Nekoliko dana prije povijesnog summita Putina i Trumpa su novinari talijanskog lista Il Giornale razgovarali s ministrom obrane Ruske Federacije, generalom Sergejem Šojguom, što je, kako piše novinarka Alessandra Benignetti, prvi put da je ruski ministar obrane dao intervju za neki strani list.

"Odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država dosegli su najnižu razinu u novijoj povijesti. To je potvrdio i ruski ministar obrane, nekoliko dana prije summita Trumpa i Putina u Helsinkiju. General Sergej Šojgu, simbol vojne modernizacije i ruskog vojnog uspjeha protiv ISIL-a u Siriji, danas je, odmah nakon Vladimira Putina, najpopularniji političar u Rusiji. Bili smo u Moskvi prošlog travnja, gdje smo mu na marginama VII. Sigurnosne konferencije postavili nekoliko pitanja o najvažnijim međunarodnim pitanjima", za Il Giornale piše Alessandra Benignetti u uvodu intervjua koji je objavljen u srijedu, 11. srpnja.

Kako je ovo prvi intervju kojeg je general Šojgu dao stranim medijima, vrijedi ga prenijeti u cijelosti.

Intervju ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua za talijanski Il Giornale

Snage protivvazdušne odbrane Sirije odbile su noćas napad izraelske avijacije na okolinu grada El-Kunejtra koji se nalazi na Golanskoj visoravni, samo 40 kilometara od Damaska.

Konkretno, izraelski avioni su atakovali vojne pozicije u blizini naselja Hodor, Tel-Kurum i Džeba. Sirijska državna novinska agencija SANA prenijela je tvrdnju iz svog vojnog vrha: Da su Izraelci lansirali nekoliko raketa, a da je dio njih bio presretnut i oboren.

Navodno je gađanim "vojnim pozicijama" nanijeta samo materijalna šteta.

Izraelski napad se dešava u trenutku kada se pobunjenici spremaju predati SAA južne dijelove grada Darae.

Jučer je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu), na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, poručio "da Izrael nije prijetnja sirijskom predsjedniku Bašaru el-Asadu" te je zatražio od Moskve da makne iranske snage iz Sirije.

- Nećemo poduzimati akcije protiv Asadovog režima, a vi maknite Irance - prenio je neimenovani visoki izraelski dužnosnik Netanjahuove riječi upućene ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tokom sastanka u Moskvi.

Moskva je predložila da budu raspoređene na 80 kilometara od granice i nije pristala na potpuni odlazak, rekao je isti dužnosnik.

Rusija već radi na tome da se iranske snage povuku iz područja Sirije blizu Golanske visoravni, koju je Izrael okupirao još 1967. godine tokom ratnih sukoba na Bliskom Istoku.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp danas je, uoči početka samita NATO-a u Briselu, pokrenuo snažan javni napad na Njemačku zbog podrške sporazumu sa Rusijom oko izgradnje gasovoda u Baltičkom moru, tvrdeći da je Berlin "zarobljenik Rusije" i kritikujući njemački 'neuspjeh' u povećanju davanja za odbranu, prenosi Rojters.

Američki predsjednik je tokom zajedničke pres konferencije sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom kazao da je "veoma neprikladno" da SAD plaćaju za evropsku odbranu od Rusije, dok Njemačka kao najbogatija evropska zemlja podržava gasne sporazume sa Moskvom.

"A od nas se očekuje da vas štitimo od Rusije", poručio je Tramp Njemačkoj, za koju tvrdi da je zbog gasovoda "pod potpunom kontrolom Rusije", prenosi AP.

Rojters navodi da bi Tramp kasnije tokom dana trebalo da se na samitu sretne sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a za ponedjeljak je predviđen njegov sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Velika Britanija planira značajno povećati broj svojih vojnika u Afganistanu, nakon zahtjeva američkog predsjednika Donalda Trumpa za pojačanjem kako bi se pomoglo u rješavanju vrlo krhke sigurnosne situacije u toj zemlji.

Premijerka Theresa May najavila je da će Vlada poslati dodatnih 440 vojnika, čime će broj britanskih snaga koje bi trebale pomoći afganistanskih vojnicima u borbi protiv talibana i pripadnika oružane grupe Islamska država Irak i Levant doseći 1.100.

Dodatni vojnici bit će dio NATO-ve trenažne misije "Odlučna podrška", a trebaju obučavati afganistanske vojnike i pomagati im.

Borbene operacije završene 2014.

Baza će im biti u Kabulu i neće imati borbene zadatke. Britanske snage završile su borbene operacije 2014. godine.

Do te je objave došlo dan uoči samita NATO-a u Briselu, gdje se očekuje da će Trump ponovo tražiti od evropskih saveznika povećanje izdvajanja za odbranu.

Potpredsednik Vlade i ministar policije Italije Mateo Salvini potvrdio je nameru da uskoro otputuje u Moskvu, gde osim finala Svetskog prvenstva u fudbalu, računa na sastanak sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ministrom unutrašnjih poslova Vladimirom Kolokoljcevim.

"Ako uspem, u nedelju ću otići na političko i fudbalsko putovanje. Iskoristiću šansu da odem u Moskvu na finale Svetskog prvenstva", rekao je on na sastanku sa svojim pristalicama.

"Zatim ću se sastati sa ministrom policije Rusije kako bismo dogovorili akcije protiv islamskog terorizma, koji, čini nam se da je pobeđen, ali nije. Zatim ću otići na sastanak sa Putinom - takvi ljudi kao što je on, koji se bore za interese svojih građana, Italiji su potrebni na desetine", izjavio je Salvini.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu će biti održano u Moskvi 14. jula.

Kako se bliži sastanak Vladimira Putina i Donalda Trumpa u Helsinkiju, sve više istaknutih američkih političara i dužnosnika ima što za reći o tom, nazovimo ga tako, povijesnom summitu.

Nakon što je prošli tjedan s grupom republikanskih senatora posjetio Rusiju, John Kennedy je prenio posebnu poruku o vodstvu zemlje i iznio svoje zaključke o Rusiji. Iako su dočekani sa svim počastima, a ruske su vlasti napravile izuzetak i u zemlju pustile jednog od senatora koji je na listi sankcija i imao je zabranu ulaska u Rusiju, to nije promijenilo mišljenje Johna Kennedya, republikanskog senatora iz Louisiane.

Političar je u intervjuu za CNN napomenuo "kako je Rusija poput mafije koja nema političku filozofiju".

"No, unatoč pritisku, kojeg je pokušao vršiti Sergej Lavrov, Kennedy je upozorio Moskvu kako ne bi bilo previše pametno da se upliće u predstojeće izbore za američki Kongres", prenosi CNN.


CNN: Moram vam postaviti pitanje. Vi ste se, zajedno s nekoliko republikanskih senatora, upravo vratili iz Rusije. Koja ste pitanja postavili na sastanku s pregovaračkim partnerima, kada ste, po vašim riječima, tražili da se ne miješaju u izbore? I koja je bila njihova reakcija?

John Kennedy: Ne mogu govoriti u ime svih mojih kolega, ali osobno sam tamo otišao iz dva razloga. Prije svega, htio sam poslati poruku. Obavijestio sam ministra vanjskih poslova, predsjedatelje Državne Dume i niz ruskih senatora. Rekao sam, prvo, nemojte gurati nos u naše izbore.

Zakon kojeg je predložio Emmanuel Macron u borbi protiv manipulacije informacijama zapravo vodi u povećani nadzor društva, smatra francuski političar François-Bernard Huyghe, koji primjećuje da je ovaj zakon usmjeren protiv medija kao što su RT i Sputnik, koji nikada nisu objavili neupitno lažne vijesti, ali ih Macron ne voli iz osobnih razloga.

U razmatranju zakona o suzbijanju takozvanih "lažnih vijesti" direktor Francuskog instituta za međunarodne i strateške studije François-Bernard Huyghe vidi očigledno kršenje prava i sloboda, a osim toga, nemoguće ga je primijeniti u praksi. Naime, nemoguće je dva dana provjeriti je li se spomenuti događaj doista dogodio.

Na primjer, prve izjave poput "Sadama Hussein nije imao oružje za masovno uništenje" ili "ruski novinar Babčenko nije ubijen" smatrale su se lažnim vijestima, a nakon nekog vremena je cijeli svijet saznao istinu.

Ovaj zakon će samo promicati širenje sumnjivih vijesti i uvjeriti dio stanovništva da je cijeli "sustav" jedna velika cenzurira, piše autor članka.

Obično se krivotvorene vijesti opovrgavaju i javno ismijavaju, inače se postavlja pitanje kako sudac može otkriti ono što su tisuće stručnjaka i amatera već dokazali kao krivotvorinu. Osim toga, autor članka primjećuje da ovaj zakon vodi k tome da će se stvoriti "tabor istine" i "mnoštvo glupana" koji glasaju neispravno jer vjeruju u pogrešno.

Kada je jedan od najutjecajnijih američkih politologa, Samuel Huntington (1927-2008), dugogodišnji profesor na Sveučilištu Harward, još davne 1993.g., u časopisu "Foreign Affairs", objavio članak "Sukob civilizacija", a nešto poslije i knjigu "Sukob civilizacija: preustroj novog svjetskog poretka" (Clash of Civilisations and the Remaking of the World Order, 1997), mnogi autoriteti, poput francuskog filozofa Finkelkrauta, bili su spremni njegove teze proglasiti potpunim idiotarijama. Huntingtonove ideje o sukobu civilizacija, različitih kultura i religijskih identiteta, na žalost, uskoro su (uz suglasnost ili protivljenje samog autora?) postale misao vodilja američkog intervencionizma.

Huntington u ovoj, za politologe "must have" literaturi, navodi kako će civilizacijska pripadnost u budućnosti biti sve važnija, a novi svjetski poredak bit će oblikovan međudjelovanjem velikih civilizacija: zapadne, islamske, konfucijanske, japanske, hinduističke, slavensko-pravoslavne, latinoameričke i moguće afričke. Huntington smatra kako se civilizacije jedna od drugih razlikuju poviješću, jezikom, kulturom, tradicijom i najvažnije - religijom. Ljudi različitih civilizacija imaju sasvim različite poglede na odnose između Boga i čovjeka, individue i grupe, građanina i države, roditelja i djece, muža i žene, kao i vrlo različite poglede na relativnu važnost zakona i odgovornosti, slobode i autoriteta, jednakosti i hijerarhije. U čitavom svijetu procesi globalizacije i socijalnih promjena odvajaju ljude od starih lokalnih identita, međutim, unatoč nastojanju Zapada, vrlo često upravo religija ispunjava ovu prazninu, i to u obliku fundamentalističkih pokreta čiji su nositelji mladi, visoko obrazovani ljudi.

Pokušaji Zapada u nametanju svojih vrijednosti kao univerzalnih, u održanju vojne prevlasti i širenju ekonomskih interesa, dovode do situacije u kojoj je moguće očekivati da druge civilizacije odgovore protumjerama.

Naime, zapadni vrijednosni koncepti jako se razlikuju od onih koji prevladavaju u drugim civilizacijama; zapadne ideje individualizma, liberalizma, ljudskih prava, jednakosti, slobode, vladavine zakona, demokracije, slobodnog tržišta, odvojenosti crkve od države, gotovo nemaju nikakav odjek u drugim civilizacijama, te im, zapravo, uopće nisu važne. Zapadni intervencionizam, poglavito "imperijalizam ljudskih prava" samo vodi potvrđivanju i jačem vezivanju uz vlastite autohtone vrijednosti, zbog čega mlade generacije, često upravo one školovane na prestižnim zapadnim sveučilištima, pružaju sve snažniju potporu religijskom fundamentalizmu.

Među "ne-zapadnim" civilizacijama, autor primjećuje trend povratka korijenima, "odzapađivanje" i "podomaćivanje" elita, zbog čega se Zapad (početkom 90.-tih na vrhuncu svoje moći), suočava s "ne-zapadom" koji sve snažnije želi oblikovati svijet na "ne-zapadne" načine. Tako i Huntington vizionarski najavljuje kako će se najvažniji sukobi nakon završetka hladnog rata pojaviti duž nestabilnih granica koje ove civilizacije razdvajaju jedne od drugih, a glavna os svjetske politike bit će odnos "Zapada i ostalih".

Posle ostavke dvojice ministara Britaniji predstoji period nestabilnosti. Premijerka Tereza Mej trpi razne pritiske da se pitanje izlaska Velike Britanija toliko relativizuje tako da ostane samo na kvazipolitičkom terenu, ali se pritiska na vlast neće odreći ni čvrsta "bregzit" struja na čelu sa Borisom Džonsonom

Posle ostavke šefa diplomatije Borisa Džonsona i ministra za "bregzit" Dejvida Dejvisa, zbog odluke premijerke Tereze Mej da Britaniju ipak ostavi vezanu za EU zajedničkom zonom slobodne trgovine, postavlja se pitanje šta još London čeka na putu izlaska iz EU do marta iduće godine.

Samo što je krajem juna britanska kraljica odobrila zakon o "bregzitu", Mejova je ovih dana najavila da će ublažiti uslove istupanja Britanije iz Evropske unije. Precizirala je da će predložiti formiranje "zajedničke zone slobodne trgovine" sa EU i utvrditi spisak industrijskih i agrarnih proizvoda koji će biti izuzeti iz budućih ograničenja.

To je bio okidač za ostavke prvo ministra za "bregzit" Dejvida Dejvisa, a odmah potom i šefa diplomatije Borisa Džonsona. Oni smatraju de će ostanak u zoni slobodne trgovine globalnim korporacijama obezbediti prednost na britanskom tržištu u odnosu na domaće proizvođače i da će Britanija zbog toga ostati zavisna od Evropske unije.

Da li je izvodljivo da Britanija malo bude u EU, a malo izvan nje i jesu li Džonson i Dejvis prve i poslednje žrtve "bregzita" ili je to tek početak muka britanske premijerke?

Njemačka kancelarka Angela Merkel i kineski predsjednik vlade Li Kequiang naglasili su svoju privrženost višestranom trgovinskom sustavu nakon uvođenja američkih carina.

Predsjednik kineske vlade, u svom je govoru u ponedjeljak, u Berlinu, nakon što su dvije zemlje sklopile poslove u iznosu od 20 milijardi eura, novinarima izjavio kako ti projekti demonstriraju mogućnosti suradnje dviju država.

Kao dopuna međuvladinim sporazumima, i tvrtke poput BASF, BMW, Volkswagen, Daimler, Siemens i Bosch, priopćile su o sklopljenim sporazumima i partnerskim odnosima.

"Slobodna trgovina igra vodeću ulogu za obje države, a također i za svjetsku ekonomiju", naglasio je premijer Li.

Kancelarka Merkel je izjavila: "U nas je puno direktnih investicija u SAD, u nas je puno direktnih investicija u Kinu. To je uistinu višestrani i međusobno ovisan sustav, koji u svom najboljem obliku pretpostavlja višestranu dobitnu situaciju, ukoliko se mi pridržavamo pravila." Kancelarka je također pozdravila smanjivanje ograničenja za strane investicije u Kini koje provodi kineska vlada, i dodala, kako je važno vidjeti da "otvaranje tržišta u Kini u toj sferi nije samo na riječima".

Podsjećamo: s obzirom na porast napetosti unutar svjetske trgovine nakon pokretanja niza protekcionističkih mjera od strane SAD-a, kao i uvedenih sankcija na uvoz 818 vrsta kineskih roba u iznosu od 34 milijarde dolara od strane Washingtona, i identičnog odgovora Pekinga na uvoz američkih roba, Kina se ubrzano priprema za poboljšanje odnosa s Europom zbog uspješnijeg suprostavljanja SAD-u. Slično razmišljaju i ključne europske zemlje, prije svih Njemačka, o čemu svjedoči i ova vijest. Jer upravo Njemačka najviše i stradava nakon što su 6. srpnja na snagu stupile američke carine na uvoz čelika i aluminija.

Ukoliko se tome pridodaju i nove prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem 20%-tnih carina na uvoz europskih automobila (nakon što je EU uvela carine od 25% na američke robe u iznosu od 2,8 milijardi eura), stanje po njemačko gospodarstvo bit će još teže. Naime, Njemačka je, osim što je najveći europski izvoznik čelika i aluminija u SAD, također i najveći izvoznik automobila u tu zemlju, uključno i onih luksuzne klase.