Čini se da je Vašington izgubio sposobnost da razume Kinu ili iransku "sklopljenu knjigu", a kamoli "vizantijsku" Rusiju
Među spoljnopolitičkom elitom Vašingtona postoji konsenzus koji nalaže da sve frakcije u Iranu razumeju da na kraju mora doći do dogovora sa Vašingtonom o nuklearnom pitanju, te da je stoga on na neki način neizbežan. Oni sadašnju situaciju jednostavno vide kao "ubijanje vremena" dok nova administracija ne učini "dogovor" ponovo mogućim. A onda će se, smatraju oni, Iran sigurno vratiti za pregovarački sto.

Možda. Ali možda je to i potpuno pogrešno. Možda iransko rukovodstvo više ne veruje u "dogovore" sa Vašingtonom. Možda im je jednostavno dosta zapadnjačkih ludorija u vezi sa smenama režima (od državnog udara iz 1953, preko rata u Iraku koji se vodio protiv Irana na zapovest Zapada, pa sve do današnjih pokušaja da se Iran ekonomski udavi). U Iranu sada napuštaju tu neuspelu paradigmu radi nečeg novog i drugačijeg.

Američki tehnološki divovi omogućili su političko oglašavanje tijekom lokalnih izbora u Rusiji, iako su upozoreni da bi to bilo ilegalno, rekao je nadzornik telekoma Roskomnadzor.

"Na te akcije može se gledati kao na miješanje u suverene poslove Rusije i opstrukciju demokratskih izbora", rekao je Roskomnadzor, označavajući ponašanje stranih kompanija kao "neprihvatljivo."

Kršenja su počinili Google, Facebook i YouTube na dan izbora u nedjelju, ali i na dan šutnje, medijski moratorij koji prethodi danu glasanja.

Ranije ovog tjedna, Roskomnadzor je upozorio odgovarajuće službe, kao i Instagram, da ne objavljuju političke oglase za to vrijeme i obećao "adekvatnu reakciju" ako se pozivi zanemare.

Ministri spoljnih poslova i odbrane Rusije Sergej Lavrov i Sergej Šojgu odgovorili su na izjavu svog američkog kolege, koji je pozvao Rusiju da bude "normalna zemlja" i da ,,dijeli zapadne vrijednosti".

"Ako je on to rekao, onda napominjem da nas je pozvao da se ponašamo kao normalna zemlja, a ne kao Sjedinjene Američke Države, jer bismo u protivnom, postupajući kao Sjedinjene Američke Države, morali da bombardujemo isti onaj Irak i istu onu Libiju, kao najgrublje narušavanje međunarodnog prava, a državni budžet bi morao da izdvaja milione za miješanje u poslove drugih zemalja, kao što je to učinio Kongres, naredivši Stejt departmentu da troši 20 miliona dolara godišnje kako bi 'promovisao demokratiju' u Rusiji, i vjerovatno bi trebalo da podržavamo državne prevrate — neustavne i oružane, kao što su to činile Sjedinjene Američke Države sa svojim najbližim saveznicima u februaru 2014. godine, kada je ukrajinska opozicija, pod pritiskom ekstremista i neonacista, prekršila sporazum koji su potpisale zemlje-članice EU", istakao je Lavrov.

Ministar je dodao da je važno shvatiti na koji način normalnost shvataju američke kolege, a posebno gospodin Esper.

Američki predsednik Donald Tramp otkazao je nastavak pregovora sa talibanima zbog terorističkog napada koji su oni izvršili u Kabulu. Taj talibanski potez navodi na pitanje koliki je uopšte njihov kapacitet za postizanje održivog mira, kao i da li je njihova organizacija jedinstvena.

Nakon godinu dana tajnih pregovora sa talibanima, američki predsednik Donald Tramp otkazao je rundu pregovora, koja je, prema mišljenju mnogih, smatrana za finalnu.

Da se radilo o značajnoj rundi razgovora govori i činjenica da je trebalo da se, umesto u Kataru gde su vođeni do sada, pregovori održe u Kemp Dejvidu, odmaralištu američkih predsednika, mestu u kojem je već postignut jedan istorijski sporazum — onaj iz 1978. godine između Egipta i Izraela.

Međutim, Tramp se odlučio na otkazivanje pregovora zbog napada na Kabul u četvrtak, u kojem je poginulo 11 ljudi, među kojima je i jedan američki vojnik. Ko bi ubio toliko ljudi kako bi naizgled ojačao svoju pregovaračku poziciju, zapitao se Tramp i zaključio da talibani verovatno nemaju dovoljno moći da zaključe mirovni sporazum.

Organizatori tvrde da se na protestima okuplja i do 1,7 miliona ljudi. Zvanične procene su višestruko manje, ali one ne menjaju suštinu. Demonstracije u Hong Kongu predstavljaju krupan politički događaj i važnu stvar za oblikovanje regionalne bezbednosti u tom delu sveta, a mogu opredeliti dalje postavljanje Kine u međunarodnim odnosima.

Protesti traju u kontinuitetu već nekoliko meseci i sve su masovniji, a pojedine akcije, poput blokade jednog od najvećih aerodroma na svetu, bile su sasvim neočekivane i ostvarile su širok propagandni efekat, a naposletku dobijaju i sasvim novu dimenziju — došlo je do prvih fizičkih sukobljavanja demonstranata i organa reda. "Političkog gibanja" u Hong Kongu ima poprilično i to se više ne može ignorisati, a upitno je kako će se završiti i kakav će epilog svega biti.

Sudar sa separatizmom

Kada se pomene zvaničan stav Narodne Republike Kine o kosovskom pitanju, obično se još i dodaje da je to normalno, pošto i Peking poseduje "svoje Kosovo", oličeno u odmetnutom Tajvanu. Ima logike, mada je cela stvar nešto kompleksnija, a tvrdo insistiranje na poštovanju Rezolucije 1244, teritorijalnom integritetu Srbije i međunarodnom pravu, kao osnovama za traženje rešenja budućeg statusa Kosova i Metohije, u vezi je i sa nekoliko potencijalnih i već otvorenih geopolitičkih žarišta na tlu "kontinentalne Kine".

Kina se suočava sa prikrivenim i otvorenim separatizmom, a najbolnija tačka u tom kontekstu je severozapadna provincija Sinkjang, dok je dugoročno najproblematičnija tačka — Tibet, pošto tu postoji ogroman potencijal za motivisanje velikog dela međunarodne zajednice protiv Kine. Tu je, naravno, i nezaobilazni — Hong Kong. Mada je ovo po svemu specifičan primer.

Kako sada stvari stoje, u Persijskom zalivu moguća su samo dva, i to sasvim oprečna scenarija: da izbije rat, ili da izbiju pregovori, pri čemu je teško zamisliti i jedno i drugo. A opet, još je teže zamisliti da status kvo, u kome se rečima i sankcijama zvecka skoro kao oružjem, može biti očuvan u iole dužem periodu. Odbrojavanje je, zapravo, već započelo.

Teheran je ove nedelje dao Evropskoj uniji novi rok od dva meseca da pronađe način da nastavi da trguje sa Iranom i da tako spasi ono što je preostalo od Nuklearnog sporazuma sa tom zemljom, sporazuma koji je Amerika torpedovala kada se iz njega povukla prošlog maja. Odbrojava i Amerika.

"Sat otkucava", poručio je pre mesec dana američki državni sekretar Majk Pompeo, pozivajući "saveznike i partnere da pojačaju pritisak na iranski režim, kako bi on prestao sa svojim destabilizujućim ponašanjem".

Generalni direktor MIA "Rosija sevodnja" Dmitrij Kiseljov izjavio je da oslobađanje zatvorenika iz Ukrajine govori o napretku u odnosima Moskve i Kijeva, kao i da je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski poboljšao pregovarački položaj Kijeva.

"U stvari — ima napretka, jer da je Porošenko na vlasti, to bi bilo apsolutno nemoguće zamisliti. Smatram da je, time što se odlučio na ovaj korak, Zelenski poboljšao pregovaračke pozicije Ukrajine u odnosima sa Rusijom, što je korisno i za Ukrajinu i za Rusiju, ali i za ceo svet i opšteevropske i globalne odnose. Ono što se desilo danas, teško je preceniti. To nije samo povratak jedne osobe ili grupe ljudi, iako je to, naravno, veoma, veoma važno. Ali to je mnogo više nego što danas možemo da zamislimo", rekao je Kiseljev novinarima, dok je dočekivao oslobođene zatvorenike iz Ukrajine na aerodromu u Moskvi.

Krajem leta Rusija i Ukrajina započele su rad na istovremenom oslobađanju osuđenih i pritvorenih lica. Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku da će pitanje njihovog istovremenog oslobađanja biti uskoro rešeno.

Rusija i Ukrajina su 7. septembra oslobodile po 35 zatvorenika, među kojima je i urednik portala RIA Novosti Ukrajina Kiril Višinski.

Mirovni plan kojim bi Donald Trump htio zaustaviti izraelsko-palestinski sukob objavit će se "u idućim tjednima" nakon višekratnog odgađanja, rekao je danas američki državni tajnik Mike Pompeo.

Pompeo se nada da će svijet to prihvatiti

"Dvije i pol godine vodili smo sveobuhvatne konzultacije u regiji i mislim da ćemo svoju viziju iznijeti u idućim tjednima", rekao je tijekom posjeta saveznoj državi Kansasu.

"Nadam se da će svijet to prihvatiti kao temelj za izgradnju budućnosti. To je težak problem koji će dva naroda na kraju sami morati razriješiti, ali mi smo naporno radili na njemu", dodao je Pompeo.

Ove izjave dolaze dan nakon ostavke Jasona Greenblatta, savjetnika Donalda Trumpa i jednog od glavnih autora tog plana, uz Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika, i Davida Friedmana, američkog veleposlanika u Izraelu.

Američki neuspjeh?

Greenblattov su odlazak neki protumačili kao prešutno priznanje američke nemoći da nametne tu mirovnu "viziju" za koju mnogi promatrači očekuju da će ići na ruku izraelskim stajalištima. Palestinska dužnosnica Hanane Achraoui to je ocijenila kao "konačno priznanje neuspjeha" Trumpova plana.

Javna objava tog prijedloga, na kojemu se u najvećoj tajnosti radi od proljeća 2017., neprestano se odgađala.

Bijela kuća još je krajem kolovoza dala do znanja da se plan koji bi trebao omogućiti "konačan dogovor" Izraela i Palestinaca neće objaviti prije izraelskih parlamentarnih izbora 17. rujna. No američki dužnosnik je jučer kratko rekao da će se objaviti u "najpogodnijem trenutku".

Nova talijanska koalicijska vlada, koja je zbacila s vlasti čelnika desnice Mattea Salvinija, nije popularna među većinom glasača, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja.

Očekuje se da će nova vlada, koju čine antiestablišmentski Pokret pet zvijezda (M5S) i Demokratska stranka (PD) lijevog centra, biti blaža prema migraciji i manje se sukobljavati s Europskom unijom.

No 52 posto Talijana ima negativno mišljenje o vladi, dok ih pozitivno misli njih 36 posto, pokazuje anketa Ipsosa objavljena u novinama Corriere della Sera.

Jedan od najnižih rejtinga

Ako se isključe osobe koje nemaju mišljenje, vladu podržava 41 posto Talijana, što je među najnižim rejtinzima nove administracije, navodi Ipsos.

Vlada je formirana kada se Salvinijeva Liga povukla iz prijašnje vlade s M5S. Salvini se nadao da će time potaknuti prijevremene izbore i iskoristiti ankete koje su mu išle u prilog.

Umjesto toga su zakleti neprijatelji M5S i PD neočekivano udružili snage kako bi ušutkali Salvinija i izbjegli izbore na kojima vjerojatno ne bi dobro prošli.

Anketa je također pokazala kako 45 posto Talijana smatra da vlada neće potrajati više od jedne godine, dok 71 posto misli da se trebaju usmjeriti na porezna rasterećenja i reforme socijalne skrbi.

S druge strane, tek 11 posto Talijana smatra da je prioritet odbacivanje tvrdog pristupa migracijama koji je zagovarao Salvini.

Vlada se početkom idućeg tjedna suočava s izglasavanjem povjerenja u gornjem i donjem domu parlamenta. Očekuje se da će dobiti podršku zastupnika, ali vjerojatno tankom većinom u Senatu.

Jučer se o prosvjedima prvi put izjasnio službeni Peking, koji se do sada držao stava kako je to "unutarnje pitanje kineske autonomne regije".

"Kina će okončati kaos u Hong Kongu u skladu sa zakonom", izjavio je kineski premijer Li Keqiang tijekom sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja boravi u trodnevnom posjetu Kini. Dodao je kako Kina ima mudrost taj problem riješiti po zakonu.

Što će se sada dogoditi u Hong Kongu? Vruće kestenje prelazi u ruke prosvjednika. Da, zato što je lokalna vlada, kojoj je Kina sigurno pomogla, učinila svoj korak potpunim povlačenjem zakona o izručivanju, kojeg su tako kritizirali demonstranti.

Pokazujući strpljenje, pa čak i diplomaciju, Peking je poduzeo korak za kojeg gotovo nitko nije vjerovao da bi ga mogao učiniti. Bilo je onih koji su hipotetizirali mogući novi Tienanmen, onih koji su u svakom trenutku vidjeli čvrstu šaku kineske vojske i onih koji su mislili da Azijski zmaj apsolutno ne namjerava popustiti u Hong Kongu. Umjesto toga, usprkos svim šansama, Kina je prihvatila jedan od pet zahtjeva ulice. Vjerojatno najbezopasniji, ali ipak dovoljno da se središnja vlast povuče i inicijativu prepusti prosvjednicima, koji su sada u nepovoljnom položaju.

ŠAH-MAT CARRIE LAM

Problem je što su prosvjednici, počevši s odbacivanjem zakona povučenog u Pekingu, u međuvremenu dodali i druge zahtjeve svojoj borbi. Paradoksalno je to što je Kina udovoljila zahtjevu koji je završio u drugom planu, skriven od onih daleko važnijih. "Aktivisti" pozivaju na puštanje svojih kolega uhićenih za vrijeme nasilja, otvaranje istrage protiv ponašanja policije usred nemira, povlačenje Carrie Lam i na kraju uvođenje općeg biračkog prava.

Na kraju je dio Hong Konga iskoristio izgovor za izručenje kako bi Kini poručili da ne žele biti podčinjeni ekonomskom i političkom sustavu Pekinga. Sada, nakon tjedana protesta i više od 1000 uhićenih prosvjednika, Lam je najavila povlačenje kontroverznog zakona.

"Prosvjednici više nemaju izgovor da koriste nasilje"

Kako izvještava China Daily, novine koje vodi kineska država, odluka je "iskren odgovor na glas zajednice", što se može protumačiti kao opuštajuća gesta prema onima koji su se posljednjih mjeseci, koristeći neopravdano nasilje, suprotstavili zakonu.