Dobrodošli na Sott.net
Sre, 02 Pro 2020
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta


Arrow Up

Osam kilometara zida pretpovijesne umjetnosti na stijeni otkrivene u prašumi Amazone u Kolumbiji

pretpovijesna umjetnost
U Amazonskoj prašumi otkrivene su stijene na kojima su naslikane desetine hiljada životinja i ljudi. Crteži su nastali prije 12.500 godina i još uvijek su jasno vidljivi na zidu koji se proteže dužinom gotovo osam kilometara, a nalazi se u Kolumbiji.

Arheolozi su datum nastanka temeljili uglavnom na prikazima sada već izumrlih životinja iz ledenog doba. Naprimjer, naslikan je mastodont, što je prahistorijski rođak slona kojeg u Južnoj Americi nema već 12.000 godina. Tu su i slike paleolame, izumrle vrste kamile.
petpovijesna umjetnost

Nebula

Kalifornijski špiljski umjetnici možda su koristili halucinogene

datura
© Devlin Gandy
Špiljska umjetnost za koju istraživači vjeruju da može predstavljati cvijet dature u obliku kotača
Crteži pronađeni u špiljama širom svijeta imaju manje-više iste karakteristike i uzroke, ali novo istraživanje crteža napravljenih prije pet tisućljeća dovelo je stručnjake do novih zaključaka - da su njihovi autori možda bili pod utjecajem droge dok su slikali.

Baveći se špiljom Pinville u južnoj Kaliforniji, koja je ime dobila po crtežu na svom "stropu", Science piše da su neki crteži jedinstveni.

Spomenuti crtež je u obliku vrtače i nalikuje cvijetu dature koji sadrži alkaloide koji čine psihoaktivni spoj, a čije su sažvakane ostatke stručnjaci pronašli u udubljenjima u zidovima ove špilje.

Komentar: Nalazi u ovoj špilji ne odražavaju nužno prakse u cijelom svijetu i povijesti, jer je poznato da su šamani kao pojedinci bili poštovani zbog njihove sposobnosti da dođu do ekstatičnih stanja bez halucinogena, a vjerojatno je i da je oslanjanje samo na njih postala potreba kasnije kad su se izgubila znanje i sposobnost da se to učini drugačije:


Dig

Kopanje Pompeja otkriva gotovo savršene ostatke dva muškarca

pompei
© Luigi Spina / Parco Archeologico / EPA
Tijela su pronađena tijekom iskapanja u vili na periferiji drevnog grada
Arheolozi su otkrili izvrsno očuvane ostatke dvojice muškaraca koji su poginuli u erupciji Vezuva 79. godine.

Riječ je o jednoj od najpoznatijih erupcija vulkana u povijesti, a u kojoj je uništen rimski grad Pompeji. Erupcija je stare Rimljane u gradu podno Vezuva zatekla potpuno nespremne pa su mnogi ostali okamenjeni zbog lave koja ih je prekrila.

Gotovo 2000. godina kasnije, zbog svega toga Pompeji su postali jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u povijesti.

Posmrtni ostaci pronađeni su u mjestu Civita Giuliana, 700 metara sjeverozapadno od središta drevnih Pompeja, u podzemnoj prostoriji velike vile na kojoj traju arheološka iskopavanja. Jedan od njih je vjerojatno bio višega društvenog statusa ii imao je između 30 i 40 godina. Ispod vrata su arheolozi pronašli ostatke vunenog ogrtača.

Drugi muškarac, vjerojatno u dobi od 18 do 23 godine, bio je odjeven u tuniku i imao je nekoliko nagnječenih kralježaka, što ukazuje na to da je bio rob koji je obavljao teške poslove.

Pharoah

Egipat otkriva drevne sarkofage i kipove pronađene u Saqqari

mumije

Sarkofazi stari oko 2500 godina s novootkrivenog groblja u blizini egipatske nekropole Saqqara, vide se tijekom prezentacije u Gizi, Egipat 14. studenoga
Egipat je u subotu objavio otkriće više od 100 netaknutih sarkofaga starijih od 2,5 tisuća godina, što je najveće ovogodišnje otkriće.

Zapečaćeni drveni lijesovi pripadali su najvišim dužnosnicima Kasnog razdoblja drevnog Egipta.

Pronađeni su u tri grobnice na dubini od 12 metara u nekropoli Sakkari južno od Kaira.
mumije

Najmanje 100 drevnih lijesova, od kojih su neki s mumijama i oko 40 pozlaćenih kipova, otkriveno je u golemoj faraonskoj nekropoli južno od Kaira

USA

Samoubojstvo liberala

Russian postcard suicide
© Unknown
Ruska razglednica s prikazom posljedica demonstracije tijekom revolucije 1905. godine
Između 1900. i 1917. valovi neviđenog terora su zahvatili Rusiju. Nekoliko stranaka koje su ispovijedale nespojive ideologije natjecalo se (i surađivalo) u stvaranju kaosa. Između 1905. i 1907. godine gotovo 4.500 državnih dužnosnika i otprilike isto toliko privatnih osoba ubijeno je ili ozlijeđeno. Između 1908. i 1910. vlasti su zabilježile 19.957 terorističkih djela i revolucionarnih pljački, nesumnjivo izostavljajući mnoge iz zabačenih područja. Kao što je primijetila najistaknutija povjesničarka ruskog terorizma Anna Geifman, "pljačka, iznuda i ubojstva postali su češći od prometnih nesreća".

Svatko tko je nosio uniformu bio je kandidat za metak u glavu ili sumpornu kiselinu u lice. Seoska imanja su spaljena ("iluminiranje ruralnih područja"), a poduzeća su podvrgnuta iznuđivanju ili dignuta u zrak. Bombe su nasumce bacane u željezničke vagone, restorane i kazališta. Daleko od toga da su žalili zbog smrti i sakaćenja nevinih prolaznika, teroristi su se hvalili time da su ubijali što je više moguće, bilo zato što su žrtve vjerojatno bile buržujske klase ili zato što je bilo koje ubojstvo pomoglo srušiti stari poredak. Skupina anarho-komunista bacila je bombe pomiješane s čavlima u kafić u kojem je bilo dvjesto posjetitelja kako bi "vidjeli kako će se gadni buržuji migoljiti tijekom smrtne agonije".

Komentar: Déjà vu Amerika?

Pogledajte također:

Pomna kritika ljevice Dostojevskog - još uvijek relevantna!

Kineska mladež je bila provoditelj Maove Kulturne revolucije


Christmas Tree

Na grčkom otoku Lezbosu pronađeno fosilizirano drveće staro 18 miliona godina

okamenjeno drveće lezbos
© petrifiedforest.gr
Na grčkom otoku Lezbos pronađeno je 14 fosiliziranih drveća starih 18 miliona godina. Fosilizirano drveće pronađeno je u blizini naselja Sigri i okamenjene šume na ovom otoku.

Profesor Nikos Zouros, direktor Muzeja Sigri, navodi da su stabla dobro očuvana i da su položena jedna na drugo. Rekao je da su pronađena fosizilirana stabla i malih i velikih drveća s granama.

Drveća su različite starosti, a među njima ima i četinara i drveća koja rađaju voće, prenosi Tanjug, pozivajući se na Greek Reporter.

Do uništenja drveća došlo je nakon izbijanja plina prilikom erupcije vulkana, a nakon toga prekrio ih je pepeo.

Zaštićeni prirodni spomenik

Duge i jake kiše poplavile su područje, uklanjajući pepeo sa drveća, kao i pojedine dijelove njihovih stabala.

Ogroman mulj blokirao je doline i doveo do slaganja stabala u sukcesivnim slojevima, kada su se fosilizirali.

Očekuje se da će u nastavku iskopavanja biti pronađeno još drveća.

Okamenjena šuma na Lezbosu proglašena je zaštićenim prirodnim spomenikom 1985. godine.

Muzej prirodne historije okamenjene šume na Lezbosu otvoren je 1994. godine.

Dig

Arheolozi otkrili drevni portret 'Mona Lise' u mozaiku u Turskoj

Mona Lisa iz Kadirlija

Mona Lisa iz Kadirlija
Tijekom iskapanja na području Kadirlija u južnoj turskoj provinciji Osmaniji, arheolozi su pronašli drevni mozaik s prikazom ženskog lika, javlja "Hurriyet Daily News".
mozaik
© sabah.com

Dig

Najraniji dokazi o blizancima otkriveni su u grobu u kojem su se nalazile 2 novorođene bebe koje su živjele prije oko 30 000 godina u današnjoj Austriji

blizanci

Skeletni ostaci dvoje novorođenčadi koja su živjela prije otprilike 30.000 godina smatraju se najranijim poznatim dokazima o jednojajčanim blizancima. Istraživači su analizirali drevnu DNK dvoje muške novorođenčadi otkrivene u Austriji, utvrdivši da dijele čitav genom
Međunarodni tim znanstvenika iz Austrije i Sjedinjenih Država tvrdi da je otkrio dokaze o najstarijim jednojajčanim blizancima. Prema nalazima studije objavljene 6. studenog u časopisu Nature, novorođeni blizanci otkriveni u Austriji živjeli su prije oko 30 000 godina.

"Potvrđeni dokazi o blizancima u arheološkim zapisima izuzetno su rijetki i nikada nisu provjereni DNK analizom. "Analizom DNA uspjeli smo ih potvrditi kao monozigotne blizance", navodi se u studiji .

DNK test, pregled lubanje i CT snimka pokazali su da su blizanci muškog spola, što je također pomoglo točnije odrediti dob. Jedna od njih živjela je šest do sedam mjeseci, dok je druga umrla 13 do 14 tjedana nakon poroda.

Tijela u grobnici postavljena su jedno uz drugo, glava okrenuta prema istoku. Grob nije pokopan, ali je prekriven mamutskom lopaticom . Otkriven je u Krems-Wachtbergu, jednom od najvažnijih arheoloških nalazišta gravetske kulture, koje je nestalo 22.000 godina prije nove ere.

Istraživači su izjavili da su pronašli i ostatke tromjesečnog djeteta za kojega smatraju da je rođak blizanaca.

Osim ljudskih ostataka, znanstvenici su pronašli i takozvana grobna dobra - stvari koje su trebale pomoći mrtvima u zagrobnom životu ili koje se koriste kao dar bogovima.

People 2

Dokazi o pretpovijesnom ženskom "lovcu" otkriveni u peruanskim Andama

žena lovac ande peru
© Matthew Verdolivo, UC Davis IET Academic Technology Services
Umjetnički prikaz kako je lov mogao izgledati u planinama Ande u Južnoj Americi prije 9000 godina. Arheolozi su bili iznenađeni kada je analiza ukopa lovaca iz tog razdoblja otkrila da je osoba biološki ženskog spola
Randall Haas, arheolog sa Kalifornijskog sveučilišta u Davisu, prisjetio se trenutka 2018. godine kada se njegov tim istraživača okupio oko 9.000 godina staru iskopanu grobnicu u peruanskim Andama kako bi se odmorili.

Promatrali su kosti koje su, kako su tada pretpostavljale, pripadale odrasloj osobi, pored koje je postavljen set kamenog oruđa. Takvi su alati drevni lovci koristili za lov na krupnu divljač, a ova grobnica sadržavala je sve - od lovačkog oružja do alata za pripremu kože.

"Sigurno je bio stvarno sjajan lovac i vrlo važna osoba u društvu", mislili su u to vrijeme Haas i njegovi kolege.

Slijedile su daljnje analize, a rezultati su iznenadili. Ostaci kostiju pronađeni pored alata pripadali su ženi, a rezultati ovog istraživanja objavljeni su 4. studenog u časopisu Science Advances .

Hassovo otkriće ponukalo je stručnjake širom svijeta da preispitaju prethodno otkrivene koštane ostatke diljem Amerike, koji su pripadali sličnom razdoblju, koristeći novu tehnologiju. Nove analize otkrile su da su između 30 i 50 posto lovaca na veliku divljač u današnjoj Americi bile žene.

Ova studija protivreči svim ranijim tvrdnjama da su se u društvu lovaca-sakupljača, lovom bavili muškarci.

Zaključci studije pokazuju da "muški i ženski poslovi, razlike u plaćama, karijeri i napredovanju između muškaraca i žena, kao što smo danas svjedoci, nisu prirodni, već društveni konstrukt", objasnio je.

Zajedno sa svojim timom, Has je proučavao koštane ostatke šest osoba, od kojih su dvoje muškarci, i pronađeni su na nalazištu Vilamaj Patjaksa u Andama.

Komentar: Arheološki i književni dokazi za žene ratnike pronađeni su i drugdje, ali to ne znači da su te uloge bile uobičajene u svim kulturama. Iako je u društvima možda postojala fleksibilnost koja se temeljila na potrebi, kulturi ili sposobnostima, čini se da postoji norma za određene uloge i to iz očiglednih bioloških razloga; i zato istraživači trebaju biti oprezni pri projektiranju bilo kakvih modernih, često postmodernističkih koncepcija na prošlost:


Pharoah

Tinte koje sadrže olovo na egipatskim papirusima otkrivaju tajnu drevnih spisa

papirus
© Zbirka Papyrus Carlsberg
Detalj (inv. P. Carlsberg 930) iz knjižnice Tebtunis hrama s naslovom označenim crvenom tintom
Tajna jednog od najznačajnijih sačuvanih egipatskih spisa na papirusu koji je star više od 2.000 godina otkrivena je zahvaljujući modernoj tehnologiji.

Naučnici iz Evropske ustanove za sinhrotronsko zračenje (ESRF) u Grenoblu i sa Univerziteta Kopenhagen uspeli su da otkriju kakvo mastilo je korišćeno za pisanje po ovom papirusu.

Oni su koristili moderno rendgensko snimanje kako bi proučili crveno i crno mastilo na papirusu iz biblioteke u starom gradu Tebtunisu.

"Koristeći tehnologiju 21. veka kako bismo otkrili skrivene tajne staroegipatske tehnologije, pokušali smo da odgovorimo na pitanja o poreklu pisanja", kaže Marin Kote, naučnica u ESRF i učesnica tima koji je obavio istraživanje.

Oni su otkrili da su stari Egipćani koristili olovo ne da bi obojili mastilo, već da bi se ono brže sušilo i zadržalo na papirusu.

"Činjenica da olovo nije dodavano kao pigment, već kao element za sušenje ukazuje da su Egipćani imali kompleksan recept za mastilo i da nije mogao svako da ga pravi", kaže Tomas Kristijansen, egiptolog sa Univerziteta Kopenhagen.

Praksa starih Egipćana podudara se sa otkrićem koje se pojavilo u doba Renesanse, u 15. veku u Evropi. Tada su slikari, koji su ponovo počeli da koriste tehniku ulja na platnu, koristili olovne primese kako bi se ona brže sušila.