Putin i Bibi
© Maxim Shemetov/Pool Photo via AP
Kao što smo izvijestili, 11. srpnja je u Moskvu hitno doputovao izraelski premijer Benyamin Netanyahu kako bi s Vladimirom Putinom razgovarao o razvoju događaja u Siriji. Čelnik izraelskog režima je navodno doputovao i kako bi pratio nogometnu utakmicu između Hrvatske i Engleske.

"Prvo, želio bih vam čestitati na izuzetno uspješnom Svjetskom kupu koji se održava u Rusiji. Cijeli svijet pozorno prati turnir. Zahvaljujemo i na pozivu da pogledamo utakmicu kasnije večeras. Naravno, zahvaljujem vam na ukazanoj prilici da 9. svibnja, na Dan pobjede, sudjelujemo u maršu Besmrtne pukovnije. To je bio prekrasan događaj koji je napravio dubok dojam u Izraelu i cijelom svijetu", rekao je Netanyahu u uvodnom pozdravu domaćinu u Kremlju.

"Svaki posjet, svaki naš susret je prilika da zajedno radimo na poboljšanju sigurnosti i povjerenja u regiji i svijetu. Naravno, naš je fokus razvoj situacije u Siriji i prisutnost Irana. To vama nije novost. Prije nekoliko sati je iz Sirije bespilotna letjelica ušla u područje Izraela i uspješno je oborena. Želio bih naglasiti da ćemo se suprotstaviti svim pokušajima kršenja naših zračnih ili kopnenih granica. Suradnja između nas je bitan, ključni čimbenik koji može stabilizirati cijelu regiju. Dakle, htio bih vam zahvaliti na prilici za susret s vama i da raspravimo o tim stvarima", obraćajući se Vladimiru Putinu je rekao Netanyahu

Ruski predsjednik je kratko odgovorio "kako je Rusija svjesna zabrinutosti Izraela" i pozvao Netanyahua da o tome razgovaraju iza zatvorenih vrata. Ovo je bio treći susret Netanyahua s Putinom ove godine i deveti od 2015.

Zaključci pregovora nisu objavljeni, a razni listovi, ovisno o provenijenciji i pristranosti, dali su različita tumačenja o tome o čemu su se dva čelnika mogla ili nisu mogla dogovoriti. Jedino što je poznato jest da je Rusija upozorila Izrael da je nerealno očekivati da će se Iran potpuno povući iz Sirije.

Izrael je svjestan vojne pobjede Bashara Al-Assada i radikalno je smanjio prohtjeve. Netanyahu je rekao kako za izraelski režim Bashar Al-Assad nije smetnja i neće se uplitati u budućnost njegova predsjedništva u poslijeratnoj Siriji.

Izrael se sada u velikoj mjeri fokusirao na događaje u graničnom području u blizini Golanske visoravni i strahuje da bi ekstremističke skupine koje je godinama podržavao, kao i lokalne snage koje su se zaklele na vjernost takozvanoj "Islamskoj državi", bježeći pred sirijskim snagama mogle tražiti utočište na "izraelskom teritoriju", kako Tel Aviv zove okupirani Golan.

To su, primjerice, skupine povezane s Brigadom mučenika Yarmuka, koje drže teritorij u južnom dijelu Sirije, blizini granice s Jordanom.

No, više od ovih skupina, Izrael strahuje od mogućeg prodora sirijske vojske ili proiranskih milicija, za koje Netanyahu tvrdi da su prisutne na jugu Sirije, na okupirani Golan. Visoki izraelski vojni zapovjednici su rekli izrazili zabrinutost da bi proiranske skupine poput Hezbollaha ili drugih šiitskih milicija mogle preuzeti graničnu regiju, otvarajući novi front između Teherana i Izraela.

Izrael strahuje da bi se linija u potencijalnom ratu protiv iranskih snaga i Hezbollaha mogla protezati od mediteranske obale duž izraelsko-libanonske granice i cijelog juga Sirije do Jordana, što bi bio puno zahtjevniji sukob od agresije koju Izrael provodi protiv palestinskih skupina i civila u Pojasu Gaze.

Dakle, glavna poruka Netanyahua Putinu je bila kako postići sporazum prema kojem iranske snage neće sudjelovati u završnom dijelu kampanje na jugu Sirije, iako bi za izraelski režim bilo idealno da se proiranske snage vrate kući ili da barem budu što dalje od graničnog područja.

Nema sumnje da je postignut sporazum o daljnjoj vojnoj koordinaciji s Rusijom, kako bi se izbjegli incidenti u sirijskom zračnom prostoru u kojem u ofenzivi na jugu zemlje djeluje i rusko zrakoplovstvo.

Izrael želi spriječiti isporuku sofisticiranih oružanih sustava Hezbollahu i nada da Moskva može iskoristiti utjecaj na Teheran kako bi se to postiglo. Nezaustavljivo jačanje uloge Irana u regiji je nedavno bila ključna tema dijaloga između Netanyahua i administracije Donalda Trumpa. No, Rusija je aktivniji akter na terenu i Izrael je svjestan da samo Moskva može smiriti njegove strahove.

Kakva je Putin jamstva mogao dati Izraelu, teško je pretpostaviti. Ono što se vidi iz dosadašnjeg djelovanja je da vojna kampanja na jugu Sirije znači vraćanje na granice iz 2011. i prije izbijanja rata u Siriji, jer još treba riješiti problem Al-Tanfa, Idliba i sjeverne Sirije, a Assadu za to trebaju sve raspoložive snage sa što manje gubitaka. Stoga se može reći da su strahovi Izraela iracionalni i posljedica panične procjene nepostojeće ugroze. Barem ne u ovom trenutku.

Iran i Rusija
Rusija i Iran
© Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)
Znakovito je da je dan nakon Netanyahua Moskvu posjetio Ali Akbar Velayati, koji je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prenio posebne poruke vođe Islamske revolucije ajatolaha Hamneija i iranskog predsjednika Hassana Rohanija.

Rekao je i kako odnosi između Teherana i Moskve ne ovise o mjerama koje poduzima Izrael.

On je ukazao na posjet izraelskog premijera Netanyahua Moskvi i njegovo ponavljanje neutemeljenih i pristranih optužbi zahtjeva protiv Irana.

"Trend razvoja prijateljskih odnosa između Irana i Rusije je uzajaman i na njega neće utjecati smetnje drugih zemalja, posebice ne one cionističkog režima", rekao je Ali Akbar Velayati.

Također je ukazao na postignuća svog boravka u Rusiji i rekao kako su važne i strateške poruke ajatolaha Hamneija i predsjednika Rohanija ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bilu prekretnica u jačanju odnosa između Irana i Rusije.

"Zahvaljujući jedinstvu i prijateljstvu unutar Osovine otpora, te s Rusijom kao glavnom političkom i vojnom silom u međunarodnoj zajednici, Otpor će, naravno, biti pobjednik u regiji, rekao je Velayati", prenosi iranska agencija Mehr News.

Nadamo se da će suradnja između Irana i Rusije biti primjer za buduću suradnju između Irana, Kine, Indije i nekih drugih važnih zemalja istočne Azije, dodao je visoki iranski dužnosnik

Nakon susreta je Velayati novinarima rekao kako je s Putinom tijekom "konstruktivnog, jasnog i prijateljskog dvosatnog dijaloga razgovarao o iransko-ruskoj suradnji, uključujući u Siriji".

"Putin je rekao da će uskoro otputovati u Teheran i sudjelovati na sastanku o Siriji s predsjednicima Turske i Irana", rekao je Velayati.

Tijekom posjete iranskog dužnosnika Moskvi je ruskim vlastima nova vlada Argentine uputila bizaran zahtjev i tražila od Rusije da uhiti bivšeg iranskog ministra vanjskih poslova Velayatija, zbog njegove navodne umiješanosti u organizaciju terorističkog napada u blizini židovskog kulturnog centra u Buenos Airesu 1994. godine.

Velayati je iz Rusije otputovao u Kinu, a Ministarstvo vanjskih poslova Argentine je isti zahtjev uputilo i kineskim vlastima, prenosi izraelski list Arutz Sheva.

Argentina je poručila "kako od Rusije očekuje odgovor na zahtjev u okviru sporazuma o izručenju između dviju zemalja".
Velayati bio ministar vanjskih poslova, kada je 18. srpnja 1994. bomba uništila sjedište argentinske židovske organizacije AMIA, ubivši 85 osoba, a 300 ih je ranjeno. Iran je odbacio sve optužbe za sudjelovanje u tom terorističkom činu, a bivša argentinska predsjednica Cristina Fernández de Kirchner je pokrenula inicijativu da se konačno provede zajednička istraga s iranskim kolegama i rasvijetli cijeli slučaj. Nova argentinska vlada Maruicia Macria je suspendirala zajedničke istragu i vratila se politici optužbi protiv Irana.

Komentar: Zanimljivo je da je osim Cristine Kirchner za "opstruiranje istrage o terorističkom napadu" optužen i bivši ministar vanjskih poslova Argentine Hector Timmerman, koji je i sam Židov, a vjerovao je da s iranskim istražiteljima i službama može rasvijetliti ovaj događaj.

Iran kategorički negira bilo kakve veze s ovim terorističkim činom. Postoje neki neizravni i izravni dokazi da su u sve umiješani CIA i Mossad i njihovi agenti unutar argentinskih službi, koji su sudjelovanje u krvavom zločinu pokušali prebaciti na Iran i Hezbollah.


Iran nije ni komentirao provokacije vlade u Buenos Airesu i fokusirao se na nastavak suradnje ne samo u Siriji, nego i gospodarstvu, budući da SAD prijete Rusiji sankcijama, ako bude kupovala iransku naftu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je naglasio kako je trgovinska razmjena između dviju zemalja u prva četiri mjeseca 2018. godine porasla za 36 posto.

Nadalje, uskoro će se početi provoditi veliki naftni sporazum s Rusijom vrijedan 4 milijarde dolara, a još dvije glavne ruske naftne tvrtke su potpisale početne ugovore s Iranom vrijedne 10 milijardi dolara.

"Putin je na sastanku ukazao kako iransko-ruska suradnja u sektoru nafte može dosegnuti razinu od oko 50 milijardi dolara, što je znatan iznos. Osim toga, Rusija može adekvatno zamijeniti zapadne tvrtke koje Iran napustile zbog američkih sankcija", rekao je Velayati nakon sastanka u Moskvi.

Govoreći o nuklearnoj suradnji, uz pomoć Rusije je u Iranu izgrađen reaktor snage 1000 MW u Iranu, a još dva su u izgradnji.

Velayati je također predložio da Rusija gradi elektrane od oko 100 MW i 35 MW u južnim regijama Irana, posebice u priobalnom pojasu Makran, te da Iranu osigura potrebnu tehnologiju da zemlja može graditi takve reaktore kako bi se zadovoljile potrebe regije za vodom i energijom.

Gotovo u tišini se gradi i koridor "Sjever - jug", koji će povezivati ruski St. Petersburg s Chabaharom, gradom na samom jugu Irana. Iran i Rusija su izrazili zadovoljstvo širenjem željezničke suradnje, dodavši kako je elektrifikacija željezničke pruge Garmsar-Ince Borun prije otprilike 10 dana počela zahvaljujući ruskim investicijama.
Prometni koridor “Sjever – jug”
Prometni koridor “Sjever – jug”
Predsjednik Putin je izrazio spremnost za daljnja ulaganja iranski željeznički sektor, s naglaskom na prometni koridor "Sjever-jug", željeznički pravac koji će uštedjeti 40 posto vremena i troškova dostave robe u jugoistočnu Aziju, projekt kojeg su ruski inženjeri planirali graditi još krajem 19. stoljeća, ali nikada nije realiziran iz geopolitičkih razloga.

Velayati je također rekao kako Iran i Rusija ističu potrebu nastavka suradnje u podršci legitimnim vladama Iraka i Sirije. Predsjednik Putin je dodao kako se ta suradnja treba nastaviti i u obrani i političkoj sferi.

Vladimir Putin je iranskom izaslaniku rekao kako Moskva ne prihvaća sankcije izrečenu od strane Sjedinjenih Država ili drugih zemalja protiv Irana.

"Sankcije nisu usvojene od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i ne možemo ih prihvatiti i nećemo ih se pridržavati", zaključio je Putin u razgovoru s visokim iranskim izaslanikom.