Tajna povijest
Geolozi u Turskoj su otkrili tragove koje su ostavila vozila za koja kažu da su pripadala naprednoj drevnoj civilizaciji prije 14 miliona godina.
Ruski geolog Aleksandar Koltipin kaže da vjeruje da je misteriozne tragove, koji se protežu duž Frigijske doline u centralnoj Turskoj, ostavila veoma inteligentna rasa prije 12 do 14 miliona godina.
Ovaj biljojed nazvan je mansurasaurus (Mansourasaurus shahinae) iz doba krede, a bio je visok 10 metara i težak 5,5 tona.
Kao i mnogi titanosaurusi, i mansurasaurus je imao tanjiraste ploče zvane osteoderme utisnute u kožu.
Imao je dug vrat, hodao je na četiri noge i bio je veličine autobusa.
Mansurasaurus je živio u blizini drevnog okeana koji je prethodio Sredozemnom moru i jedan je od malog broja dinosaurusa poznatih naučnicima, a koji su živjeli u posljednjih 15 miliona godina mezozoika, ili doba dinosaurusa, na tlu današnje Afrike.
Madagaskar ima potpuno drugačiju geološku historiju.
Ostaci ovog dinosaurusa, pronađenog u oazi Dahla u centralnom Egiptu, najkompletniji su ostaci jednog kopnenog kičmenjaka pronađenog iz tog perioda, što je 30 miliona godina prije masovnog nestanka dinosaurusa, što se dogodilo prije oko 66 miliona godina.
Naučnici sa Univerziteta Alberta primenili su veštačku inteligenciju sa ciljen da otkriju poreklo jezika kojim je rukopis napravljen.
Uz pomoć algoritama koje su koristili, otkriveno je da je najverovatnije reč o hebrejskom jeziku.
- To je bilo iznenađujuće - rekao je profesor Greg Kondrak koji vodi ovo istraživanje.
- Samo saznanje 'ovo je hebrejsi' je prvi korak. Sledeći bio je dešifrovati ga.
Za dešifrovanje su upotrebili jedan algoritam. Pretpostavili su da manuskript čine algaframi ili anagrami po abecednom redu. Koristeći algoritme napravljene da dešifruju takve zagonetke, profesor Kondrak i njegov student Bredli Hauer uspeli su da uz pomoć hebrejskog dešifruju veliki broj reči.
- Ispostavilo se da je više od 80 odsto reči iz hebrejskog rečnika, ali nismo pronašli kakav smisao imaju zajedno - dodaje Kondrak.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Manchesteru pomoću DNK iz zuba dviju egipatskih mumija ustanovili su da one dijele istu majku, ali imaju različite očeve.
Radi se o najstarijim mumijama u posjedu Muzeja Manchester, starima oko 3800 godina. Egiptolozi spekuliraju o njihovoj obiteljskoj povezanosti od njihova otkrića 1907. godine.
Sekvenciranje DNK
Mančesterske mumije čuvaju ostatke egipatskih plemenitaša Khnum-nakhta i Nakht-ankha.
DNK iz njihovih zuba analiziran je tehnikom sekvenciranja DNK, kojom se određuje slijed četiriju kemijskih gradbenih elemenata koji čine genetsku sliku živog organizma.
Znanstvenici su "drevni DNK" iz zuba mumija izdvojili prije dvije godine, a put do ovog rezultata bio je "dug i iscrpljujuć", izjavila je Konstantina Drosou s mančesterskog sveučilišta.
Prijašnja otkrića u Izraelu uvjerila su neke antropologe da su moderni ljudi počeli napuštati Afriku prije 90.000 do 120.000 godina, no posljednja otkrića uvelike mijenjaju tu teoriju.
'Ovo su najraniji ostaci modernog čovjeka izvan Afrike', kaže John Hawks, paleoantropolog sa Sveučilišta Wisconsin.
Gornji dio čeljusti, koji uključuje i sedam gotovo netaknutih zuba, opisani su u časopisu Science i potvrđuju raniju genetsku studiju koja kaže da su ljudi napustili Afriku puno prije nego se isprva mislilo.
'Iznenađuje kako dobro ova nova otkrića nadopunjuju prijašnja iz kojih se rađa jedna sasvim nova slika o evoluciji Homo sapiensa', kaže Julia Galway-Witham, znanstvenica u Prirodoslovnom muzeju u Londonu.
Ipak, doktor Hawks i ostali znanstvenici savjetuju oprez prilikom interpretiranja novih podataka. Naime, iako ova drevna osoba ima mnogo istih karakteristika kao i moderni čovjek, vjerojatno je ipak izgledala mnogo drukčije od današnjih ljudi.
Prva ovakva studija na mumijama koje datiraju od 1400-te godine pre nove ere do 400-te godine posle nove ere, otkrila je da su Egipćani bili blisko povezani sa populacijama u Levantu - sadašnjom Turskom, Jordanom, Sirijom, Libanom i Izraelom.
Oni su takođe genetski slični neolitskoj populaciji sa Anatolijskog poluostrva i iz Evrope. Jednostavno rečeno, Egipćani su bili u povezani sa Persijancima, Rimom i Grčkom, gde su svi bili beli evropski ljudi.
Ova revolucionarna studija je koristila nedavne napretke u tehnikama sekvenciranja DNK kako bi bliže ispitali genetiku mumija.
Studija, objavljena u "Nature Communications", otkrila je da savremeni Egipćani, koji su zapravo samo arapski napadači, više zajedničkog porekla imaju sa podsaharskim Afrikancima nego što su to imali drevni Egipćani.
Podaci pokazuju da savremeni Egipćani, na nuklearnom nivou, dele oko 8 odsto više predaka sa podsaharskim Afrikancima nego sa drevnim Egipćanima.
Egipat je obećavajuća lokacija za proučavanje drevnih populacija, jer je on bio svetski trgovački centar.
To je verovatno razlog zašto su drevni Egipćani imali tako raznovrsno genetsko nasleđe, rekli su autori sa Univerziteta u Tibingenu i sa Maks Plank Instituta za nauku ljudske istorije u Jeni.
Otkrivena 1933. u pećini Theopetra, u središnjoj Grčkoj, djevojčica je nazvana Avgi (grčko ime za zoru), jer je živjela u praskozorju civilizacije.
Vjeruje se da je Zora, na temelju kostiju i zuba, stara između 15 i 18 godina. Ima izbačenu čeljust uslijed, kako se vjeruje, žvakanja životinjske kože kako bi se pretvorila u meku kožu, što je bila česta praksa ljudi tog doba, i namrgođen izraz lica.
Na pitanje zašto izgleda ljuto, profesor ortodoncije Manolis Papagrikorakis, koji je napravio silikonsku rekonstrukciju lica prema glinenom odljevu njezine glave, našalio se.
"Za nju nije moguće ne biti ljuta u tom vremenu", kazao je.
Moguće je da je Zora bila anemična i patila od skorbuta, a dokazi također upućuju na probleme sa zglobovima i kukovima, zbog čega joj je bilo otežano hodanje i koji su pridonijeli njezinoj smrti, kazali su znanstvenici.
Pećina Theopatra nalazi se u području Tesalije i prvi puta je bila nastanjena prije 100.000 godina. U njoj je pronađeno oruđe iz Paleolitika, Mezolitika i Neolitika, kao i keramika iz Neolitika.
Zora je izložena u muzeju Acropolis u Ateni.
Tko je financirao Hitlera? - Sloboda u zamjenu za šutnju
Uoči 70. obljetnice pobjede nad nacifašizmom 9. svibnja su vođene rasprave, koje nisu prestale sve do danas, kako bi se utvrdila odgovornost za izbijanje Drugog svjetskog rata i koja je u svemu tome bila uloga Sporazuma Molotov-Ribbentrop. Zanimljivo, nitko se nikada nije pobrinuo da uzroke za nastanak nacizma potraži u Londonu i Washingtonu. Tajnu anglosaksonsku pomoć Hitleru, na početku njegove političke karijere, dvoje ljudi su sa sobom odnijeli u grob.
Tko je zapravo financirao Hitlerov dolazak na vlast? Dosad se povjesničari nisu složili oko ove teme. Neki misle da je naciste potajno podržavao Reichswehr, koji je sanjao osvetu za poraz u Prvom svjetskom ratu. Drugi tvrde da su glavni sponzori Führera bili njemački industrijalci. Međutim, kako se kasnije otkrilo, tijekom procesa u Nürnbergu je bivši predsjednik Reichsbanke i ministar ekonomije Hjalmar Schacht dao točan odgovor, vjerujući da će se suditi i onima koji su financirali Treći Reich. Spomenuo je kompanije General Motors i Ford, kao i ravnatelja financijskog diva "Bank of England", Montagua Normana.
Amerikanci su požurili sklopiti ugovor s njim, obećavajući mu slobodu u zamjenu za šutnju. Tako je Međunarodni vojni sud oslobodio Hjalmara Schachta, unatoč protivljenju sovjetskih pravnika.

Nove iskopine pokazuju da je rt Daskalio (na slici), koji je nekoć bio vezan za Keros, ali je sada malen otočić zbog porasta razine mora, gotovo u cijelosti pokriven izvanrednim spomenicima