Saudijska Arabija i Iran su dva jaka suseda i višegodišnji suparnici u borbi za regionalnu dominaciju.

Nedavni napadi na saudijska naftna postrojenja, za koja se tereti Iran, još više produbljuju neprijateljstvo dve zemlje.

Desetogodišnji sukob Rijada i Teherana dodatno opterećuju verske razlike - u Iranu dominiraju šiitski muslimani, dok Saudijci sebe vidi kao vodeću sunitsku muslimansku silu, prenosi BBC.

Ta podela u islamu se reflektuje na ceo region Bliskog istoka, jer ostale zemlje koje se dele na one sa većinskim šiitskim ili sunitskim stanovništvom traže podršku i vođstvo Saudijske Arabije ili Irana.

Istorijski, Saudijska Arabija kao "kraljevina i rodno mesto islama" sebe smatra vođom muslimanskog sveta.

S druge strtane, posle Islamske revolucije u Iranu 1979. godine, stvorena je nova država - revolucionarna teokratija, čiji je cilj da taj model proširi na susedne zemlje, navodi BBC.

Kako ocenjuje britanski javni servis, američka invazija na Irak 2003. godine svrgla je Sadama Huseina, sunitu, i to je otvorilo put vladi u Bagdadu kojom dominiraju šiiti, a iranski uticaj na šiite u toj zemlji od tada raste.

Kasniji ustanci širom arapskog sveta izazvali su političku nestabilnost u celom regionu, a Iran i Saudijska Arabija iskoristili su te protreste kako bi proširili svoj uticaj, posebno u Siriji, Bahreinu i Jemenu.

Tako u poslednjih 15 godina rivalstvo postaje sve snažnije, a BBC ocenjuje da Iran na mnogo načina pobeđuje u regionalnoj trci.

Danas je veoma popularno razgovarati i pisati o "trgovinskom ratu" između Sjedinjenih Država i Kine. Ali da li se zaista vodi? Ili je to, čemu svedočimo, jednostavno sukob političkih i ideoloških sistema: jedan je izuzetno uspešan i optimističan, drugi depresivan, pun mračnog cinizma i nihilizma?

U prošlosti je Zapad proizvodio gotovo sve. Dok su kolonizovali čitavu planetu (treba samo pogledati geografsku kartu između dva svetska rata), Evropa, a kasnije i Sjedinjene Države, Kanada i Australija, stalno su pljačkale sve kontinente bogate prirodnim resursima, držeći stotine miliona ljudskih bića u položaju koji bi se mogao lako opisati kao "prisilni rad", a često se graniči i sa ropstvom.

U takvim uslovima, bilo je vrlo lako biti "broj jedan", vladati bez konkurencije i razbacivati ogromne količine gotovine sa jedinom svrhom indoktrinacije domaćih i prekomorskih "subjekata" na teme poput "slave" kapitalizma, kolonijalizma (otvorenog i skrivenog) i zapadnjačke 'demokratije'.

Bitno je istaći da u nedavnoj prošlosti globalna zapadna diktatura (koja je uključivala i "ekonomski sistem) nekada nije imala apsolutno nikakvu konkurenciju. Sistemi koji su stvoreni da ga izazovu, razbijeni su najbrutalnijim, sadističkim metodama. Treba se samo setiti invazije sa Zapada na mladi Sovjetski Savez, sa posledicama poput genocida i gladi. Ili drugi genocidi u Indokini, koja se borila u ratovima za svoju nezavisnost, prvo protiv Francuske, kasnije protiv Sjedinjenih Država.

Vremena su se promenila. Ali zapadne taktike nisu.

Sada postoji mnogo novih sistema u brojnim delovima sveta. Ovi sistemi, neki komunistički, drugi socijalistički ili čak populistički, spremni su da brane svoje građane i da prirodnim resursima hrane ljude, da ih obrazuju, obezbede dom i leče.

Bez obzira koliko su ovi sistemi popularni kod kuće, Zapad pronalazi načine da ih demonizuje, koristeći svoju dobro uspostavljenu propagandnu mašineriju. Prvo ih oklevetaju, a potom, ako se opiru, direktno likvidiraju.

Kao i ranije, tokom kolonijalne ere, konkurencija nije dozvoljena. Nepokornost se kažnjava smrću.

Naravno, zapadni sistem nije izgrađen samo na izvrsnosti, marljivom radu i kreativnosti. Izgrađen je na strahu, ugnjetavanju i brutalnoj sili. Vekovima je očigledno vladao monopol.

Iran, Rusija i Turska ponavljaju punu podršku teritorijalnom suverenitetu Sirije i obećavaju neutralizirati pokušaje dezintegracije arapske zemlje.

Predsjednici Irana, Rusije i Turske, Hassan Rohani, Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan, sastali su se u ponedjeljak u glavnom gradu Turske u sklopu svog petog trilateralnog summita o Siriji, gdje su na kraju sastanka dali zajedničku izjavu.

"Stranke su ponovno potvrdile svoju čvrstu opredijeljenost za suverenitet, neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Sirijske Arapske Republike, kao i svim ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda", glasi završna izjava objavljena na kraju trilateralnog summita o Siriji.

U tekstu se dodatno potvrđuje da su se trojica vođa tijekom ovog sastanka posvetila trenutnoj situaciji u provinciji Idlib, posljednjeg uporišta oružanih i terorističkih skupina na sjeverozapadu Sirije i složili su se da će "poduzeti konkretne mjere" na osnovu prethodnih sporazuma kako bi se osigurala zaštita civilnog stanovništva.

Izjava, međutim, ističe potrebu za provedbom sporazuma iz Sočija o Idlibu kojeg su Rusija i Turska potpisale 17. rujna 2018. godine, čime se uspostavlja demilitarizirana zona između oružanih skupina i vladinih snaga u ovoj sirijskoj provinciji, pakt kojeg su teroristi sustavno kršili.

Teheran, Ankara i Moskva također su izrazili snažno protivljenje separatističkim programima usmjerenim na narušavanje sigurnosti i suvereniteta Sirije, kao i pokušajima "stvaranja novih realnosti" na sirijskom teritoriju pod izgovorom borbe protiv terorizma. Ovaj se dio očito odnosi na kurdske težnje za stvaranjem neovisnog entiteta na sjeveru Sirije, što kane učiniti uz podršku Sjedinjenih Država i Izraela.

Trojica vođa su također osudila pokušaje američke vlade da se prizna izraelski suverenitet nad sirijskom Golanskom visoravni, upozoravajući da ove mjere krše međunarodno pravo i ugrožavaju regionalni mir i sigurnost.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump potpisao je u ožujku službenu deklaraciju u kojoj priznaje izraelski suverenitet nad Golanom, kojeg su snage cionističkog entiteta okupirale 1967.

Vlada Venezuele i oporbeni čimbenici potpisali su u ponedjeljak niz djelomičnih sporazuma u okviru Nacionalnog plana dijaloga.

Provedba programa razmjene nafte za hranu i lijekove su dio sporazuma.

Ministar komunikacije i informiranja, Jorge Rodriguez, zajedno s nekoliko zastupnika oporbe, potvrdio je dogovor. Rekao je da sporazum podržavaju "svi politički, socijalni i ekonomski čimbenici Venezuele".

Ponovio je da se problemi Venezuele tiču samo njih samih.

"Donosimo vrlo konkretnu poruku predsjednika Nicolasa Madura i želimo da svi politički, socijalni, ekonomski faktori Venezuele i svijeta znaju za naše apsolutno raspoloženje da su otvorena sva vrata dijalogu, za pregovore, za dogovor, za mir, a mi inzistiramo da nismo zatvorili nijedna vrata, niti bilo kakvu inicijativu da se među Venezuelancima riješe pitanja koja se tiču samo nas Venezuelanaca", rekao je Rodriguez.

S druge strane, oporbeni zastupnik Timoteo Zambrano iz Cambiemosa potvrdio je da se pridružio dijalogu kako bi iza sebe ostavio "političku konfrontaciju bez izlaza".

Ovo znači da frakcija Voluntad Popular Leopolda Lopeza i Juana Guadioa ostaje bez važnih oporbenih koalicijskih partnera, kojima je jasno da sukob zemlju vodi u propast i da nasiljem neće svrgnuti vladu Nicolasa Madura.

Ogromni požari su zahvatili dva naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji u vlasništvu kompanije Saudi Aramco. I dok saudijske vlasti još nisu navele napadače, mediji kao što je BBC odmah su počeli insinuirati da su odgovorni jemenski Huti ili Iran, za New Eastern Outlook piše Tony Cartalucci.

"Iranski borci Huti u Jemenu su krivi za prethodne napade", piše BBC, iako su Huti i pokret Ansarullah jemenski borci bliski Iranu, a ne "iranski borci". Prvo, etnički su Arapi, a drugo, pripadaju umjerene šiitskoj sekti Zeida, koja je osnovana u VIII stoljeću u Arapskom kalifatu i razlikuju se od šiita u Iranu ili Iraku, na primjer.

Nakon dvosmislenog i dokazanog opisa navodnih napada, BBC se čak potrudio napisati čitavu kolumnu naslova "Tko bi mogao biti iza napada?", koja na kraju, kroz razne geopolitičke vratolomije, krivca vidi u Teheranu.

"Borci Huti već su optuženi za napade bespilotnim letjelicama na postrojenje za spaljivanje prirodnog plina Shaybah prošlog mjeseca i na druga naftna postrojenja u svibnju. Pobunjenički pokret usmjeren prema Iranu bori se protiv jemenske vlade i koalicije pod vodstvom Saudijaca", piše BBC.

"Jemen je u ratu od 2015. godine, kada je predsjednik Mansour Hadi bio prisiljen napustiti glavni grad Sanu. Saudijska Arabija podupire predsjednika Hadija i vodi koaliciju regionalnih zemalja protiv pobunjenika. Koalicija gotovo svakodnevno izvodi zračne napade, dok Huti često ispaljuju projektile na Saudijsku Arabiju", nastavlja BBC.

Namjerno se u ovoj lekciji povijesti prešućuje nekoliko ključnih činjenica, ostavljajući čitatelje da izvode zaključke kojima podržavaju plan Zapada u odnosu na Iran.

SAD I SAUDIJSKA ARABIJA

Rat u Jemenu je dio američkih operacija smjena režima u kojima su, osim Jemena, mete od 2011. bili Tunis, Alžir, Libija, Sirija i Egipat.

Na samom kraju svog mandata Obamina administracija protjerala je 30-ak ruskih diplomata dajući im rok od 72 sata da napuste SAD. Uz to, zaplijenili su dva seoska imanja na istočnoj obali, a povod najoštrijih američkih reakcija prema Rusiji od hladnog rata je njihovo navodno uplitanje u predsjedničke izbore 2016. na kojima je pobijedio Donald Trump. Iako su Rusi žustro negirali bilo što povezano s američkim tezama, otkriveno je kako su protjerani diplomati imali ključnu ulogu u ruskoj kontraobavještajnoj operaciji.

Ta operacija je bila usmjerena na komunikacije s FBI-jem te je kočila njegovu sposobnost praćenja ruskih šijuna na američkom tlu. To je izazvalo prekid kontakata FBI-ja i CIA-e s dijelom ruskih špijuna te je potakla pooštrenje sigurnosnih provjera u brojnim institucijama. Kod nekih je američkih dužnosnika čak izazvala bojazan da su se ruske "krtice" infiltrirale u obavještajnu zajednicu.

Američki dužnosnici otkrili su da su Rusi drastično poboljšali svoju sposobnost dešifriranja određenih vrsta sigurne komunikacije te uspješno pratili uređaje koje su koristili elitni nadzorni timovi FBI-ja. Dužnosnici su se tada pribojavali da su Rusi možda smislili druge načine nadziranja američkih obavještajnih komunikacija, uključujući probijanje u računala koja nisu povezana na internet.

Kompromitacija FBI-jevih sustava dogodila se 2010. nedugo nakon odluke Bijele kuće da uhiti i javno prikaže skupinu ruskih operativaca koji su bili infiltrirani u visoke američke krugove. Nakon što su oni priznali krivnju, FBI je pokrenuo novu istragu, proitv skupine ruskih špijuna iz New Yorka koji su pokušali regrutirati ljude poput Cartera Pagea, poduzetnika koji će kasnije postati neplaćeni vanjskopolitički savjetnik u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa.

Dužnosnici su Yahoo Newsu izjavili kako su tada obavještajne snage bile usmjerene na pronalaženje "krtica" u svojim redovima, ali ne i na upravljanje i nadzor nad protuobavještajnim, tehničkim i elektroničkim mrežama.

Iako je Obamina administracija nastojala poboljšati američko-ruske odnose, 2011. je Vladimir Putin nakon trećeg osvojenog predsjedničkog mandata optužio tadašnju američku državnu tajnicu Hillary Clinton da je poticala nemire u Rusiji zbog navodne izborne prijevare. Istodobno su, ruski špijuni, pod krinkom diplomatskih predstavnika, probili šifriranu radiokomunikaciju FBI-ja, koju koriste mobilni nadzorni timovi, a hakirani su i mobiteli njihovih agenata. Radeći na tajnim "službenim mjestima" smještenim u ruskim diplomatskim i drugim vladinim objektima, uspjeli su presresti, snimiti i na kraju razbiti kodeks radiokomunikacija FBI-ja.

Iran nikada neće razgovarati s SAD-om bilateralno, ali bi mogao sudjelovati u multilateralnim razgovorima ako se Washington vrati nuklearnom sporazumu iz 2015., rekao je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei u utorak, prenosi iranska državna televizija.

Američki je predsjednik Donald Trump rekao da bi se mogao sastati s iranskim predsjednik Hasanom Rohanijem, vjerojatno na Općoj skupštini UN-a u rujnu.

"Iranski dužnosnici, bilo kojeg ranga, nikada neće razgovarati s američkim dužnosnicima. To je dio njihove (američke) politike nametanja pritiska Iranu, njihova politika maksimalnog pritiska će propasti", kazao je Hamenei.

Ništa od bilateralnih razgovora

"Ako Amerika promijeni svoje ponašanje i vrati se u nuklearni sporazum, tada se može pridružiti multilateralnim razgovorima između Irana i drugih strana u sporazumu", dodao je Hamenei.

Trump je pojačao sankcije protiv Irana prošle godine, kada se povukao iz nuklearnog sporazuma između Irana i šest svjetskih sila.

"Ako pokleknemo pred njihovim pritiskom i održimo razgovore s Amerikancima... To će pokazati da je njihov maksimalni pritisak na Iran uspio. Oni bi trebali znati da ta politika nema utjecaja na nas", kazao je ajatolah, koji ima posljednju riječ u Iranu.

Tenzije između Teherana i Washingtona pojačale su se nakon napada na saudijsko naftno postrojenje za koji su odgovornost preuzeli jemenski Huti, ali SAD optužuje Iran.

Iran odbacuje optužbe.

Zastupnici Europskog parlamenta u utorak su podržali imenovanje Christine Lagarde za mjesto čelnice Europske središnje banke (ECB).

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu glasali s 394 glasova "za" i 205 "protiv" imenovanja te pravnice, bivše francuske ministrice financija i čelnice Međunarodnog monetarnog fonda, na jedno od ključnih funkcija Europske unije koju Financial Times smatra i važnijom od one predsjednice Europske komisije.

Mišljenje Europskog parlamenta (EP) ima samo savjetodavnu ulogu, a konačnu odluku o imenovanju donosi Europsko vijeće. Prošli je tjedan Lagarde saslušana pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku EP-a koji je također dao zeleno svjetlo njezinoj kandidaturi.

Lagarde je tada govorila kako je nužno na dulje vrijeme zadržati stimulativnu monetarnu politiku, održavati nisku inflaciju i stabilnost cijena. Naglasila je da želi jačati euro na međunarodnoj sceni, dovršiti jedinstveno tržište te da bi ECB mogao odigrati i važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Zastupnici su u srijedu na raspravi većinom istaknuli kako je to ispitivanje pokazalo da je spremna voditi ECB. Pozdravili su što je najavila kontinuitet politike svog prethodnika, Talijana Marija Draghija, te što će postati prva žena na tom važnom položaju.

Kritičari su upozorili kako je ECB trenutno iznimno razjedinjena institucija koja je kontinent dovela do velikih dugova, nije vodila dobru monetarnu politiku te je služila velikim bankama nauštrb građanima.

Dio zastupnika Francuskinji je zamjerio i što se nije pojavila na raspravi, među njima i Ivan Vilibor Sinčić koji je jedini od hrvatskih zastupnika govorio na toj sjednici.

"Mi pričamo o najvažnijoj poziciji u EU, a nje nema. No, pitat ću je pitanje koje sam postavio i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen - hoće li ovakva EU uspjeti preživjeti iduću recesiju i dužničku krizu?", kazao je Sinčić koji smatra da je odgovor na to pitanje negativan.

Govoreći o zelenim politikama, Sinčić je rekao da je za njih potrebna reforma cjelokupnog financijskog sustava, što se prema njemu neće dogoditi, zbog čega "vojvotkinja od mjera štednje" neće dobiti njegovu potporu.

Bolje je ne biti "normalna zemlja" ako to znači provoditi invazije i državne udare poput Sjedinjenih Država, rekli su najviši ruski ministri i odbacili bizarne primjedbe novog šefa Pentagona

"Bilo bi "sjajno" kada bi zapad "mogao natjerati Rusiju da se ponaša kao normalnija zemlja" - izjavio je Mark Esper, novoimenovani ministar obrane tijekom posjeta Parizu ovog tjedna.

Međutim, ta se napomena nije svidjela Moskvi.

"Ako je to rekao, pozvao nas je da se ponašamo kao normalna zemlja, a ne kao Sjedinjene Države", izjavio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na brifingu za novinare u glavnom gradu Rusije, gdje su on i ministar obrane Sergej Shoigu imali susret licem u lice s francuskim kolegama.

Inače, trebali bi se ponašati poput SAD-a, bombardirajući Irak i Libiju u očiglednom kršenju međunarodnog prava ... Trebali bismo podržati državne udare, nasilne i protuustavne, kao što su to činili SAD i njegovi najbliži saveznici u veljači 2014. u Ukrajini.

Nadalje, da je Rusija slijedila upute Washingtona, "potrošili bismo milione na intervencije u druge demokratske države poput one kada je američki Kongres izglasavanjem odobrio 20 milijuna dolara za potporu demokraciji u Rusiji" - izjavio je Lavrov.

Sa svoje strane, Shoigu je također rekao da normalnost za Moskvu ima drugačije značenje. Vjerojatno ćemo i dalje ostati "nenormalna zemlja".

Kao što smo izvijestili, napad dronovima jemenskih boraca na infrastrukturu kompanije Saudi Aramco je doveo do naglog skoka cijena nafte na svjetskim tržištima, zbog čega je Trump odlučio da američkim strateškim rezervama pokuša stabilizirati tržište. Istovremeno je Bijela kuća na saudijske rafinerije optužila Iran.

"Nema nijednog dokaza da ovaj napad bez presedana na svjetsku opskrbu energentima dolazi iz Jemena" rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo, optužujući Iran da stoji iza napada i istaknuvši da će SAD.


Teheran je te optužbe nazvao nerazumnima i neshvatljivima, kako je izjavio glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abbas Moussavi, koji je dao do znanja da je Americi isključivo cilj opravdati buduće djelovanje protiv Irana.

Irak je zanijekao bilo kakvu povezanost s napadom, nakon što je Wall Street Journal objavio da američki i saudijski dužnosnici ispituju mogućnost da su rakete na naftna postrojenja ispaljene iz Iraka.

Saudijski krunski princ Mohammad bin Salman je upozorio da je Rijad "spreman i kadar odgovoriti na taj teroristički napad".

TRUMP PRIJETI NAPADOM NA IRAN

Američki predsjednik Donald Trump napisao je na Twitteru da SAD "ima razloga vjerovati da zna tko je odgovoran za napad na saudijsko naftno postrojenje i da se, ovisno o potvrdi, priprema oružana intervencija".

"Napadnuta je zaliha nafte Saudijske Arabije. Postoji razlog da vjerujemo da znamo tko je krivac i spremni smo za oružani napad ovisno o potvrdi, ali čekamo da od Rijada čujemo za koga oni vjeruju da je bio uzrok ovog napada i pod kojim uvjetima ćemo nastaviti djelovati", napisao je Trump na Twitteru.

Trump u poruci aludira na američku vojnu intervenciju nakon subotnjeg napada na saudijsku naftnu infrastrukturu. No, američki predsjednik je slično prijetio u lipnju, kada je objavio "kako je otkazao napad na Iran, iako je bio spreman za to".