Čokoladice "toblerone" sa svojim kultnim trouglastim oblikom vraćaju se na police, nakon što je proizvođač još 2016. godine smanjio čokoladu sa 170 na 150 grama, ostavljajući cenu istom ali povećavajući razmak između trouglova.

Potez proizvođača "Mondeleza" svojevremeno je naišao na veliko negodovanje ljubitelja popularne čokoladice, ali su iz kompanije rekli da su morali da promene oblik čokoladice da bi cena proizvoda ostala ista.

Tada je poručeno da je to samo privremen potez, a sada, dve godine kasnije, iz "Mondeleza" potvrđuju da će čokoladici vratiti prvobitni oblik.

Čokoladica više neće imati 150, već 200 grama, ali će biti i dosta skuplja - oko 200 odsto.

"Stalno radimo na tome da plasiramo što kvalitetniju čokoladu u oblicima za koje znamo da naši kupci vole. Čokolada od 150 grama više se neće proizvoditi, ali ćemo i dalje praviti one od 100 i 360 grama", istakao je portparol "Mondeleza".

U vrijeme dok se europske zemlje bore s metastazama islamskog fundamentalizma koje su se proširile u društvenom tkivu islamskih zajednica diljem kontinenta, vlasti Kanade donosi suludu odluku o financiranju terorističkih skupina novcem poreznih obveznika.
Trenutno u Europskoj uniji, ali i zemljama koje nisu njen dio, tajne službe i vlasti pokreću bitku protiv paradžemata i islamskih centara koje financiraju zaljevske monarhije i gdje se propagira radikalna verzija militantnog islama. Za činjenicu da je dio muslimana Europe, koji ranije nisu poznavali ovakvu interpretaciju svoje religije, zadojen mržnjom i što potpuno krivo interpretiraju džihad, krive su sve liberalne vlade zapadne Europe, koje su ranije dozvoljavale dolazak saudijskih imama, gradnji islamskih centara novcem zaljevskih monarhija, gdje se kasnije širilo radikalni islam. Naravno, ovaj proces se ne može odvojiti od ekonomskih interesa koje su najvećim dijelom od suradnje sa Saudijskom Arabijom imali Velika Britanija i Belgija, ali i druge zemlje Europske unije.

CNN je prije tjedan dana objavio vijest da će takozvane "Bijele kacige" s juga Sirije biti evakuirane, ali nije navedeno gdje. Sada, kada su borbe za oslobađanje južnih sirijskih pokrajina praktično gotove, aktivisti "Bijelih kaciga", koji su u slobodno vrijeme navodno "spašavali civile" i pravili propagandne uratke za zapadne medije, dok ostatak vremena provodili u borbama protiv vladinih snaga, znaju da bi se mogli suočili s kaznenim progonom zbog suradnje s agresorskim zemljama, prije svega s američkim i britanskim obavještajnim službama. Stoga su tražili sve načine da ih se nekako izvuče s tog područja. Odlazak u Idlib nije bio opcija, jer taj teritorij kontrolira turska tajna služba MIT. SAD, Izrael i Jordan izvukli su Bijele kacige iz oslobođenog juga Sirije

Na kraju je ipak pronađeno rješenje. Na molbu Sjedinjenih Država je Izrael evakuirao 800 pripadnika "Bijelih kaciga" i članova njihovih obitelji,koje je potom uputio prema Jordanu, prenosi AFP.

Nakon Helsinškog sastanka, i stojeći pored Vladimira Putina, Donald Trump izjavio je glasnim i jasnim riječima za cijeli svijet: "Radije bih preuzeo politički rizik u potrazi za mirom nego da rizikujem mir u potrazi za politikom". I to je i učinio. Neslaganje je bilo ogromno unutar "elitne klase" - od poziva na vojne udare do optužbe za izdaju.

Zapravo, ovdje je bivši ravnatelj CIA-e John Brennan na summitu u Helsinkiju: "Donald Trumpova predstava za tiskovnu konferenciju u Helsinkiju raste i premašuje prag 'visokih zločina i prekršaja'. To nije ništa manje od izdaje." Većina demokrata se složila.

Nedavna anketa od 1.013 registriranih birača utvrdila je da se 71 posto republikanaca ne bavi histerijom koja okružuje "Helsinški summit" i još uvijek podržavaju Trumpov odnos s Rusijom, a blizu 70 posto zapravo odobrava Trumpovo rukovanje summita. Činjenica je, da je broj republikanaca koji vjeruju da je Rusija saveznik zapravo porastao s 22 posto u 2014. na 40 posto u srpnju 2018., točno prije summita. Još je zanimljivija nedavna dvostranačka gallup anketa koaj je pokazala da većina Amerikanaca bilo kojeg političkog kruga čak niti ne rangira glupost "ruskog dosluha" među najvažnijim problemima s kojima se SAD suočavaju!

Ako su rezultati tih anketa točni, onda masivna medijska kampanja da se Trump okleveće kao "izdajica" samo čini histerične glavne medije i korumpiranu elitu koju oni predstavljaju puno više odbojnom u očima većine američkih ljudi.

Američke sankcije protiv zemalja koje kupuju rusko naoružanje moraju imati izuzetke kako neke zemlje ne bi definitivno prigrlile Rusiju, izjavio je u petak američki ministar obrane.

"Rusija mora platiti za svoje agresivno i destabilizirajuće ponašanje te za svoje nezakonito zauzimanje Ukrajine", ocijenio je Jim Mattis u priopćenju.

"Iako je uvođenje sankcija nužno i zasluženo zbog njihova zlonamjerna ponašanja, važno je dati državnom tajniku mogućnost da odstupi od zakona Caatsa", dodao je on.

Američki kongres usvojio je 2017. zakon koji su podržali republikanci i demokrati kako bi kaznio Rusiju zbog ponašanja u Ukrajini i umiješanosti u američke predsjedničke izbore. Taj zakon nazvan Caatsa (Counter America's Adversaries Through Sanctions Act) nameće gospodarske sankcije protiv svakog entiteta ili zemlje koji sklapaju ugovore o naoružanju s ruskim tvrtkama.

Nije tajna da je Francuska od početka rata u Siriji podupirala islamističke snage koje su se borile kako bi srušile sekularnu vlast u Damasku. Potpora iz Francuske stizala je na razne načine što je militantima u prvim godinama rata omogućilo da zauzmu znatne dijelove Sirije.

Dakako, Francuska nije bila jedina - zemlje koje su također aktivno i uvelike podupirale islamističke borce u Siriji su: SAD, Turska, Izrael, Saudijska Arabija, Katar i Jordan.

Francuska sada ponovno šalje pomoć u Siriju, u vidu 50 tona medicinske pomoći, ali po prvi puta ne militantima već sirijskoj državi. Naime, nakon dogovora s Rusijom, Francuska je odlučila poslati pomoć u Istočnu Ghoutu pokraj Damaska, prostor koji se od travnja ove godine nalazi pod kontrolom vladinih snaga.

Pomoć će iz Francuske danas biti prebačena ruskim zrakoplovom do ruske zračne vojne baze na sjeverozapadu zemlje te će dalje biti prebačena do Istočne Ghoute. Dogovor o francuskoj pomoći postignut je za vrijeme susreta francuskog predsjednika Macrona i ruskog predsjednika Putina u svibnju ove godine.

Ovo je tako postao prvi slučaj da jedna Zapadna zemlja šalje pomoć Siriji, državi Siriji, od početka rata.

Francuska je prekinula diplomatske odnose s Damaskom još 2011., no, uvidjevši sada kako sirijska vojska definitivno dobiva ovaj rat, ovim potezom pokazuju kako ne žele biti predaleko od pobjedničke strane.

Nakon susreta Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom u Helsinkiju i njegove izjave Crnogorcima koju je dao u intervjuu za Fox News, ne stišava se bura na istoku Europe.
Naime, kada ga je poznati voditelj Tucker Carlson upitao: "Zašto bi moj sin trebao biti poslan u Crnu Goru, da bi je štitio od napada?", Donald Trump je odgovorio: "Razumijem u čemu je stvar. Ja sam sam sebi postavio ovo pitanje."

"Crna Gora je mala zemlja s hrabrim ljudima. Vrlo agresivnim. Mogu jednom postati agresivni, čestitamo, mi smo u Trećem svjetskom ratu. Ali na takvim načelima je stvoren NATO". Rekao je Donald Trump.

Nakon summita u Helsinkiju se politička klima u istočnoj Europi znatno pogoršala i mnogi preispituju sigurnosna jamstva NATO pakta, tvrdi Rudolf Gruber, dopisnik iz Beča švicarskog lista Luzerner Zeitung.

Talijanski ministar unutarnjih poslova i zamjenik premijera, Matteo Salvini, poručio je kako Krim "legitimno" pripada Rusiji jer je, kako tvrdi, referendum tamo održan 2014. godine bio volja naroda.

Izjavu je dao u intervjuu za The Washington Post nakon što ga je novinarka Lally Weymouth upitala "podržava li rusku aneksiju Krima". Nakon što je Salvini poručio kako je na Krimu održan referendum, Weymouth je rekla kako je to bio "lažni referendum".

Na to pak Salvini ponovno ističe: "To je vaše subjektivno novinarsko mišljenje. Referendum je bio i 90% glasača glasalo je za povratak Krima Ruskoj Federaciji".

Weymouth na to dodaje kako se referendum ne može smatrati legitimnim zbog prisutnosti ruskih snaga na Krimu u to vrijeme, a Salvini ističe kako je nelegitimna zapravo bila promjena vlasti u Kijevu. "Bila je to pseudo-revolucija financirana od strane stranih sila, baš kao i nemiri na Bliskom istoku poznati kao Arapsko proljeće", rekao je Salvini.

Njegovi komentari su, očekivano, izazvali burnu reakciju ukrajinskih vlasti, a ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine pozvalo je u Kijevu talijanskog ambasadora na obavijesni razgovor kako bi prosvjedovali zbog Salvinijevih izjava.

Potpisivanju sporazuma između Makedonije i Grčke o preimenovanju bivše jugoslavenske republike u Republiku Sjevernu Makedoniju, koja je samostalna od 1991. godine, nije cilj pronaći dugoročno rješenje koje će zadovoljiti i makedonski i grčki narod. Pravi je cilj bio ispuniti tek formalne uvjete za poziv Makedonije u NATO na summitu u srpnju ove godine. Ovo mišljenje su izrazili mnogi makedonski, ali i ruski i srpski stručnjaci, koji također pozorno prate širenje NATO pakta.

Podsjetimo da su sporazum o preimenovanju Makedonije 17. lipnja potpisali ministri vanjskih poslova Makedonije i Grčke, Nikola Dimitrov i Nikos Kotzias. Potpisivanje sporazuma je dovelo do prosvjeda u Skopju i nekoliko makedonskih gradova, pod sloganom "Nećemo odustati od imena, to je naša zemlja". Predsjednik zemlje Đorđe Ivanov je odbio ratificirati potpisani sporazum, pa je poslan u parlament. Unatoč činjenici da sjednici nisu nazočili zastupnici glavne oporbene stranke VMRO-DPMNE, parlament je ratificirao sporazum, ali je prerano reći da je priča završena. Stanovništvo će na referendumu izraziti svoje mišljenje o novom nazivu zemlje.

Naime, prema uvjetima sporazuma s Grčkom, Makedonija bi trebala promijeniti svoje ime i ustav, za što je potrebna dvotrećinska glasova zastupnika. Vladajuća stranka u ovom trenutku nema taj broj glasova, čak i ako se u obzir uzmu partneri u vladajućoj koaliciji, stranke makedonskih Albanaca.

Rusija se čini nezainteresiranom za cijeli slučaj, iako je poznavateljima prilika vrlo dobro poznato da to nije tako. Prema ruskom povjesničaru, stručnjaku za Balkan s Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti, Georgiju Engelhardtu, Makedonija može očekivati jačanje vanjskog pritiska, prije svega na predsjednika Ivanova.

"Bit će i jakog pritiska, unutarnjeg i vanjskog, na zastupnike oporbene stranke VMRO DPNME, kako bi se stranka na neki način podijelila i ugrabili potrebni glasovi. To se treba očekivati upravo u okviru promicanja potrebe promjene imena zemlje", vjeruje stručnjak.

Engelhardt je naglasio da se sve čini kako bi se potkopala stara pat pozicija u kojoj se Makedoniji spori s Grčkom, što nitko posebno ni ne skriva. Tijekom posljednjih nekoliko godina su Sjedinjene Države i druge vodeće zapadne zemlje zaključile kako treba ukloniti ovu "sivu zonu" u jugoistočnoj Europi, posljednji preostali više ili manje veliki prostor izvan NATO pakta.

U podrumu bombardovane zgrade koju su pripadnici terorističke organizacije Al Kaida koristili za skladištenje oružja u istočnom dijelu sirijskog grada Alepa novinar britanskog Independenta prošle godine je pronašao dokumente na kojima se nalazio i potpis Ifeta Krnjića, penzionisanog direktora fabrike BNT-TmiH iz Novog Travnika. Riječ je o garantnim listovima za minobacače proizvedene u BiH.
Britanski novinar je odlučio provjeriti šta tačno stoji iza pronađenih dokumenata pa se zaputio u BiH s namjerom pronalaska Ifeta Krnjića koji je trebao razotkriti kako je oružje iz Bosne i Hercegovine završilo u rukama terorista u Siriji.