Hong Kong je, nedvojbeno, postao novo sredstvo u sve oštrijoj američko-kineskoj geopolitičkoj borbi. O tome svjedoči i vijest da je američki predsjednik Donald Trump potpisao "Zakon o zaštiti ljudskih prava i demokracije u Hong Kongu", kao i zakon o zabrani isporuka određene policijske opreme. Sve to skupa korigira raniji zakon o politici SAD-a prema Hong Kongu iz 1992.g. i pretpostavlja godišnje razmatranje trgovinskih odnosa s tim autonomnim područjem unutar NR Kine, u ovisnosti od stvarnoga stupnja njegove autonomije, omogućuje uvođenje sankcija protiv određenih osoba, odgovornih za kršenje ljudskih prava i td.

Danas je vlada Hong Konga izrazila oštar i odlučan prosvijed protiv spomenutog zakona kojega je potpisao Donald Trump, ocijenivši taj čin "otvorenim miješanjem u unutarnje stvari Hong Konga, za koji nema potrebe i utemeljenja, i koji može samo naškoditi odnosima i interesima SAD-a i Hong Konga". Ta je formulacija navedena na službenom sajtu honkonške samouprave.

Podsjećamo: američki Kongres u prošlu je srijedu izglasao gore spomenuti zakon, samo dan kasnije nego što je to učinio Senat. Nakon toga zakon je poslan predsjedniku Trumpu na potpis. Zanimljivo je i kako je Rusija taj potez američkog Kongresa odmah osudila i označila kao "miješanje u unutarnje stvari" (riječi zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeya Ryabkova), čime je, zapravo, još jednom prodemonstrirala svoj sve snažniji vanjskopolitički otklon prema Kini.

A službeni se Peking o svemu ovome još nije oglasio, iako nije teško pretpostaviti kakav će biti ton njegove reakcije na ovaj potez američkog državnog vrha.

Ovdje je također važno naglasiti kako se Kina i SAD upravo sada nalaze u završnoj fazi oko mogućeg postizanja dogovora oko prvog dijela međusobnog trgovinskog sporazuma, što bi u političkom smislu bilo potrebno i jednoj i drugoj strani s obzirom na unutarnje prilike, ali ipak puno više Donaldu Trumpu, suočenim s procesom svoga opoziva u Kongresu, kao i održavanjem predsjedničkih izbora u SAD-u iduće godine za što bi mu postizanje sporazuma s Kinom bio jedan od najjačih "aduta" koji bi mu osigurali reizbor.

Takav, eventualni, "privremeni" i djelomični trgovinski sporazum za sada se čini i jedinim mogućim riješenjem budući da je do postizanja sveobuhvatnog dogovora i završetka trgovinskog rata još uvijek prilično dalek i neizvjestan put. Čitav je proces ušao u svojevrsnu "slijepu ulicu", što je demantiralo prvotne Trumpove pretpostavke kako će brzo "slomiti" Peking kombinacijom političkih i carinskih pritisaka i primorati ga na potpisivanje novog trgovinskog sporazuma sukladno američkim interesima. Ali Kina se pokazala tvrdim "orahom" i neugodnim pregovaračem, vječno spremnim na uvođenje svojih protumjera na bilo koji američki protukineski potez.

Sudanske prijelazne vlasti odobrile su u četvrtak navečer zakon o "likvidaciji" režima svrgnutog predsjednika Omara al-Bashira koji je suvereno vladao zemljom gotovo 30 godina.

"Stranka nacionalnog kongresa se raspušta" a njezina imovina plijeni, piše u zakonu nazvanom "Likvidacija režima uspostavljenog 30. lipnja 1989." koji su prihvatili novo Suvereno vijeće na vlasti i vlada premijera Abdalle Hamdoka.

"Nitko od istaknutih članova režima i stranke ne smije se baviti političkom aktivnošću deset godina", dodaje se u tekstu.

Omar al-Bashir koji je došao na vlast 1989. državnim udarom uz potporu islamista, vladao je Sudanom čvrstom rukom 30 godina. Nakon mjesec dana neviđenih prosvjeda vojska ga je smijenila 11. travnja i sada je u zatvoru u Khartoumu. Presuda u suđenju za korupciju koje se protiv njega vodi očekuje se 14. prosinca.


No vojnici koji su preuzeli vlast nakon Bashirova pada, nisu ga htjeli predati Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Den Haagu na kojemu je optužen za "zločine protiv čovječnosti" i za "genocid" u Darfuru.

Raspuštanje stranke nije "čin osvete", napisao je Hamdok na Twitteru. Tom se odlukom "htjelo zaštititi dostojanstvo sudanskog naroda", dodao je premijer.

Ta je odluka "velik korak naprijed na putu izgradnje demokratske civilne države", ističe u priopćenju Sudanska udruga profesionalaca (SPA) koja stoji iza prosvjeda u kojima je srušena Bashirova vladavina.

Kina je postala centralna sila u globalnoj politici, a kako piše američki list "Forin afers" 2019. godine prevazišla je SAD po veličini diplomatske mreže.

Decenijama je Vašington imao najveću takvu mrežu na svetu. Sada je ima Kina koja može da se pohvali sa 276 diplomatskih misija — uključujući ambasade, konzulate i stalne misije pri međunarodnim organizacijama. SAD, sa druge strane, imaju 273 diplomatskih misija, navodi list.

Ta promena bi mogla da predstavlja prekretnicu u takmičenju velikih sila.

Nekada su SAD uživale globalni primat u toj oblasti, ali sada se odnos izjednačava. Tako je Peking otvorio pet novih ambasada u poslednje dve godine: u Burkini Faso, Dominikanskoj Republici, El Salvadoru, Gambiji i Sao Tome i Principeu.

Dok su Peking i Vašington izjednačeni po broju ambasada, Kina je neprevaziđena po broju konzulata u svetu — ima ih 96, dok SAD ima 88.

Sustav plaćanja MIR, kojeg je Rusija razvila kao odgovor na zapadne sankcije, trebao bi doći na europsko tržište. U srijedu će biti pokrenut pilot projekt na rusko-britanskom poslovnom forumu u Londonu.

PayXpert će postati jedinstveni stjecatelj MIR kartica u Europi, a Velika Britanija će biti prva zemlja u kojoj će sustav raditi, izjavio je jedan od organizatora poslovnog događaja, Roscongress Foundation.

"Pokretanje našeg zajedničkog projekta s PayXpertom prvi je i najvažniji korak u razvoju nabave MIR-a u Europi, što će postaviti temelje za nove obećavajuće trendove u inozemnoj ekspanziji ruskih platnih kartica", rekao je izvršni direktor platnog sustava MIR Vladimir Komlev.

Očekuje se kako će ruski platni sustav otvoriti pristup ruskom tržištu potrošača i povećati promet između Rusije i Velike Britanije, jer će pojednostaviti platne transakcije za kupce različitih kompanija. Turistički sektor također bi trebao imati koristi od projekta, jer Europu godišnje posjeti više od 40 milijuna ruskih turista.

"Demonstriranje potencijala ruskih financijskih usluga u inozemstvu je izuzetno važno", rekao je ruski trgovinski predstavnik u Velikoj Britaniji Boris Abramov, obećavši pomoć u povezivanju novih organizacija u Velikoj Britaniji sa sustavom plaćanja.

PayXpert kaže da je MIR "čvrst prekogranični sustav plaćanja" koji kompaniju može učiniti privlačnom za više od 147 milijuna ruskih potencijalnih kupaca i omogućiti pristup novim istočnoeuropskim i azijskim tržištima.

Rusija je započela s razvijanjem vlastitog nacionalnog platnog sustava kad su ga SAD ciljale sankcijama 2014. Tada klijenti nekoliko ruskih banaka privremeno nisu mogli koristiti Visa i Mastercard zbog ograničenja. Od uvođenja novog sustava, ruske su banke već izdale više od 69,7 milijuna MIR kartica.

Predsednik Sirije Bašar Asad izjavio je da se prisustvo francuskih trupa na sirijskoj teritoriji bez dozvole legitimne Vlade smatra okupacijom.

Sirijski predsednik je naveo da "sve dok traje okupacija — ona predstavlja oblik terorizma". Prema Asadovim rečima, zemlje širom sveta treba da se vode međunarodnim pravom, a ne "namerama".

"Da li zaista mislite da bismo mogli da pošaljemo sirijske snage da se bore protiv terorizma u Francuskoj, a da ih nije pozvala francuska Vlada? Međunarodni zakon reguliše ponašanje država na svetu, a ne njihove namere", naglasio je Asad.

"Kada francuske snage dolaze u Siriju bez poziva legitimne Vlade — to je okupacija. Nema velike razlike između podržavanja terorizma i slanja vojnih snaga da okupiraju zemlje", rekao je Asad u intervjuu za "Paris meč".

"Nije dovoljno imati želju da se borite protiv terorizma — moraju se poštovati međunarodna pravila", istakao je predsednik Sirije.

Asad je naveo da se stav o Siriji poslednjih nekoliko godina u Francuskoj, kada se menjalo rukovodstvo zemlje, promenio u obliku, ali ne i u suštini. On je napomenuo da Francuska mora "prestati da podržava sve što može dovesti do još većeg krvoprolića, ubistava i povećanih stradanja u Siriji".

Na pitanje da li je razmatrao da napusti zemlju, Asad je izjavio da nije, ali da je spreman da to učini, ukoliko se za to bude izjasnila većina Sirijaca.

Dok su EU i SAD potpuno odustale od nuklearne energije kao budućeg izvora napajanja, praktično u potpunosti odustajući od izgradnje novih reaktora i stavljajući postojeće van pogona, Rusija se tiho pozicionirala kao vodeći svetski graditelj nuklearnih elektrana za civilne potrebe. Ruska državna nuklearna kompanija Rosatom upravo je završila izgradnju prve komercijalne plutajuće nuklearne elektrane, uspešno je prevozeći do konačne destinacije na krajnjem istoku Rusije, gde je znatno otežan pristup struji.

Pored Rusije, to bi moglo transformisati potrebe za energijom u većem delu sveta kad su u pitanju zemlje u razvoju. Dodatni plus je što nuklearne elektrane uopšte ne emituju ugljen-dioksid, tako da politički motivisano protivljenje zasnovano na priči o SO2 nije utemeljeno.

Plutajuća nuklearna elektrana, nazvana Akademik Lomonosov, sačinjena je od dva reaktora snage 35 megavati. Zasnovana je na dizajnu nuklearnih elektrana koje se nalaze na brodovima flote ruskih nuklearnih ledolomaca i u stanju je da obezbedi 70 megavati električne energije dovoljnih za napajanje grada od 100.000 ljudi. Poređenja radi, standardna, kopnena nuklearna stanica u SAD ili Evropi je veličine 1000 megavati, što ih čini pogodnim jedino za gusto naseljena, industrijska područja.

Manji reaktori daleko su jeftiniji za gradnju kada uđu u masovnu proizvodnju i znatno su pogodniji za razmeštanje u regionima u razvoju, poput onih u Aziji i Africi, gde je nedostatak pouzdanog dotoka električne energije velika kočnica za ekonomski razvoj. Navodi se da cena izgradnje i instalacije Lomonosova iznosi 480 miliona dolara, ili oko 6,90 dolara po vatu, što je tek za nijasnu više od cene konvencionalne elektrane.

Projektovana je tako da traje 40 godina pre nego što bude prebačena na posebnu lokaciju u Rusiji kako bi bila rastavljena na delove, slično kao što se radi sa brodovima na nuklearni pogon. Posebno polovilo je dugačko nekih 140 metara i široko 30. Dizajn sadrži nuklearne reaktore dokazane ruske proizvodnje, koji se već skoro pet decenija pouzdano koriste za napajanje njene flote nuklearnih ledolomaca, najveće na svetu. Samo plovilo je projektovano da može izdržati cunami ili čak sudar sa kopnenom masom ili drugim brodom. Osmišljen je da bude stacioniran na posebnom mestu na moru i povezan sa kopnom podvodnim kablovima. Plutajuće jedinice mogu dejstvovati kao kogeneracijski pogoni koji mogu napajati mrežu, kao i odstranjivati velike količnine soli iz morske vode, što ih čini primamljiim za Bliski istok i druge regione koji imaju problema sa vodom.

Emitiranje španjolske televizije u Boliviji bit će prekinuto sljedeći tjedan, objavio je vodeći privatni TV operator u zemlji bez prethodne najave ili jasnog objašnjenja, pozivajući se samo na naredbe svoje administracije.

Cotas, nevladin operater i vodeći na tržištu bolivijske televizijske mreže, poslao je u srijedu obavijest RT-u da će španjolski programi biti povučeni iz emitiranja 2. prosinca.

"Ovo je odluka koju je donijela uprava tvrtke, a koja nam je zadala zadatak da ugasimo emitiranje kanala", navedeno je u izjavi, ne ulazeći u druge pojedinosti.

Nije jasno je li taj potez bio inicijativa rukovodstva tvrtke ili je bilo pritiska vlade u La Pazu koja je došla na vlast nakon što je svrgnula predsjednika Eva Moralesa u vojnom udaru ranije ovog mjeseca.

Nova vlada na čelu s konzervativnom senatoricom Jeanine Anez suočena je s velikim prosvjedima Moralesovih pristaša, čija stranka i dalje ima parlamentarnu većinu. Do sada je u sukobima s policijom i vojskom ubijeno više od 30 ljudi. Vlada je upozorila političare iz Moralesove stranke Pokret za socijalizam, da budu protiv "nelojalnosti" prema novim vlastima - istovremeno prijeteći novinarima da se neće baviti onim što je novi ministar komunikacija nazvao "pobunom".

"U zemlji ne postoji sloboda izražavanja niti sloboda tiska, ali postoje kazneni progoni nekih vođa, ubojstva, a još uvijek nisu pronađeni krivci", izjavio je za RT bivši potpredsjednik Bolivije Álvaro García Linera. Kakva ustavna sloboda može postojati ako novinarima nije dopušteno da rade svoj posao, da informiraju i govore istinu?

Ranije ovog mjeseca, emisija RT Španjolske također je isključen u Ekvadoru, nakon što se ministar unutarnjih poslova u Quitou požalio na izvještavanje o lokalnim prosvjedima.

Međunarodna antidopinška agencija (WADA) je predložila da se ruskim sportašima zabrane nastupi na međunarodnim natjecanjima, te da se Rusiji, zbog nepoštivanja antidopinških pravila, zabrani organizacija sportskih natjecanja u iduće četiri godine.

O novom kažnjavanju Rusije će se odlučiti na sastanku vrha organizacije 9. prosinca u Parizu. Zapadni mediji tvrde "kako se očekuje da će predložene sankcije protiv Rusije potvrditi".

Čelnik Ruske antidopinške agencije Jurij Ganus je za AFP rekao "kako očekuje kazne za ruske sportaše i potpunu zabranu natjecanja na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. Godine". "Mislim da će se zabrana odnositi i na Zimske olimpijske igre u Kini 2022. godine. Nažalost, to je stvarnost", rekao je Ganus.

Čelnik Ruske antidopinške agencije je rekao kako WADA zatražila od Rusije da pojasni navodne "nedostatke u podacima". Istražitelji međunarodne agencije sumnjaju da je prethodno vodstvo laboratorija u Moskvi manipuliralo dokazima i na taj način nastojalo prikriti slučajeve dopinga. Rusija je optužena da je "uklonila stotine pozitivnih testova i podmetnula lažne".

Ganus vjeruje da je bilo toliko manipulacija da odgovor ruskih vlasti ovoga puta neće biti dovoljan. Dodao je da on ni njegov laboratorij nemaju pristup bazi podataka. Ganus, koji agenciju RUSADA vodi od 2017. godine, smatra kako je Rusiji potrebno novo sportsko vodstvo i pozvao je predsjednika Vladimira Putina da intervenira.

"Nadam se da će se predsjednik aktivno uključiti u rješavanje problema. Najtragičniji dio svega ovog je to što su naši sportaši postali taoci djelovanja naših sportskih dužnosnika", rekao je Ganus u intervjuu za BBC.

WADA, sa svoje strane, tvrdi kako njeni istražitelji smatraju da su sumnjive analize u više od 1000 uzoraka podešene u moskovskom središnjem nacionalnom laboratoriju.

Poraženi manipulatori i mnoge njihove žrtve male pameti baš se ne daju. Nije džaba davno rečeno: Više puta ponovljena laž, postaje istina... U tom ponavljanju laži oni su našli šansu. Pomagači su im danas oni mediji koji uz pogubljenu dušu i obraz sada odigravaju važnu ulogu. Zato sam i pisao svojevremeno kako se i »izvještavanje o Siriji pretvorilo u ogroman projekat protiv suštine i smisla tradicionalnog novinarstva.

Po cijenu vlastite kičme.« I dalje...«da je malo koji svjetski događaj kao taj rat obilježen toliko snažnim, nerijetko i presudnim medijskim utjecajima i manipulacijama u stvaranju svjetskog javnog mnijenja i percepcija u prosuđivanju tih zbivanja. Dodatno, i na donošenje direktnih političkih odluka sudbonosnih za sami događaj kao i za cijeli regionalni pa i globalni kontekst u kojem se taj rat odvija.«

I sada kada je jasno da ciljevi tzv. »proxy« oslobodilaca Sirije i njihovih nalogodavaca iz pozadine očigledno nisu realizirani - što na žalost ne znači i da je sve još potpuno gotovo - evo novog događaja koji sam po sebi i nije posebno bitan osim što razotkriva koliko je otrovno sjeme u porazu značajnog dijela svjetskog novinarstva već dalo odvratne plodove.

Minule sedmice je na sve strane po svijetu objavljeno kako je osnivač »Bijelih kaciga« James Le Mesurier nađen mrtav nakon što je, navodno, »pao s balkona svog apartmana u Turskoj..... » Predstavnik »Bijelih kaciga« je novinaru Marku Urbanu, novinaru BBC-a, rekao da je »nemoguće pasti s balkona tog apartmana.«

Optužio je »državne aktere« da možda stoje iza nasilne smrti Le Mesuriera... Njemački Bild prenosi pisanje medija iz Turske koji u svemu ne isključuju ni samoubojstvo. Njemački list pri tome kao usput javlja o jednoj »bizarnosti« u ovom slučaju, a to je da je »pokojnik prije samo tri dana od strane Ministarstva vanjskih poslova Rusije proglašen za teroristu...« Šta to znači danas kod tzv. prosječnog čitaoca na zapadu, ne treba nagađati. Eto odmah i sjećanja na druge moskovske krimene, od famoznog »novičoka« i otrovanog Skripalu u Salisburyju, pa natuknica sa šleperom mrtvih Azijata u Engleskoj ali nakon »ruske rute« prema Londonu preko Krima... itd., itd.

Smatra se da je Tramp pristalica američke hegemonije, koju želi da očuva drugim metodama. A šta ako je pristalica multipolarzima?
Došli smo do zaključka da jednopolarni 'trenutak' američkog uspona nevoljno posustaje pred mnogopolarnim svetom: zaokret ka devetnaestovekovnom koncertu sila (ili 'polova' - pošto veličina nije uvek glavna odrednica). Takođe smo zaključili da Tramp prosto nastoji da produži taj hegemonistički trenutak za SAD, premda različitim metodama, odnosno usvajanjem naizgled bizarnog a ponekad i kontraproduktivnog delovanja i načina izražavanja, koji iritira američki spoljnopolitički establišment.

Međutim, da li je ovo gledište ispravno? Možda je Tramp više poput morskog raka? Možda je prinuđen da ide ka svojim ciljevima u stilu morskog raka, umesto da samo juriša napred punom parom, upravo zato što se nalazi pod takvim združenim političkim napadima.

Neki u Rusiji smatraju da se u samoj srži krilatice Amerika na 'prvom' mestu krije namera za odustajanjem od projekta globalističkog 'carstva' i povratak fokusa na unutrašnja pitanja SAD-a, kao i na izazove sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju na unutrašnjem planu (što će reći povratak na vrstu neintervencionističkog konzervativizma za koji se zalagao Patrik Bjukenen, ali koji američki neokonzervativci preziru i koji su nastojali da potpuno unište upravo zbog toga što je podrazumevao poništenje 'carstva'.)