Moj sin Jack, koji je ubijen u ovom napadu, ne bi želio da se njegova smrt koristi kao izgovor za drakonske kazne ili za nepotrebno uhićivanje ljudi."

Sudac koji je 2012. izrekao Kanovu zatvorsku kaznu upozorio je da je riječ o "ozbiljnom džihisti" koji ne bi trebao imati pravo na prijevremeno puštanje iz zatvora. Evo Khana na BBC-u 2008. nakon pretresa u njegov stan:

Međutim, uhićen je dvije godine kasnije zbog zavjere kako bi raznio Londonsku burzu, ubio tadašnjeg gradonačelnika Borisa Johnsona, bombardirao niz londonskih pabova i osnovao kamp za obuku terorizma na obiteljskom zemljištu u Kašmiru.
Kris Filips, bivši šef britanske nacionalne kancelarije za borbu protiv terorizma (Nactso) je pozvao na preispitivanje sistema krivičnog pravosuđa.
"Puštamo ljude iz zatvora, proglašamo ih krivim za veoma ozbiljna djela, a onda ih vraćamo u društvo dok su još radikalizovani..Igramo ruski rulet sa ljudskim životima, puštamo osuđene radikalizovane džihadističke kriminalce da šetaju našim ulicama".



Blue Planet

Maduro kaže da SAD i Kolumbija pripremaju provokaciju, mobilizira venecuelansku vojsku

maduro
© Reuters
Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro rekao je da ima informacije da Kolumbija i Sjedinjene Države planiraju provokaciju na Bolivarsku Republiku.

"Imam informacije da Kolumbija, zajedno sa američkim zapovjedništvom, planira izvesti još jednu provokaciju na venecuelanskoj granici s Kolumbijom. Svi pripadnici venecuelanskih vojnih snaga moraju biti spremni za borbu", rekao je Maduro u petak.

Predsjednik je dodao da bi provokacije služile za pokretanje sukoba na granici Venezuele i Kolumbije, kako bi se odvratila pažnja od protesta koji se održavaju u Kolumbiji.


Početkom rujna Maduro je najavio vojne vježbe na zapadnoj granici zemlje s Kolumbijom, rekavši kako njezin susjed predstavlja visoku sigurnosnu prijetnju.

Dvije susjedne države redovito se međusobno optužuju da podržavaju antivladine snage. Madurovim inauguracijom za svoj drugi mandat, oporbeni zastupnik Juan Guaido protuzakonito se proglasio "privremenim predsjednikom" i pozvao je građane da mu pomognu da nelegalno preuzme vlast.


Guaido je za svoje ideje odmah dobio potporu od Sjedinjenih Država i nekih latinoameričkih zemalja, uključujući Kolumbiju, dok ga Maduro optužuje da sa SAD-om pokušava izvršiti puč. Maduro je također je optužio Bogotu da stoji iza urote kako bi ga se svrgnlo i ubilo.

Komentar: Pogledajte i:


Binoculars

NATO summit u Londonu će biti buran jer Macron udaljava Francusku iz saveza

nato summit london
Činjenica je da NATO na jugoistoku ima "trn u nozi" i ime mu je Recep Tayyip Erdogan. Čini se da se zadnjih nekoliko tjedana Sjevernoatlantski savez ima još jedan trn, ali ovaj put na zapadu, ništa manje važan i ime me je Emmanuel Macron, odnosno oni koje predstavlja stanar Elizejske palače. No, to je druga priča i nastavimo s "državnikom Macronom" kako bi izbjegli nepotrebne digresije o već obrađenoj temi o tome tko su njegovi mentori, prije svih po vlastitom priznanju supermason Jacques Attali.

NATO SUMMIT U LONDONU

Idućeg tjedna će se u Londonu održati sedamnaesti po redu summit NATO pakta u tom formatu i trajat će dva dana, 3. i 4. prosinca, što obećava da će biti vrlo težak i neće proći bez napetosti.

Do sastanka dolazi manje od dva mjeseca nakon turske intervencije na sjeveru Sirije, kampanji u kojoj su NATO i Europa gurnuti na margine. Erdogan je kao član Sjevernoatlantskog saveza rekao da je bacio pismo koje mu je poslao američki predsjednik Trump, koji je od njega tražio da ne pokreće nikakvu operaciju protiv sirijskih Kurda. Međutim, Turska je taj apel ignorirala, baš kao i Trumpovog zamjenika Mikea Pencea i američkog državnog tajnika Mikea Pompea, koji su došli u Ankaru kako bi tražili primirje u Siriji.

Ali saga ne završava ovdje i Erdogan nekoliko dana kasnije leti kod Putina i s njim dogovara primirje. Usput, prvi S-400, kupljeni od Turske, također su stigli iz Rusije. Dakle, bez ikakvog okolišanja se može reći da na Anatoliju ili Maloj Aziji ima sve manje "Atlantika".

U isto vrijeme ni na francuskoj strani stvari nisu išle drugačije. I to ne samo za izjave koje je nedavno dao Emmanuel Macron, prema kojem je NATO u stanju "moždane smrti". Posljednjih godinu dana Pariz se zalagao za stvaranje sustava definiranog kao "komplementarni", ali ne i alternativni NATO paktu. To je takozvana "Europska interventna inicijativa", poznatija i po akronimu EI2. Sustav kojem je glavni poticaj dala Elizejska palača utemeljen je u lipnju ove godine i do danas se proširio na 14 zemalja, od kojih 13 zemalja zapada EU, plus Norveška.

To je oruđe s kojim Pariz želi držati kormilo europske obrane, što može zahvaljujući i statusu nuklearne sile. Ali ne samo, EI2 je najogledniji primjer onoga što je ideja francuskog predsjednika Macrona o temi obrane.

Better Earth

Najbolje od Weba: Put prema Velikoj Euroaziji

euroazija
© Asia TimesPrvi kazahstanski predsjednik ima mapu puta za 21. stoljeće: globalni savez čelnika za svijet bez nuklearne energije
Astana klub je jedan od najvažnijih godišnjih "sastanaka" na prostoru Evroazije, pored foruma Boao u Kini i Valdajskog debatnog foruma u Rusiji. Kina, Rusija i Kazahstan zajednički predvode evroazijske integracije. Stoga ne čudi što je peti sastanak Astanskog kluba morao da se fokusira na Veliku Evroaziju, što je sinonim za "novu arhitekturu globalne saradnje."

Astanski klub okuplja zadivljujući spoj istaknutih ljudi iz svih delova Evroazije sa jedne, i Evropljana i Amerikanaca sa druge strane. Zastupljeni su praktično svi relevantni faktori geopolitičkog spektra. Paneli su veoma dobro organizovani (bio sam moderator dva panela). Rasprave su iskrene, a manipulativne fraze nepoželjne. Slede obrisi onoga o čemu se raspravljalo u Nursultanu, pod krovom spektakularne plitke kupole koju je dizajnirao Norman Foster.

VELIKI STABILIZATOR

Vladimir Jakunin, predsedavajući moskovskog Istražnog instituta za dijalog civilizacija, uveren je da je Kina "spremna da Evroaziju pripremi za budućnost", premda "ništa ne ukazuje da će Zapad na to odgovoriti pozitivno". Jakunin smatra da su za Kinu inicijative poput "Novog puta svile" i "Pojasa i puta" "osnova za međucivilizacijski dijalog", dok Rusija nastavlja da se ponovo afirmiše kao globalna sila.

Vang Hujao, saradnik Centra za Kinu i globalizaciju i savetnik državnog sekretara Kine, vidi Kinu kao "najvećeg stabilizatora" u međunarodnim odnosima i trgovini, i kao "najveći mehanizam za prosperitet", što je još jednom demonstrirano na poslednjem Šangajskom sajmu.

Visoki diplomata iz Pakistana Iftehar Čodari, koji trenutno radi na Institutu za studije južne Azije pri Nacionalnom univerzitetu u Singapuru, tvrdi da "liberalni svetski poredak nije univerzalan"; sada se sve svodi na "liberalni kapitalizam protiv Kine". Sa druge strane Hujaoa to ne brine: on naglašava da Kina "3D Evroaziju" već vidi kao novu pregovaračku platformu.

Hujao ističe da se "pogrešna metodologija" koristi kao "stabilizator svetske ekonomije". Naglašava i ulogu Azijske banke za investicije u infrastrukturu i posebno inicijative Pojas i put kao "novog podsticaja za razvoj sveta u narednim decenijama" koji će se temeljiti na "kineskoj kulturi, tradiciji i vrednostima", kao i hibridnoj ekonomiji koja se ne oslanja isključivo na državna preduzeća. Insistira da je Pojas i put "stvarni međunarodni razvojni plan", a "unilateralizam" vidi kao veliku opasnost. Da li istorija ima samo jedan oblik?

Komentar: Pogledajte i:


Rocket

Macron želi "novu" arhitekturu sigurnosti s Rusijom, odbija ponudu moratorija na rakete kratkog i srednjeg dometa

macron
Francuski predsjednik Emmanuel Macron
Pariz nije prihvatio predlog Rusije o stavljanju moratorijuma na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa u Evropi, izjavio je predsednik Francuske Emanuel Makron tokom konferencije sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom

"Nismo prihvatili moratorijum koji je predložila Rusija, ali smo ga prihvatili kao osnovu za razgovore", izjavio je Makron u Jelisejskoj palati.

Francuski predsednik je izrazio mišljenje da u pregovorima o novom sporazumu o raketama srednjeg i kratkog dometa treba da učestvuju predstavnici evropskih država.

On je pozvao da se pokrene transparentni dijalog i naglasio da je "Rusija geografski deo Evrope". Prema njegovom mišljenju, "stvaranje nove arhitekture bezbednosti zahteva i nove odnose sa Rusijom".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije isključio sastanak Putina i Makrona naredne nedelje, za vreme sastanka "Normandijske četvorke" u Parizu. Jedna od tema razgovora mogla bi biti i gorenavedeni sporazum.