Tajna povijestS


Gem

Detektor metala otkrio je 1500 godina star zlatni prsten u Danskoj

prsten
© Zemaljski muzeCrveni kamen zlatnog prstena daje naznake o njegovom vlasništvu
Lars Nielsen, koristeći detektor metala je u Danskoj otkrio rijedak zlatni prsten za koji se vjeruje da je pripadao dosad nepoznatoj kraljevskoj obitelji s vezama prema Francuskoj. Nielsen je pronašao veliki, bogato ukrašeni zlatni prsten s crvenim dragim kamenom dok je istraživao Emmerlev, u Južnom Jutlandu, kako prenosi Live Science. Starost prstena datira iz petog ili šestog stoljeća. "Takav jedinstven i nevjerojatan nalaz je potpuno nadrealan," izjavio je Nielsen.

Stručnjaci Nacionalnog muzeja Danske odredili su da nakit ima veliko "povijesno značenje" i mogao bi pripadati lokalnom plemstvu povezanom s Merovinzima, dinastijom Franačkih kraljeva koji su vladali dijelovima današnje Francuske, Belgije i Njemačke između petog i osmog stoljeća.

"Zlatni prsten ne samo da otkriva moguću novu plemićku lozu u Emmerlevu, već i povezuje to područje s jednim od najvažnijih europskih centara moći iz Željeznog doba," izjavila je Kirstine Pommergaard, arheologinja i kustosica u Nacionalnom muzeju Danske. "Zlatni prsten vjerojatno je pripadao ženi i mogao bi biti vjenčani dar kćeri nekog princa u Emmerlevu. Zlato je obično bio diplomatski dar, a poznato je da su brakovi sklapani radi političkih saveza."

Info

Misteriozni tekst ugraviran na 2100 godina staroj brončanoj ruci mogao bi ukazivati ​​na podrijetlo baskijskog jezika

slika
© Aiestaran, M. et al., Antiquity Journal (2024.)Ugravirana brončana ruka iz Irulegija
Urezan natpis na amajliji (talismanu) u obliku ruke, staroj 2100 godina i pronađenoj na sjeveroistoku Španjolske, čini se da je povezan s baskijskim jezikom i mogao bi predstavljati rijedak primjer drevnog jezika koji se govorio u Europi prije više od 5000 godina.

U novoj studiji, objavljenoj 20. veljače u časopisu Antiquity, istraživači su otkrili da je natpis najstariji i najduži koji je ikada pronađen na vaskonskom jeziku, skupini jezika koja uključuje suvremeni baskijski. Do sada su jedini poznati drevni tekstovi na vaskonskom jeziku uglavnom bili nekoliko riječi napisanih na kovanicama iz te regije, rekli su istraživači.

Arheolozi su pronašli amajliju 2021. godine na lokalitetu iz željeznog doba Irulegi, u španjolskoj regiji Navarra. Prva riječ natpisa, koja koristi latinsku abecedu, je "sorioneku" ili "sorioneke" — slično suvremenoj baskijskoj riječi "zorioneko", što znači "sretno". Zbog ove sličnosti istraživači vjeruju da riječi imaju isto značenje i da je amajlija možda visila izvan zgrade kao talisman za sreću.

Design

Decimalni znak je 150 godina stariji nego što su povjesničari mislili

decimala
© Heritage Image Partnership Ltd/AlamyAstronom Giovanni Bianchini predstavlja svoju knjigu Tabulae Astrologie caru Fridriku III
Decimalni znak je izmišljen oko 150 godina ranije nego što se mislilo, pokazuje analiza astronomskih tablica koje je sastavio italijanski trgovac i matematičar Đovani Bjankini tokom 1440-ih.

Istoričari kažu da ovo otkriće prepravlja poreklo jedne od najfundamentalnijih matematičkih konvencija i sugeriše da je Bjankini - čija ekonomska obrazovanost ga je uveliko razlikovala od kolega astronoma - možda imao važniju ulogu u istoriji matematike, piše Nature.

Decimalni znak je bio korak napred za čovečanstvo, omogućavajući lakoću i efikasnost kalkulacija koje su u osnovi savremene nauke i tehnologije, kaže Hose Čabas, istoričar astronomije sa Univerziteta Pompeu Fabra u Barseloni.

Ranije se za prvo poznato pojavljivanje tog znaka smatrala astronomska tablica nemačkog matematičara Klavijusa iz 1593. Međutim, sad je jasno da mu je Bjankini bio inspiracija.

Blue Planet

"Muškarac iz Vittrupa" prešao je iz lovca u farmera prije nego što je žrtvovan u Danskoj, pokazalo je istraživanje

lobanja
© Stephen Freiheit. Zasluge: Fischer et al., 2024, PLOS ONE, CC-BY 4.0 (creativecommons.org/licenses/by/4.0/)Kranijalni ostaci muškarca iz Vittrupa, koji je završio u močvari nakon što mu je lubanja smrskana s najmanje osam teških udaraca
Neolitski muškarac, čije su kosti pronađene 1915. na dnu jame u tresetištu blizu sela Vittrupa na sjeveru Danske, bio je imigrant koji je brutalno ubijen prije 5000 godina, zaključili su znanstvenici, riješivši sto godina star misterij.

Naime, dvije nedavne studije genoma ljudi iz mezolitika i neolitika otkrile su da je "muškarac iz Vittrupa" živio između 3300. i 3100. pr. Kr. te da se njegov genetski profil razlikovao od lokalnih suvremenika. Stoga stručnjaci zaključuju da je najvjerojatnije bio putujući trgovac kremenom kojega su lokalni mještani žrtvovali.

Rezultati potpune analize kostiju muškarca iz Vittrupa daju nam uvid u njegov život koji je uključivao migraciju, promjene prehrane i ranu smrt u dalekoj zemlji. Riječ je o dijelu potkoljenice te fragmentiranoj lubanji i čeljusti sa 16 zuba. Kada je ubijen, imao je između 30 i 40 godina.

Komentar: Zanimljivo je da je tijekom prijelaznog razdoblja lovaca-sakupljača na poljodjelstvo to ritualno žrtvovanje bilo 'uobičajeno', jer je niz istraživača teoretiziralo da su ljudske žrtve - i druge, čudnije prakse - postale istaknutije u vrijeme značajnih klimatskih promjena i oskudica; i može se zamisliti da bi prelazak na poljoprivredu mogao biti, barem djelomično, pokušaj stvaranja sigurnih i pouzdanih načina za dobivanje hrane:


Gear

Kružni megalitski kameni trg, star 4.750 godina, otkriven u visokim Andama u Peruu

megaliti
© Jason L. Toohey et al. / Znanstveni napredakKružni trg je u središtu s modernim gradom Cajamarca u pozadini. Pogled je na sjeverozapad.
Dva profesora antropologije sa Sveučilišta Wyoming otkrila su jedan od najranijih kružnih trgova u Andama u Južnoj Americi, koji prikazuje monumentalnu megalitsku arhitekturu, koja se odnosi na gradnju korištenjem velikog kamenja postavljenog uspravno bez žbuke.

Smješten na arheološkom nalazištu Calakpuma u bazenu Cajamarca u sjevernom Peruu, trg je izgrađen od velikog, okomito postavljenog megalitskog kamenja - metoda gradnje kakva dosad nije viđena u Andama. Izvanredni profesor Jason Toohey, voditelj projekta, i profesorica Melissa Murphy istražuju tu temu od početka projekta 2015. godine. Iskapanja se na trgu odvijaju od 2018. godine.

Njihov rad, koji donosi nove podatke o ovom najranijem poznatom megalitskom kružnom trgu u sjevernim Andama, naslovljen je "Monumentalni kameni trg na 4750 BP u dolini Cajamarca, Peru", a objavljen je u Science Advances.

Blackbox

Podvodno kamenje u jezeru Michigan zagonetka za arheologe

Screenshot
© Screenshot
Mnogo toga što nećemo nikada znati o našim najranijim precima, poput toga zašto smo počeli hodati uspravno i kako smo uspjeli stvoriti strukture koje izgledaju kao da izazivaju inženjerske mogućnosti tog vremena.

Stonehenge ostaje jedna od tih velikih misterija, s ekspertima širom svijeta podijeljenima oko razloga zašto je točno izgrađen pretpovijesni spomenik. Sada, da dodamo ovoj drevnoj zbrci, ispostavilo se da je slično enigmatično kamenje otkriveno ispod voda jezera Michigan u SAD-u.

Ne samo to, već je ovo podvodno stvaranje oko 5.000 godina starije od svog britanskog pandana. Mjesto je otkriveno 2007. godine od strane tima arheologa koje je predvodio Mark Holley, profesor podvodne arheologije na Northwestern Michigan College.

Holley i njegove kolege provodili su istraživanje jezerskog dna kada su naišli na niz velikih kamenja, složenih u kružni uzorak, tik uz obalu Traverse Cityja, Michigana. Holley je kasnije priznao da je otkriće, napravljeno na dubini od otprilike 12,1 metara, bilo potpuno neočekivano i da on i njegov tim prvotno nisu bili sigurni što su pronašli.

Komentar: Pogledajte i: Zid iz kamenog doba pronađen na dnu Baltičkog mora 'možda je najstarija megastruktura u Europi'


Hourglass

Drevne slike na stijenama u argentinskoj špilji možda su prenosile informacije generacijama

Galerija umjetnina na stijenama koje ukrašavaju unutrašnjost pećini u Argentini nekoliko je hiljada godina starija nego što se mislilo i sadrži stotine crteža koji obuhvataju 100 generacija.
špilja patagonija
© GRVPrimjeri nekih umjetnina na stijenama pronađenih u špilji u Patagoniji
Svojedobno su arheolozi datirali umjetnost, smještenu u Patagoniji, regiji na južnom vrhu Južne Amerike, starom samo nekoliko hiljada godina. No nova analiza otkrila je da neka od djela zapravo datiraju čak od prije 8.200 godina i nastala su tokom epohe kasnog holocena (prije 11.700 godina do danas), prema studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Science Advances.

"Ispostavilo se da je nekoliko hiljada godina stariji nego što smo očekivali", rekao je za Live Science glavni autor studije Guadalupe Romero Villanueva, arheolog iz Argentinskog nacionalnog istraživačkog vijeća (CONICET) i Nacionalnog instituta za antropologiju i latinoameričku misao (INAPL).

Komentar: Pećinski crtež iz Indonezije star najmanje 45.500 godina mogao bi biti najstariji na svijetu


Binoculars

Iznenađujuće podrijetlo mumija iz Tarimskog bazena

Pogled iz zraka na groblje Xiaohe
© Wenying Li, Xinjiang Institut za kulturne relikvije i arheologijuPogled iz zraka na groblje Xiaohe
Dok većina nas obično povezuje mumificiranje s drevnim Egiptom, otkriveni su ostaci mumificiranih predmeta i u drugim dijelovima svijeta. U Peruu su stručnjaci ostali zapanjeni otkrićem mumificiranih ostataka "neljudskog" oblika koji su imali samo tri prsta.

No, otkriće stotina ljudskih mumija u pustinjama kineske autonomne regije Xinjiang Uyghur izazvalo je jednako veliko čuđenje među stručnjacima. Pronađene pokraj Puta svile u Tarimskom bazenu, ove mumije su zbunile stručnjake zbog svojih neobičnih običaja i izgleda koji nisu bili u skladu s lokalnom tradicijom, piše Indy100.

Datirajući između 2000. godine prije nove ere i 200. godine nove ere, ove mumije su pokazivale "zapadnjačke" karakteristike, noseći šarenu vunenu odjeću. Pored njih, nalazili su se tragovi poljoprivredne kulture, uključujući domaće životinje poput goveda, ovaca i koza, te prehrambene proizvode poput pšenice, ječma i sira. Mumije su bile pronađene pokopane u ljesovima oblikovanim kao čamci i prekrivene kravlje kože.

Dig

Bugarski poljoprivrednik orući njivu slučajno otkrio antičku rimsku grobnicu staru 1.700 godina

rumunija
© BulFoto Agency/Facebook
Bugarski poljoprivrednik je orao polje kada je njegov traktor udario u stijenu. Seljak je stao da vidi što je, a onda je ispod kamena otkrio ljudske kosti. Hitno je pozvao policiju, a oni su ubrzo pozvali i arheologa - utvrđeno je da je riječ o starorimskoj grobnici staroj 1.700 godina.

Istraga je pokazala da se pored njega nalazi još jedan, manji grob s pravim arheološkim blagom, piše Miami Herald.

Kod sela Nova Vrbovka otkriveni su bogati pogrebni darovi: zlatne naušnice, novčići, ogrlica od staklenih perli, rijedak medaljon s likom cara Karakale, svjetiljka, vinska amfora...

Brick Wall

Zid iz kamenog doba pronađen na dnu Baltičkog mora 'možda je najstarija megastruktura u Europi'

kameni zid
© P. Hoy, Sveučilište u Rostocku, model kreiran korištenjem Agisoft Metashape J. Auer, LAKD MV Omogućio CNNIstraživači su gotovo rekonstruirali kako se zid vjerojatno pojavio tijekom kamenog doba
Zid iz kamenog doba otkriven ispod valova kraj njemačke baltičke obale možda je najstarija poznata megastruktura koju su izgradili ljudi u Evropi, kažu istraživači.

Zid, koji se proteže gotovo kilometar duž morskog dna u zaljevu Mecklenburg, uočen je slučajno kada su naučnici upravljali sonarnim sistemom s više zraka s istraživačkog broda na studentskom putovanju udaljenom oko 10 km od obale.

Pomnije ispitivanje strukture, nazvane Blinkerwall, otkrilo je oko 1.400 manjih kamenja za koje se čini da su bili postavljeni tako da povezuju gotovo 300 većih gromada, od kojih su mnoge bile preteške da bi ih grupe ljudi pomaknula.

Potopljeni zid, opisan kao "uzbudljivo otkriće", prekriven je 21 metrom vode, ali istraživači vjeruju da su ga sagradili lovci-sakupljači na kopnu pored jezera ili močvare prije više od 10.000 godina.