Tajna povijestS


Binoculars

Arheolozi pronalaze zid s muralom star 3.800 godina u Peruu


index.hr
Uto, 20 Kol 2019 00:00 UTC
peru
Arheolozi iz Perua u ponedjeljak su predstavili nevjerojatan mural za koji se vjeruje da je izrađen prije 3.800 godina, javlja BBC.

Zid s muralom pronađen je unutar javne ceremonijalne zgrade na lokalitetu Vichama koji se nalazi sjeverno od Lime. Složeni isklesani prizori prikazuju žabu čiji oblik podsjeća na čovjeka i druge ikonografske reprezentacije ljudi.

Arheologinja Ruth Shady Solis, direktorica Arheološke zone Caral (ZAC), smatra da scena predstavlja "prikupljanje vode" kroz kišu.

Glave okružene zmijama

Naime, u andskoj civilizaciji žabe su reprezentirale vodu, a lice ispod žabe predstavlja ljude koji čekaju dolazak kiše i time kontinuitet života.

Drugi prikaz, pronađen u blizini, prikazuje četiri ljudske glave koje okružuju zmije i oblik koji liči na sjeme s licem. Arheolozi smatraju kako su ove skulpture vjerojatno nastale u razdoblju oskudice i gladi.

Arheologinja Tatiana Abad objasnila je na konferenciji za novinare kako ovi isklesani prizori predstavljaju vrijeme "krize" koje je pogodilo tadašnje stanovništvo.
Više...
Magic Hat

"Čarobnjakova riznica" otkrivena u Pompejima


blic.rs
Sre, 14 Kol 2019 06:20 UTC
čarobnjačka riznica pompeji
© EPA
Arheolozi koji rade u zatrpanom rimskom gradu Pompeji otkrili su pravu "čarobnjačku riznicu" koja sadrži artefakte poput amajlija, lobanja i staklenih perli.

Većina od ovih predmeta pripadala je ženama, smatra Masimo Osana, direktor Arheološkog parka Pompeja.

Kovčeg je nađen u kući u kojoj je otkriveno i deset tela žena i dece, piše Bi-Bi-Si.

Dravni grad Pompeja progutala je erupcija vulkana Vezuva u 79. godini nove ere. Fatalna erupcija je grad i njegove stanovnike "zamrzla u vremenu", zbog čega je to mesto pravo arheološko blago.

Novootkrivena riznica nađena je u ostatku drvene kutije. Drvo se raspalo, a ostale su sačuvane samo bronzane šarke preko kojih se stvrdnuo vulkanski materijal.

U kutiji su bili kristali, keramika i poludrago kamenje. Neki od bizarnijih predmeta uključivali su lobanje, zvona, lutke i minijaturne penise. Identifikovani su amuleti u obliku bube sa Bliskog istoka i perle sa urezanom glavom Dionisa, rimskog boga vina, plodnosti i obrednog ludila.
čarobnjačka riznica pompei
© EPA

Komentar: Više o pronalascima u Pompejima:

Više...
Dig

"Epohalno" otkriće 6.000 godina stare "Župske Venere" u Srbiji


nezavisne.com
Uto, 13 Kol 2019 10:49 UTC
župska venera srbija
© Facebook
Na arheološkom lokalitetu na području sela Vitkova, kod Aleksandrovca Župskog, zahvaljujući višegodišnjem trudu entuzijasta iz Zavičajnog Muzeja Župe, juče je arheološkinja Sanja Crnobrnja Krasić iskopala najveću od do sada pronađenih "Župskih Venera" za koju se procenjuje da je stara 6.000 godina, rečeno je Tanjugu u Zavičajnom muzeju Župe.

Prema riječima Sanje Crnobranje Krasić, riječ je o epohalnom otkriću iz perioda mlađeg neolita i pripada Vinčanskoj kulturi.
župska venera srbija
© Facebook

Komentar: Zaboravljene civilizacije: Kultura Vinča

Više...
Calendar

Dan kada je Jeljcin izabrao Putina za nasljednika


Sputnik
Ned, 11 Kol 2019 09:08 UTC
putin i jeljcin
Novi ruski predsjednik Vladimir Putin polaže predsjedničku zakletvu na Ustav Ruske Federacije u moskovskoj palači Kremlj 7. svibnja 2000
Pre dvadeset godina, prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin u televizijskom obraćanju naciji saopštio je ime osobe koja je "sposobna da konsoliduje društvo i da nastavi da sprovodi reforme, oslanjajući se na najšire političke snage". Radilo se o Vladimiru Vladimiroviču Putinu.

Njegov izbor je tada mnoge začudio: naslednik je imao 46 godina, nije bio poznat široj javnosti u zemlji, a još manje u inostranstvu.

"Danas sam doneo odluku o ostavci Vlade Sergeja Vadimoviča Stepašina. U skladu sa Ustavom, obratio sam se Državnoj dumi sa zahtevom da imenuje Vladimira Vladimiroviča Putina za vršioca dužnosti predsednika Vlade Rusije", tako počinje obraćanje Borisa Jeljcina u avgustu 1999. godine — pola godine pre čuvene rečenice "Umoran sam, odlazim".


Iako je Jeljcin naglasio da do predsedničkih izbora ima još godinu dana i da će Rusi imati priliku da procene Putina kao čoveka i njegove poslovne kvalitete, on je u stvari ranije predao vlast svom nasledniku.

Komentar: Jeljcin nije mogao ništa bolje napraviti za Rusiju i ruski narod, jer je Putin napravio Rusiju opet velikom.

Više...
Dig

"Značajno" otkriće: Prva drevna lubanja nosoroga otkrivena na ruskom poluotoku


nezavisne.com
Sub, 10 Kol 2019 21:11 UTC
lubanja nosoroga rusija
© Povijesni-arheološki i paleontološki muzej Azov
Na Tamanskom poluostrvu ruski paleontolozi su otkrili gotovo netaknutu lobanju kavkaskog elasmoterijuma, vrste drevnog nosoroga, drugu lobanju ove vrste koja je otkrivena na svijetu, ali prvu mužjaka.

Na Tamanskom poluostrvu, najvećem poluostrvu Krasnodarske pokrajine i cijelog juga evropskog dijela Ruske Federacije, paleontolozi su imali više dragocijenih pronalazaka, uključujući i ostatke najmanje 120 velikih praistorijskih životinja, ali i dio strijele iz 5. vijeka prije nove ere, prenosi Sputnik.

"Ove godine pronašli smo ostatke desetak slonova i tri drevna nosoroga, ali najzanimljiviji nalaz je bila gotovo cijela lobanja kavkaskog nosoroga", istakao je vodeći istraživač Južnog naučnog centra Ruske akademije nauka, Vadim Titov.

Važnost ovog nalaza je što je lobanja mnogo bolje sačuvana od prethodno pronađene, što je veoma značajno, s obzirom na geološki period iz koga potiče, dodao je Titov. Prethodna koju je pronašao tim paleontologa u vulkanskom blatu pripadala je ženiki i bila je u jako lošem stanju.

Otkrivena lobanja potiče iz rane pleistocenske epohe i stara je između 1,2 do 1,4 miliona godina. Ima veliku kupolu sa rogom i duža je od jednog i po metra. Titov vjeruje da to znači da je ovaj nosorog bio dug oko četiri i po i visok oko tri metra.

Lobanja kavkaskog elasmoterijuma je dopremljena u Muzej u Azovu na konzervaciju i restauraciju.
Više...
Footprints

Ljudi su nastanjivali etiopsku planinu prije 45.000 godina


index.hr
Pet, 09 Kol 2019 00:00 UTC
planina etiopija
© H VEIT
Prema novoj studiji naši su preci tijekom posljednjeg ledenog doba živjeli visoko na etiopskim planinama Balea, gdje su pravili oruđe od opsidijana (vulkanskog stakla) i lovili divovske glodavce.

Ovo su najraniji dokazi življenja u prapovijesti, u kojoj su ljudi nastanjivali prirodna skloništa načinjena od stijenja, javlja CNN.

Najnoviji nalazi ranog života na planinama

Do sada se smatralo da se na planinama živjelo tek u kasnijem razdoblju, no nedavna istraživanja su bacila novo svjetlo na različite načine života naših predaka. Rezultati ove studije objavljeni su jučer u časopisu Science.

Međunarodni tim istraživača, koji je uključivao arheologe, geologe, biologe i paleoekologe, pronašao je dokaze o životu u planinama na području nazvanom Finca Habera, koji pokazuju da su ljudi tamo živjeli prije 45.000 godina.

Život u planinama traži prilagodbu

Spomenuta planina u Etiopiji leži na nešto više od 4.000 metara nadmorske visine i smjestila se u južnoj Etiopiji. Ljudi koji žive u planinama moraju se moći nositi s velikim temperaturnim promjenama te udisati nisku razinu kisika.

Uz to oni se na planinama suočavaju i s većom količinom oborina. Neke zajednice u Etiopiji i danas se mogu dobro nositi s niskim razinama kisika. Smatra se da je ovo nekada bio povoljniji okoliš za preživljavanje od sušnih dolina.

Brojni nalazi

"Zbog ovakvih nepovoljnih životnih uvjeta, pretpostavljalo se da su se ljudi nastanili na planinskim područjima kasno i da su tu živjeli u kratkim periodima", rekao je Bruno Glaser, autor studije i stručnjak biogeokemije na Sveučilištu Martin Luther.

Istraživači su našli dokaze života na ovom području u vidu ulomaka keramike, kamenog oruđa, a nađena je čak i staklena perla.
Više...
Dig

Tko su bili tajanstveni ljudi iz neolitskog doba koji su omogućili uspon drevnog Egipta?


Sputnik
Uto, 06 Kol 2019 22:15 UTC
neolitska lubanja
Neolitska lubanja
O neolitskom Egiptu, prethodniku civilizacije faraona i piramida, znamo jako malo. Nepristupačna mesta, koja leže ispod nekadašnje ravnice kojom je tekao Nil, ili daleko u pustinji, često skrivaju misterije.

Međunarodna grupa naučnika saopštila je da je otkrila groblje koje potiče iz vremena drevne kulture, koja se razvijala u današnjoj Libijskoj pustinji i koje je omogućila uspon egipatske civilizacije. Članak je objavljen u časopisu "Afrikan arkiolodžikal rivju".

Iako su mnogi od nas skloni da prehelenski Egipat dovode u vezu samo sa faraonima i piramidama, postojala je civilizacija koja je prethodila tom periodu.

Članovi Kombinovane preistorijske ekspedicije, uz dozvolu egipatskog Visokog saveta za starine (SCA), proučavali su groblja iz ranog i kasnog neolita, koja leže uz nekadašnje obale odavno isušenog jezera Gebel Ramla. Istraživači su stekli važne uvide u način života starih naroda.
egipat
Mjesto iskopavanja
Više...
Blue Planet

Ronioci pronalaze ostatke drevnog hrama u potopljenom egipatskom gradu


index.hr
Čet, 01 Kol 2019 00:00 UTC
Heracleion
DrevniI egipatski grad Heracleion, odnosno Thonis prema svom egipatskom nazivu, nekada davno bio je živahna trgovačka luka, a sada se nalazi 45 metara ispod površine Sredozemnog mora, piše Science Alert.

Mada je ovaj potopljeni grad otkriven još prije dva desetljeća, nedavno su ronioci pronašli jedno od najvećih otkrića na tom lokalitetu - ostatke predivnog potopljenog hrama.

Uz hram, otkrili su još i nekoliko brodova natovarenih blagom, odnosno novčićima i nakitom.

Arheolog Franck Goddion, voditelj projekta, smatra da su on i njegov tim pronašli kamene stupove glavnog gradskog hrama Amuna Garpa, kao i ostatke manjeg grčkog hrama. Uspjeli su ih otkriti zahvaljujući nizu sofisticiranih alata za skeniranje koji mogu razaznati predmete na morskom dnu i ispod njega, unatoč nataloženim sedimentima.
potopljeni egipatski grad
Potopljeni grad Heracleion oživio je istraživački tim koji istražuje nalazište pod morem gdje se i danas nalazi, uključujući i glavni hram Amun-Gerb, desno u centru
Više...
Dig

Mladi par pronađen pokopan licem u lice u 4.000 godina staroj kazahstanskoj grobnici


blic.rs
Sre, 31 Srp 2019 21:54 UTC
grob kazahstan
Tinejdžeri koji su živeli pre 4.000 godina nađeni su sahranjeni u zagrljaju u drevnoj grobnici iskopanoj u Kazahstanu.

Veruje se da su drevni "Romeo i Julija", kako su ih arheolozi nazvali, imali 16 i 17 godina u trenutku smrti i da su imali "plemenito poreklo" u svojoj kulturi.

Stručnjaci još nisu utvrdili kako su umrli, ali su ljubavnici sahranjeni u položaju kao da se grle i gledaju jedno drugome u oči. Mladi par je nađen u drevnom kompleksu grobnica u području Karagandi u Kazahstanu.

U neposrednoj blizini ljubavnog para, sahranjena su i dva konja, koja su, kako se veruje bili žrtvovani, preneo je Dejli mejl.

Pored posrmtnih ostataka muškarca nalaze se metalni bodež i vrh strele, a odmah pored njega u istom položaju pronađen je skelet žene sahranjene sa nakitom, uključujući zelenu narukvicu ukrašenu poludragim kamenjem.
nakit grob kazahstan
U njihovom grobu pronađeno je zlato i bronca. Mlada je žena nosila dvije narukvice na svakoj ruci, kao i solarne privjeske
Više...
Dig

Keltska sahrana tijekom željeznog doba - otkrivena žena koja je počivala u drvenom lijesu s kvalitetnom garderom i finim nakitom


RTS
Sre, 31 Srp 2019 09:25 UTC
grob keltske žene švicarska
Mjesto iskopavanja: Izotopska analiza njezinih kostiju pokazala je da je ona lokalni stanovnik koji je vjerovatno odrastao u dolini Limmat - regiji u kantonima Zurich i Aargau, Švicarska
Pošto su u Švajcarskoj pronađeni posmrtni ostaci jedne žene koja je pripadala višoj društvenoj klasi Kelta, stručnjaci su rekonstruisali detalje sahranjivanja plemića u tom društvu.

Rekonstrukcija pokazuje kako su se u zajednici Kelta nekada ručno pravili kovčezi, izdubljivanjem drveta, i kako su se preminuli oblačili. Bogatiji pojedinci nosili su kvalitetnu i skupu garderobu i vredan nakit od dragog kamenja.

Pronađeni ostaci tela žene, pokazuju da je bila obučena u vunenu haljinu, imala je maramu, ogrtač od ovčje kože i ogrlicu od staklenih perli, prenosi portal dailymail.co.uk.

Posmrtni ostaci inače su pronađeni pre dve godine u okolini Ciriha, ali su detalji tek sada objavljeni, pošto je tim naučnika analizirao način života žene, njenu starost, zdravlje...

Analiza kostiju pokazala je da je u pitanju osoba koja je verovatno odrasla u kraju gde je i pronađena i da je imala oko 40 godina kada je umrla, što je za period u kome je živela (oko 200. godina pre nove ere), dosta dug životni vek.

Njeni ekstremiteti su u relativno dobrom stanju, što, kako navode arheolozi, sugeriše da se nije bavila fizičkim radom.

Komentar: Pogledajte i: Kelti: Magični svijet drevnog naroda

Više...