ZdravljeS


Smoking

Slovenija od 2020. uvodi „bezlična“ pakovanja cigareta

slovenija cigarete
Šokantna pakovanja cigareta u Sloveniji od 2020. godine
Parlament Slovenije izglasao je novi zakon koji predviđa dodatne, stroge mere kontrole duvana. Zakon je izglasan bez ijednog glasa „protiv" i sa 61 glasom „za“.

Novi zakon predviđa „bezlična“ pakovanja cigareta, zabranu pušenja u automobilu u kojem su prisutni maloletnici, regulaciju dozvola za prodaju duvanskih proizvoda, potpunu zabranu izlaganja duvanskih proizvoda u prodavnicama i druge male, ali ne manje važne i efektivne mere.

Napominje se da je novi zakon u Sloveniji izglasan dan nakon što je predsednik Češke Republike Miloš Zeman doneo dugo iščekivanu odluku i odobrio usvajanje novog zakona kojim se zabranjuje pušenje cigareta na javnim mestima koji simbolično stupa na snagu 31. maja, na Svetski dan bez duvana.

Slovenija je već 2007. godine uvela zabranu pušenja u svim zatvorenim javnim i radnim prostorima.

Nakon uvođenja te zakonske mere, izloženost stanovništva duvanskom dimu se znatno smanjila. Najveće smanjenje izloženosti duvanskom dimu zabeleženo je u barovima i restoranima, a ova izloženost smanjena je i u radnim i stambenim objektima.

Većina usvojenih mera stupiće na snagu već od 1. marta, dok će „bezlične“ paklice biti uvedene 1. januara 2020. godine.

Komentar: Istraživači utvrdili: Nikotin štiti mozak, kampanja protiv pušenja razlog porasta Parkinsonove bolesti


Brain

Udaranje lopte glavom može prouzrokovati iste ozljede kao kod profesionalnih boksera

Udaranje lopte glavom može prouzrokovati iste ozljede kao kod profesionalnih boksera

Profesionalni nogomet je riskantan kao i profesionalni boks kada se radi o oštećenjima mozga, demenciji i preranoj smrti.


Znanstvenici s University College iz Londona su proveli veliku studiju te su došli do zaključka da udaranje lopte glavom može prouzrokovati iste ozlijede koje dobivaju borci iz teških kategorija u boksu.

Znanstvenici su proveli obdukciju i analizu mozga 5 profesionalnih igrača i jednog strastvenog amatera koji je igrao nogomet 26 godina. Oni su za vrijeme života patili od demencije.

Stručnjaci su otkrili kroničnu traumatsku encefalopatiju (CTE) koja može nastati od velikog broja udaraca u glavu te može dovesti do demencije.

CTE je bila 12 puta veća nego što je to slučaj kod ostalih ljudi. Igračima se demencija pojavila kada su imali oko 60 godina, 10 godina ranije nego što je to uobičajeno.

“Ovi igrači su imali istu patologiju kao i boksači”, rekla je voditeljica istraživanja dr. Helen Ling. Prema njenom mišljenju, rezultati ove studije bi se iskoristiti u svrhu preventivnih strategija i stručni ljudi u nogometu bi obratiti veću pozornost na opasnosti udaranja lopte glavom.

Mnogi igrači su već umrli od bolesti mozga pa se nadležnim nogometnim institucijama zamjera sporost u rješavanju takvih problema.

FA je razmatrala uvođenje zabrane udaranja lopte glavom djeci ispod deset godina upravo zbog ovakvih istraživanja.

Black Cat 2

Frekvencija kojom mačka prede u vašem krilu podstiče rast kostiju

Frekvencija kojom mačka prede u vašem krilu podstiče rast kostiju
Poznato je da mačka koja vam prede u krilu blagotvorno deluje na psihu. Istraživanja, međutim, pokazuju da jedva čujni zvuci takođe doprinose zarastanju kostiju.

Domaća mačka prede frekvencijom od 25-50 herca, idealnom za podsticanje rasta kostiju u ljudskom telu. Slične frekvencije deluju protiv migrene, otoka i astme.

Nažalost, neki ljudi su alergični na životinjsku dlaku. Zbog togu su austrijski naučnici još pre nekoliko godina razvili uređaj za “terapiju predenjem”, ali je njegova efikasnost sporna.

Ne zaboravite da mačke ne predu samo kada su zadovoljne, već ikada su pod stresom ili imaju bolove.

Apple Green

Dečak imao slabe kosti zbog alergije na gluten

gluten intolerantie brood bread
Jedan sedmogodišnjak iz Portugalije za dve godine je tri puta polomio ruku. Istražujući šta je dovelo do tako neuobičajeno čestih preloma, lekari su došli do neočekivane dijagnoze.

Dečak je bio aktivan, unosio je dovoljno mlečnih prerađevina, imao normalan nivo kalcijuma, fosfora i magnezijuma u organizmu, ali je ipak zadobio prelom čak i usled blagih padova, koji u uobičajenim okolnostima ne bi trebalo da izazovu frakturu kosti.

Ispostavilo se da dečak boluje od celijakije, a da to ranije nije bilo primećeno i da je ta bolest kod njega dovela do smanjenja gustine kostiju, što je slučaj kod 19 odsto osoba alergičnih na gluten.

Nakon te dijagnoze, lekari su utvrdili i da dečakov stariji brat takođe pati od celijakije.

Inače, ishrana bez glutena kod osoba sa celijakijom brzo dovodi do normalizovanja stanja kostiju, a dečak iz Portugalije uspešno se oporavio i više nije zadobijao prelome.

Komentar:


Water

Neke korištene boce za vodu imaju više bakterija od korištenih psećih igračaka

Korištene boce za vodu imaju više bakterija od korištenih psećih igračaka
Kada smo u prilici, svi volimo koristiti već upotrebljene plastične boce koje smo ponovo napunili vodom. Osjećamo da smo nešto dobro učinil za okoliš, a i manje nas košta. Ali, čini se da to znači da smo zajedno sa vodom, mogli unijeti u organizam i neke bakterije, piše The Huffington Post.

Prema podacima iz 2016. godine, opet korištene boce mogu imati velik broj mikroorganizama kao i neki predmeti za koje znamo da imaju mnoštvo bakterija, držači četkice za zube, sjedalica WC školjke ili igračke kućnih ljubimaca.

Manje bakterija na psećoj igrački

Znanstvenici su prikupili 12 uzoraka sa tri različite vrste plastičnih boca koje nisu bile oprane tjedan dana. Neki od uzoraka imali su otprilike 300.000 bakterija po kvadratnom centimetru. Za usporedbu, korištena pseća igračka ima manje od 3000 na kvadratni centimetar.

U osnovnoj školi gdje su uzorci uzeti, dvije trećine nanovo korištenih boca koje su upotrebljene bez prethodnog pranja, imale su veću količinu bakterija od one koja se tolerira. Izvor kontaminacije, bile su dječje ruke.

Može doći do ozbiljnih komplikacija

Neadekvatno pranje ruku poslije korištenja toaleta rezultira nastajanjem fekalnih koliformnih bakterija u učionicama. Bakterije se mogu razmnožavati i na druge načine. Na primjer vlagom kada se boca suši na sobnoj temperaturi. I kao i sve što se odnosi na bakterije, gutanje može imati za posljedicu proljev ili povraćanje.

Eggs Fried

Jaja su dobra za vas: Jedno jaje dnevno smanjuje rizik moždanog i srčanog udara za 12 %

Jaja su dobra za vas: Jedno jaje dnevno smanjuje rizik moždanog i srčanog udara za 12 %
Ako jedete jaja za doručak, nećete povećati rizik demencije, tvrdi nova studija. Prijašnja istraživanja tvrdila su da jaja povećavaju rizik srčanih udara i visokog tlaka. Govorilo se da povećavaju rizik Alzheimera kod odraslih. Ali znanstvenici sada kažu da jaja samo neznatno povisuju kolesterol, a da njihova konzumacija pomaže da ljudi bolje riješe testove.

Tijekom perioda od 22 godine, proučavana je prehrana 2500 muškaraca dobi od 40 do 60 godina koji nisu imali dijagnozu poremećaja memorije. Samo njih oko 330 razvilo je stanje Alzheimera. Studija, objavljena u American Journal of Clinical Nutrition kaže da je trećina oboljelih imala gen APOE4 koji je rizični faktor kardiovaskularnih bolesti i demencije. Nosioci ovog gena ne moraju nužno i oboljeti.

Ima visokovrijedne proteine i antioksidanse

Autor studije, finski profesorJyrki Virtanen, kaže da jaja i kolesterol nemaju nikakve veze s nastankom demencije. Nadalje kaže da je uzimanje jaja povezano s boljim rješavanjem neuropsiholoških testova za frontalni režanj i izvršno funkcioniranje. Jedno veće jaje u žumanjku ima 6 grama visokovrijednih proteina i antioksidansa luteina i zeaksantina, kao i vitamina E,D i A.

Za E vitamin se zna da smanjuje rizik srčanih udara kod ljudi koji imaju problema sa srcem, a lutein pomaže da ugrušci ne začepe arterije. Ovo istraživanje stiže nakon istraživanja iz studenog 2016. godine koje je utvrdilo da jedno jaje dnevno smanjuje rizik moždanog i srčanog udara za 12 posto, prenosi The Daily Mail.

Syringe

Slovenačka lekarka odbija da leči decu koja se nisu vakcinisala

vaccine
Slovenska liječnica, dr. Bernarda Vogrin, iz mjesta Lenart v Slovenskih Goricah, na vrata svoje ambulante je stavila obavijest da je od liječničke komore molila za odobrenje prigovora savjesti zbog čega će moći odbijati djecu čiji ih roditelji ne dopuštaju cijepiti. Odlučila je takve slučajeve odbijati osim u hitnim slučajevima te njihovim roditeljima još poručila da nađu drugog liječnika.

Objašnjenje ovog postupka

Index je stupio u kontakt s dr. Bernardom Vogrin i upitao ju za pojašnjenje ovog čina.

Liječnica nam je rekla kako ne želi primati djecu čiji roditelji imaju neke osobne, nemedicinske razloge protiv cijepljenja. Objasnila je kako to ne utječe na onu djecu kojoj je ona odabrana liječnica, oni s tim nemaju nikakvih problema. Rekla je kako su oni njeni pacijeniti i kako za njih radi sve što može i treba.

Osobni i profesionalni razlozi

Dodaje kako je njena želja da roditelji koji smatraju da se djeca ne trebaju cijepiti, ne dolaze u ambulantu jer joj stvaraju veliko opterećenje, kako s profesionalne, tako i s osobne strane. Kaže kako je brine što će ta djeca imati teške posljedice zbog nekih bolesti koje je ona mogla pravodobno spriječiti. Zbog toga ih je zamolila da je poštede tih pritisaka.

Komentar:


Evil Rays

Jedan od glavnih razloga razvoja otpornosti bakterija na antibiotike je što ih proizvođači mesa koriste na farmama

Proizvođači mesa koriste antibiotike na farmama, jedan od glavnih razloga razvoja otpornosti bakterija na antibiotike
Sve veća otpornost bakterija na antibiotike mogla bi u bliskoj budućnosti prerasti u katastrofu svjetskih razmjera, a New Scientist otkriva trend koji ukazuje da je taj trenutak sve bliže: geni koji štite bakterije od najjačih antibiotika pronađeni su u hospitaliziranim pacijentima u Kini.

Gen MCR-1, koji bakterijama daje otpornost na colistin, antibiotik zadnje opcije, pronađen je u bakterijama u 25 zemalja, od Kine, preko Europe do Amerike. Širi se brže nego su stručnjaci očekivali, a u sebi ga, ne znajući, nose i ljudi.

Gen je pronađen u otprilike jedan posto pacijenata u bolnicama u dva velika kineska grada, iako niti jedan od njih nije bio liječen colistinom.

Otpornost na colistin u regijama Zhejiang i Guangdong pronađena je i u psećem izmetu i muhama na farmama pilića, pa znanstvenici vjeruju kako su muhe odgovorne za širenje gena. Ukoliko se ta pretpostavka potvrdi, značilo bi da bi moglo doći do nezamislivog širenja otpornosti.

Kina je službeno odlučila zabraniti korištenje colistina na farmama od travnja ove godine, no praksa će se nastaviti u drugim zemljama, poput Vijetnama.

Proizvođači mesa dugo su koristili antibiotike kako bi ubrzali rast i spriječili infekcije unatoč nehigijenskim uvjetima na farmama, što je jedan od glavnih razloga za razvoj otpornosti na antibiotike u bakterija.

Otprilike jedna desetina uzoraka Escherichie coli s farmi pilića u Kini otporna je na colistin. Iako E. coli nije opasna po ljude, bakterije često razmjenjuju genetski materijal, pa lako mogu prenijeti MCR-1 gen na bakteriju koja je opasna po zdravlje.

Komentar: Povezano:


Cheeseburger

Ambalaža, u koju pakiraju restorani brze prehrane, sadržava štetne kemikalije

Ambalaža, u koju pakiraju restorani brze prehrane, sadržava štetne kemikalije

Otprije je poznato da masni prženi krumpirići, piletina pržena u više puta korištenom dubokom ulju i preslani hamburgeri nisu dobri za zdravlje,
unatoč tome što su vrlo ukusni, no čini se da ambalaža u koju se pakiraju može biti štetnija od same brze hrane jer sadrži toksične kemikalije, piše britanski Independent.

Papirnate kutije i papiri u kojima se u restoranima brze hrane poslužuju hamburgeri i prženi krumpirići obloženi su kemijskim spojem koji je otporan na mast, no može sadržavati fluoridne spojeve, pokazalo je nedavno istraživanje.

Ti su spojevi poznati kao polifluoralkilni spojevi (PFAS), a neki se povezuju s mogućnošću razvoja raka. PFAS su kemikalije na bazi fluorida koje sprečavaju kapanje ulja izvan vrećice. No kad se zagrijavaju, te kemikalije mogu dospjeti u hranu.

Kada PFAS dođe u doticaj s hranom koja ga 'razmoči' i zagrije, velika je vjerojatnost da preko obroka konzumirate i štetne kemikalije. Koliku ćete količinu štetnih kemijskih spojeva 'progutati' s hranom ovisi o temperaturi hrane i o tome koliko je dugo stajala zapakirana.

Prikupivši više od 400 komada ambalaže iz restorana brze hrane diljem Sjedinjenih Država, znanstvenici su ustanovili da je 46 posto papira u koji se umataju obroci i 20 posto kartonskih kutijica sadržavalo određenu količinu fluoridnih spojeva. Oni su pronađeni u 56 posto ambalaže za deserte i kruh te u 38 posto ambalaže za sendviče i hamburgere. Samo papirnate čaše nisu sadržavale fluor.

Microscope 2

Znanstvenici utvrdili koji hormon u mozgu podstiče sagorijevanje masnoća

Znanstvenici utvrdili koji hormon u mozgu podstiče sagorijevanja masnoća
Rezultat istraživanja američkih naučnika možda je još jedan korak do čarobne formule za sagorevanje viška masnoće. Ko se tome ne bi obradovao?

Istraživači Instituta Skrips u SAD (The Scripps Research Institute TSRI) utvrdili su koji hormoni mozga podstiču sagorevanje masnoća u sistemu za varenje. Pređašnja istraživanja pokazala su da serotonin ima izvesnu ulogu u regulaciji sagorevanja masti, ali dubljeg saznanja o mehanizmu procesa nije bilo dosad.

Za razrešenje misterije, istraživači su upotrebili već korišćen model-sistem u biološkim istraživanjima, valjkaste crve vrste C. elegans. Njihov mozak proizvodi signalne molekule poput ljudskog, ali metabolizam tih organizama daleko je jednostavniji.

Naučnici su se poslužili metodom „isključivanja" pojedinačnih gena kako bi utvrdili bez kog dela DNK nema sagorevanja masti. Taj metod ih je doveo do gena koji kodira neuropeptidni hormon koji su nazvali „flip-7".

Kod sisara postoji oblik tog peptida, nazvan tahikinin, za koji je pre 80 godina utvrđeno da predstavlja vezu između mozga i sistema za varenje i izaziva kontrakcije creva. Međutim, dosad nije istraživana njegova uloga u metabolizmu masti.

Istraživači Instituta Skrips su otišli korak dalje kako bi utvrdili vezu između neuropreptida „flip-7" i nivoa serotonina u mozgu valjkastih crva. Da bi mogli da prate dešavanja u providnom telu crva, obeležili su molekule neuropeptida crvenim fluorescentnim proteinom.