Tajna povijest
Po njegovim riječima, ovaj lokalitet, uz tri groba s nedavnih istraživanja na otoku Korčuli, predstavlja jedinstven primjer na čitavoj istočnoj obali Jadrana.
Tokom istraživanja groba pronađena je brojna fragmentirana helenistička (grčka) keramika, pristigla najvjerovatnije iz obližnjeg grčkog, a poslije i rimskog trgovačkog središta u Naroni (Vid).
U grobu je pronađena i srebrena grčke drahma koja datira iz 3. stoljeća prije Krista, a kovala se u Apoloniji i Dirahiju. Osim keramike i stakla, uz bočne zidove pronađena su dva cjelovita željezna koplja i ukrasne igle od bjelokosti kao prilozi za muškarce, dok su uz ženske pokojnice pronađene perle (dijelovi ogrlica) izrađene od jantara, kamena i staklene paste te bronzane aplike.
Kao iznimno rijedak i važan nalaz, Rašić izdvoja pronađeni zlatni nakit, tj. naušnica iz razdoblja helenizma s likom lava te sa stražnje strane stiliziranom rozetom izrađenoj u filigran tehnici.
Ovaj gotovo umjetnički savršen nalaz, helenistička te ilirska keramika govore u prilog vrlo ranoj i uspješnoj trgovini između grčkog i autohtonog stanovništa. Također, ovo nalazište promijenit će percepciju ilirskih zajednica kao marginalaca koje žive na ovom prostoru u vremenu kasnog željeznog doba, dodaje se u saopćenju.
Iskopavanja su u samim začecima i na volonterskoj osnovi, a već su elementarna iskopavanja polučilo iznimne rezultate koji direktno utječu na razumijevanje povijesti određenih ilirskih zajednica.
Voditelji istraživanja je magistar arheologije Mirko Rašić, asistent na odjelu za antičku arheologiju, te tajnik odjela i asistent za prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru Tino Tomas.
Na iskopavanju sudjeluje i student arheologije Tomislav Mihalj, te kustos Franjevačkog muzeja na Humcu fra Milan Jukić.
Istraživači su analizirali DNK iz mandibule (donje čeljusti) stare između 37 i 42 tisuće godine koja je pronađena u rumunjskoj pećini Oase. Rezultati su pokazali kako je osoba imala između 6 i 9 posto neandertalskog genoma što je najveći do sada pronađeni postotak. Takav postotak ukazuje da su neandertalski preci osobe živjeli prije 4 do 6 generacija.
Današnji ljudi koji svoje korijene vuku izvan afričkog kontinenta nose od 1 do 3 posto neandertalske DNK u svojem genomu. Do sada, znanstvenici su vjerovali kako su se rani moderni ljudi i neandertalci križali na području Bliskog istoka prije 50 do 60 tisuća godina, a nakon toga se raširili svijetom. Ipak, radiokarbonska istraživanja na ostatcima pronađenima diljem Europe sugeriraju da su moderni ljudi i neandertalci paralelno živjeli oko 5 tisuća godina i da je do križanja došlo i na našem kontinentu.
Godine 2002. u rumunjskoj pećini Oase pronađena je 40 tisuća godina stara mandibula. DNK iz kosti su analizirali znanstvenici sa instituta Max Planck, sveučilišta Harvard i kineskog laboratorija za istraživanje podrijetla čovjeka. Procjenjuju da 5 do 11 posto genoma očuvanog u kostima potječe od neandertalskih predaka. Zanimljivo je kako osoba iz pećine Oasa danas nema direktnih potomaka u Europi pa znanstvenici vjeruju da je pripadala grupi ranih modernih ljudi koji su bili bliski s neandertalcima, ali da su eventualno izumrli.
Znanstvenici su oduševljeni sa tim novim nalazima i nadaju se da će i drugi nalazi iz vremena prije izumiranja neandertalaca pomoći u rekonstrukciji međusobnih odnosa.
Ogromni kameni totem polomljen na dva dela nalazi se u Sicilijanskom moreuzu između Tunisa i Sicilije i to na oko 300 metara od oblasti koja je nekada bila kopno. Sada se nalazi 40 metara pod vodom.
Nova studija objavljena u Journal of Archaeological Science pokazuje da je oblast potopljena pre oko 9.350 godina (plus-minus 200 godina) krajem poslednjeg ledenog doba.
Pre toga na tom mestu bila je neka vrsta arhipelaga sa nizom ostrva koja su povezivala Evropu i Severnu Afriku preko plitkog mora.
“Monolit je isečen iz jednog dela, a zatim transportovan do tog mesta”, stoji u studiji. “Procenjujemo na osnovu njegovih dimenzija da je težak oko 15 tona”.
"Hamin Mangha je jedno od najbolje očuvanih nalazišta. No, problem je što ljudski kosturi koji su do sada otkriveni na sjeveroistoku Kine uglavnom imaju samo lubanje, dok udovi nedostaju. Pronašli smo ih razbacane, izmiješane i spaljene", naveli su stručnjaci koji pokušavaju što se točno dogodilo ljudima čiji su ostaci pronađeni.
Vrijedna srebrna naušnica
Naime, ovaj je tjedan pronađen posljednji od četiri groba na lokalitetu Kopila na Korčuli, u kojemu su se s vremenom izmiješale ljudske kosti sa slomljenim posudama iz razdoblja antičke Grčke, kao i dobro sačuvana koplja koja su služila za borbe. Među pronađenim predmetima vrlo je vrijedna naušnica s likom lava, iz razdoblja helenizma, iskucana u srebru, kakvoj nema paralela u dosadašnjim istraživanjima, kako tvrdi Radić, uz kojeg je sva istraživanja vodio Igor Borzić. Iako su uz njih pokopani grčki predmeti, riječ je ustvari o ilirskim grobovima.
Žene su bile pokapane s nakitom, a muškarci s oružjem, te i jedni i drugi s helenističkim vazama. "Smatram da će otkrića na Kopili promijeniti način na koji promatramo povijest na ovim prostorima. Ilire često percipiramo kao marginalce, posebno u odnosu na istovremene grčke naseljenike, međutim, naša su istraživanja pokazala da je uloga Ilira na ovim prostorima puno veća nego što se do sada mislilo i prikazivalo, pa čak i u političkom životu.
Latinskog naziva Tetrapodophis amplectus, nadimka "grleća zmija", ovo je prvi otkriveni dokaz o postojanju četveronožne zmije.
Kostur od 20-ak centimetara, za koji se vjeruje da potječe iz Brazila, ima vrlo malo glavu, veličine ljudskog nokta na palcu. Također, s prednje strane ima dvije vrlo male noge sa zglobovima, laktovima i dlanovima, dok su stražnje noge nešto duže.
Ovo otkriće pokazuje prilagodbu životinje na rupičanje, odnosno kopanje rupa, prije nego na plivanje, čime je ojačana teza da su se zmije razvile na kopnu.
Dr. Dave Martill, koji je otkrio do sada neviđeni fosil u njemačkom muzeju, navodi kako je riječ o 'nevjerojatno važnom primjerku'.
"Općeprihvaćeno je da su se zmije u jednom trenutku razvile od guštera. Ono što znanstvenici još ne znaju je kada su se razvile, od koje vrste te zašto. Ovaj fosil odgovara na vrlo važna pitanja. Na primjer, sada se čini da su zmije evoluirale od guštera rupičara, a ne morskih", objasnio je Martill.
Stručnjaci ističu da je reč o "izuzetno važnom otkriću".
"Krupan zub odrasle osobe - za koju ne možemo reći da li je muško ili žensko, pronađen je tokom iskopina u zemljištu starom između 550.000 i 580.000 godina", rekla je paleontolog Ameli Vjale, navodeći da je starost lokacije određena uz pomoć različitih metoda datiranja.
"Ovo je izuzetno značajno otkriće, jer posedujemo samo mali broj ljudskih fosila iz ovog perioda na tlu Evrope", istakla je ona za AFP.
Zub je otkriven u Totavelu, jednom od najznačajnijih praistorijskih nalazišta na svetu, gde se iskopine vode poslednjih pola veka.
To je, između ostalog, mesto na kom su pronađeni fosilni ostaci čoveka iz Totavela (Homo erectus tautavelensis), vrste koja je živela pre oko 450.000 godina.
Zub je pronašla devojka po imenu Kamij, arheolog entuzijasta, koja je pomagala paleontolizma tokom iskopavanja.
Obitelj Schmitt, roditelji Rick i Lisa, njihovo dvoje djece i snaha pronašli su 51 zlatnik u raznim apoenima i 12 metara dugačak zlatni lanac ukrašen ornamentima, kazao je Brent Brisben čija je tvrtka 1715 Fleet - Queens Jewels LLC otkupila pravo na korištenje mjesta tog mjesta, prenosi Hina.
U skladu sa saveznim i državnim zakonom, Florida ima pravo na 20 posto pronađenog blaga koji će se izložiti u državnom muzeju, a Brisbenova tvrtka i članovi obitelji Schmitt podijelit će ostatak.
Brisben je kazao da su Rick i Lisin dvadesetsedmogodišnji sin Eric blago pronašli u lipnju. Schmitt je artefakte otkrio na četiri i pol metra u vodama blizu Fort Piercea, oko 210 km sjeverno od Miamija.
Španjolski dokument s popisom stvari koje je brod prevozio pokazuju da je njihova ukupna vrijednost oko 400 milijuna dolara, od čega je dosad pronađeno blago u vrijednosti od 175 milijuna dolara, rekao je Brisben čija je tvrtka 2010. otkupila prava na korištenje mjesta od nasljednika legendarnog lovca na blago Mela Fishera te dopušta i drugima, a među njima su i Schmittovi, potragu u skladu s podugovorom.
Među blagom koje su Schmittovi pronašli najvredniji je savršeno očuvan kraljevski zlatnik izrađen za španjolskoga kralja Filipa V. koji datira iz 1715. Poznato je da u svijetu ima samo nekoliko kraljevskih zlatnika te vrste, stoji u priopćenju Brisbenove tvrtke.
Iskopinu su otkrili arheolozi s ruskog Državnog sveučilišta.
Do sada je otkriveno više od 2.500 arheoloških artefakata, uključujući i keramičke posude, alat napravljen od kamena i kosti, razni ukrasi izrađeni od roga jelena, kao i sedam stambenih prostora, navodi se u priopćenju objavljenom na stranicama Sveučilišta.
Svi artefakti će biti transportirani u sveučilišni muzej radi daljnjeg ispitivanja.
Veličina iskopine iznosi oko 400 četvornih metara, što je oko jedne trećina naseljene površine, a na njoj radi više od 50 arheologa i studenata Sveučilišta.
Stručnjaci vjeruju da je naselje staro od 2.000 do 2.800 godina.
Ranije ovog ljeta znanstvenici su pronašli omot dug 1,3 metra i širok 30 centimetara, tijekom iskapanja u Priuralskom okrugu. Koristeći kompjuteriziranu tomografiju, utvrdili su da je njime bilo obmotano tijelo muškog djeteta uzrasta između šest i sedam godina. Pretpostavlja se da je sahranjeno u 13. stoljeću.
Stručnjaci sa Jamalo-Neneckog muzeja i izložbenog kompleksa radili su polako i temeljito na otkrivanju ostataka, satima razmotavajući čahuru, sloj po sloj. Rad su zabilježile i kamere, kako bi se izbjegao propust bilo kakvog detalja.
Studijom "djetetovih ostataka zaključeno je da je patilo od gladi ili ozbiljne bolesti, uzimajući u obzir tzv. Harisovu liniju rasta na nalazima dečakovih kostiju. Stručnjaci su zaključili da je riječ o ostacima malog dječaka na temelju male brončane sjekire koja se nalazila s njegove strane. Mala figura medvjeda i nekoliko srebrnih prstenova hrama također su nađeni uz ostatke. Samo tijelo je umotano u deku od mekog krzna, s nizom bakrenih ploča na njemu, pričvršćenih kožnim pojasevima. Sljedeći sloj je prekriven krućim krznom, a zatim slojevima drvene kore i čvršće unutarnje kore drveta.
Znanstvenici su zaključili da otkriće datira iz 13. stoljeća, ali točno vrijeme sahrane, spol, starost i stanje djeteta i njegovog omotnog sarkofaga mogu se utvrde samo daljom analizom.
Komentar: Pogledajte također: Drevna lubanja svjedoči o migraciji čovjeka iz Afrike, a za pronicljivu rekonstrukciju međusobnih odnosa neandertalaca i "modernih ljudi" i o dalekosežnim posljedicama po čovječanstvo, pogledajte: Zlatno doba, psihopatija i šesto izumiranje.