Nakon nedavne posjete Mohammada Javada Zarifa Kini, nakon kojeg je uslijedila trodnevna posjeta vojnog vrha iranske vojske kineskim kolegama u Pekingu i Šangaju, dio neupućenih analitičara i komentatora je došao na ideju o rivalstvu Rusije i Kine za utjecaj u Islamskoj Republici, što je potpuna besmislica.

Naime, Iran je važna karika multipolarnog i policentričnog svijeta koji, usprkos naporima Washingtona, upravo na insistiranje Rusije i Kine dobiva jasne konture.

Ako je ranije i bilo nekih sumnji o političkom, ekonomskom i konačno strateškom savezu Moskve, Pekinga i Teherana, one su razbijene u svibnju 2014. godine, kada se Rusija našla pod velikim pritiskom Zapada zbog zbivanja u Ukrajini, Kina se našla na udaru takozvane "Obamine doktrine" za azijsko-pacifičku regiju, a Iran je još uvijek bio pod međunarodnim sankcijama zbog svog nuklearnog programa.

Na sastanku u Šangaju održanom 21. i 22. svibnja 2014. su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski vođa Xi Jinping dogovorili da će bilateralnu razmjenu podići na vrijednost 100 milijardi dolara godišnje, a dvije zemlje su potpisale i dugoročne plinske ugovore. Međutim, nakon bilateralnog sastanka dvojice vođa je se tada u Šangaju održao četvrti summit Konferencije za izgradnju povjerenja u Aziji (CICA). Zaključci koji su tamo usvojeni su bili alarm za uzbunu u Washingtonu, možda čak i više od plinskog ugovora i sporazuma o trgovini u nacionalnim valutama između Kine i Rusije. Naime, lideri azijskih zemalja su usvojili deklaraciju o neširenju nuklearnog naoružanja u skladu s Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih naroda, dogovorena je suradnja s Pekingom i promocija "Novog puta svile" od strane zemalja koje u početku nisu bile obuhvaćene projektom infrastrukturnog povezivanja Kine s Europom, tako da su svoju priliku dobili Iran, Afganistan i Kazahstan.

Bivši kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev je na skupu izrazio spremnost da ojača bilateralne i proširi multilateralnu suradnju s azijskim partnerima.

"Iskorištavanje ogromnih tranzitnih kapaciteta Irana kroz ovu željezničku vezu je važno za Kazahstan i mi ćemo raditi na dovršetku projekta", rekao je bivši vođa Kazahstana, komentirajući novu prometnu infrastrukturu koja je dizajnirana da povezuje Kazahstan, Turkmenistan i Iran.

Iranski predsjednik Hassan Rohani je izjavio da je Iran spreman na jačanje odnosa s Kazahstanom i pozvao na jačanje suradnje u Kaspijskom moru i na rješavanje svih otvorenih pitanja oko ovog velikog akvatorija čiji je status bio nedefiniran sve do prošle godine.

Ruski predsednik Vladimir Putin je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednikom Irana Hasanom Rohanijem i predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari izjavio da su te tri zemlje uspele da stabilizuju situaciju u Siriji, kao i da je mirno rešenje jedini put kojim Sirija treba da ide.

On je rekao i da su pregovori bili izuzetno plodotvorni, da će u velikoj meri doprineti konačnom rešavanju krize u Siriji. Istovremeno, Putin je istakao da je nedopustivo da se Sirija podeli na takozvane uticajne zone i da je neophodno zajednički se boriti protiv terorističke pretnje u Idlibu.

Sa tim stavom saglasan je i Rohani koji je rekao da Teheran sa žaljenjem konstatuje da još uvek nije moguće implementirati sporazum o Idlibu kako bi se sprečila humanitarna kriza u tom delu Sirije.

Građani Izraela po drugi put ove godine izlaze na vanredne parlamentarne izbore, koje mnogi vide kao borbu za politički opstanak premijera Benjamina Netanjahua.

Dok je rezultat aprilskih izbora bio prilično očekivan, ovi današnji izbori su sve, samo ne izvesni, a napetost dodatno pojačava obećanje Netanjahua da će anektirati "sva naselja na Zapadnoj obali", uključujući i enklavu koja se nalazi duboko u palestinskoj teritoriji.

Izraelski premijer u aprilu je pretrpeo jedan od najvećih poraza u karijeri, jer nije uspeo da sastavi novu Vladu, iako su Likud i njegovi saveznici osvojili većinu parlamentarnih mandata. Stranka Avigdora Libermana Jisrael Bejtenu usprotivila se prekomernom uticaju verskih stranaka i Netanjahu je, pošto je ostao sa samo 60 pristalica, raspustio Parlament i sazvao nove vanredne izbore.

Kao odgovor na govor američkog veleposlanika u Srbiji, koji je Srbima predložio da zauzmu širu perspektivu i krene naprijed, Maria Zakharova uzvratila je sugerirajući da SAD treba početi s ispričavanjem "onima koje su bombardirali.

Govor američkog veleposlanika u Srbiji Kyle Scotta koji je pozvao Srbe da zauzmu širu perspektivu o bombardiranju svoje zemlje 1999. godine, jer ni Sjedinjene Države, niti Srbija se ne mogu gledati unatrag, izazvala je oštru kritiku glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marije Zakharove.

Pozivajući se na veleposlanika koji savjetuje napredovanje, Zakharova smatra da se Sjedinjene Države moraju početi ispričavati prije nego što se krene naprijed.

"Doista, Sjedinjene Države se moraju prvo ispričati onima koje su bombardirale, platiti odštetu ubijenim i ranjenim, te onima koji su izgubili zdravlje zbog bojevih glava koje sadrže osiromašeni uranij. I tek nakon toga, imat ćemo čvrste i netoksične temelje, za pozvati na napredak ", napisala je na svojoj Facebook stranici glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Od ožujka do lipnja 1999., NATO je bombardirao Srbiju i Crnu Goru, koje su bile dio novonastale Jugoslavije. Operacija je službeno pokrenuta zbog oružanog sukoba između albanskih paravojnih snaga OVK s jedne strane, i novonastale jugoslavenske vojske i policije s druge strane.

Bez obzira je li napad bio legalan ili ne, u njemu su rušeni civilni ciljevi, što je nedopustivo po bilo kojim međunarodnim propisima ratnog prava, a za što nikada i nitko nije odgovarao.

Predsednik SAD Donald Tramp smenio je svog savetnika za nacionalnu bezbednost Džona Boltona. Bolton tvrdi da on zapravo nije smenjen, nego je sam rešio da ode. Kako god, na jednu od dve pozicije koje su, uz predsedničku, najznačajnije za formulisanje američke spoljne politike, doći će i četvrta osoba za samo dve i po godine Trampovog mandata.

Posle Majkla Flina i H. R. Mekmastera, i Džon Bolton je postao bivši, a svet je za to saznao preko Trampovog naloga na Tviteru u utorak 10. septembra.

"Obavestio sam Džona Boltona prošle noći da njegove usluge više neće biti potrebne Beloj kući. Snažno sam se protivio mnogim njegovim predlozima, kao i drugi u administraciji", naveo je Tramp.

Samo desetak minuta kasnije, preko svog naloga na Tviteru, usledila je Boltonova replika kojom je negirao tvrdnju svog predsednika: "Ponudio sam ostavku prošle noći, a predsednik Tramp je rekao: 'Hajde da popričamo o tome sutra'".

SAD i Izrael raspravljaju o sporazumu o uzajamnoj obrani koji bi dodatno učvrstio već "ogromni" savez između dvije zemlje, otkrio je predsjednik Donald Trump.

"Imao sam danas telefonski razgovor s premijerom Netanyahuom u kojem smo raspravljali o mogućnosti da se krene naprijed s Ugovorom o uzajamnoj obrani, između Sjedinjenih Država i Izraela, koji bi dodatno učvrstio ogromni savez između naših dviju zemalja", Trump je objavio na Twitteru.

Usprkos sastanku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ruskog predsjednika Vladimira Putin, izraelsko-ruski sukob zbog napada Tel Aviva na iranske i druge ciljeve u Siriji i Iraku i dalje traje, piše arapsko internetsko izdanje britanskog lista The Independent.

Isti izvor je rekao da je Rusija nedavno spriječila nekoliko izraelskih napada na mjesta koja pripadaju "sirijskom režimu", prijeteći da će srušiti izraelske borbene zrakoplove slanjem ruskih zrakoplova da ih presretnu ili sustavom S-400.

Ruski izvor rekao je da se tako nešto dogodilo u posljednjem razdoblju, ističući da je Moskva krajem kolovoza spriječila napad na položaj sirijske vojske u Qassiounu, gdje je Izrael imao namjeru gađati raketnu bateriju i uređaje za praćenje ruskog sustava S-300 kojeg je Sirija dobila od Moskve.

Iako je nedavna recipročna razmjena 35 zatočenika između Kijeva i Moskve bila tračak nade da će dvije zemlje krenuti putem mira i da će stati rat u Donbasu, koji još uvijek odnosi živote civila u samoproglašenim narodnim republikama, iz Kijeva stiže vijest da od toga neće biti ništa.

Naime, ukrajinski ministar vanjskih poslova Vadim Pristajko je rekao kako ukrajinska strana ne razmatra mogućnost davanja pune amnestije sudionicima sukoba u Donbasu.

"Godine 2015. donesen je zakon o amnestiji koji nije predvidio potpunu amnestiju. Sadašnja diplomacija ne predviđa potpunu amnestiju", rekao je Vadim Pristajko, što nači da su svi sudionici sukoba narodnih milicija Donjecka i Luganska, kao i njihovi pomagači, za Kijev "teroristi" i "sudit će im se prema postojećim ukrajinskim zakonima".

Vadim Pristajko je dao ovu izjavu tijekom svog govora na "Forumu europske strategije Jalta" u Kijevu.

Iako je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov saopštio da je rat u Siriji završen, mnogi problemi u toj zemlji ostaju aktuelni — zemlja je i dalje podeljena, oko 4,5 miliona Sirijaca se još vode kao izbeglice, poljoprivredni regioni su napušteni, a naftna industrija je skoro uništena, konstatuju analitičari.

Uprkos tvrdnji o završetku rata, Lavrov je i sam ukazao na to da pojedina žarišta napetosti postoje, ali samo na teritorijama koje ne kontrolišu sirijske vlasti, poput Idliba i istočne obale Eufrata. Ipak, kako je dodao, zemlja se postepeno vraća u normalu, usled čega dolaze do izražaja zadaci pružanja humanitarne pomoći i unapređenja političkog procesa zarad dugoročne stabilizacije zemlje.

Međutim, da još ima problema na terenu ističe i stručnjak za Bliski istok Anatolij Nesmijan. On naglašava da glavni problem u Siriji nije rešen, a to je uspostavljanje njenog teritorijalnog integriteta. Naime, Sirija je i dalje podeljena u tri takozvane okupacione zone koju drže tri zemlje — Turska, Rusija i SAD.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije uspio promovirati svoju iransku inicijativu američkoj administraciji, usprkos početnom blagoslovu svog američkog kolege. Zbog tog neuspjeha je Iran najavio treće postupno povlačenje iz svojih obveza iz nuklearnom sporazumu, otvorivši tako dva glavna pitanja. Iran je postao regionalna sila s kojom se treba suočiti i nemoguće je razgovarati s Teheranom riječima: "Predajte se", ili "Pokorite se međunarodnoj zajednici", koja u ovom slučaju predstavlja blok zapadnih zemalja.

Štoviše, budući da Europa očito više nije u stanju ispuniti svoje obveze, Iran će, nakon daljnjih postupnih povlačenja, na kraju krenuti putem potpunog povlačenja iz nuklearnog sporazuma. Logika Teherana je jasna: ako su Iranci od 2015. poštovali sve odredbe, a zauzvrat nisu dobili ništa, zbog čega bi se i dalje pridržavali sporazuma kojeg poštuju samo Iran, Rusija i Kina?

Neposredno prije američkih izbora koji bi trebali stići u studenom 2020. se očekuje da će Iran postati nuklearna zemlja s punom sposobnošću proizvodnje urana obogaćenog na više od 20%, iako za proizvodnju desetke nuklearnih bombi treba uran obogaćen na oko 90%. Međutim, to ne znači nužno da je nuklearno oružje krajnji cilj Irana, koje se prema fetvi ajatolaha Hamneija ne smije proizvoditi u Islamskoj Republici.