ZdravljeS


Bacon

Zablude o zdravlju i konzumiranju mesa

Postoji mnogo besmislica u vezi ishrane, a jedan od najgorih primjera je propaganda protiv konzumacije mesa. Pročitajte 8 zabluda o konzumaciji mesa i zdravlju koje je priredio Business Insider.
Meso
1. Meso trune u probavnom sustavu

Neki ljudi tvrde da se meso ne probavlja kako treba i da trune u debelom crijevu. Ovo je potpuna besmislica. Ono što se dogodi kada pojedemo meso je da se ono razgradi uslijed djelovanja želučane kiseline i probavnih enzima. U tankom crijevu se proteini razgrađuju u aminokiseline, a masti u masne kiseline. Nakon toga se apsorbiraju u krvotok. Ništa nije ostalo truliti u debelom crijevu! Ako zaista želite znati što trune u debelom crijevu, to su neprobavljive biljne tvari (vlakna)...iz povrća, voća, žitarica i mahunarki.

Syringe

Pogreška u cijepljenju u Južnom Sudanu ubija 15 djece starosti do 5 godina

12 djece uzrasto do 5 godina umrlo u kampanji cjepljenja u Južnom Sudanu
© Francine Orr / Los Angeles Times
Zbog nestručnog sprovođenja vakcinacije protiv malih boginja u Južnom Sudanu je umrlo 15 dece, saopštile su lokalne vlasti.

U saopštenju se navodi da su vakcinisanje sprovodila i deca uzrasta 12 godina, dok su deca koja su umrla bila uzrasta do pet godina.

Iz Ministarstva zdravlja su saopštili da je smrt dece prouzrokovana ljudskom greškom, jer je korišten samo jedan špric, a vakcina nije skladištena po propisima.

Trenutno je u toku formiranje komisije koja bi trebalo da ustanovi ko je odgovoran za smrt dece i da li će porodice žrtava dobiti bilo kakvu kompenzaciju, prenosi AP.

Kampanja vakcinisanja protiv malih boginja zahvata više od dva miliona djece u Južnom Sudanu.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) organizuje obuku za zdravstvene zvaničnike u Južnom Sudanu, dok UNICEF snabeva vlasti vakcinama.

Komentar: Pogledajte također: Zašto su ospice, bezopasna dječja bolest, postale svjetski problem? - Koliko su učinkovita cjepiva protiv ospica


Pills

Kombinacija antibiotika može savladati neke otporne bakterije

antibiotics
Postojeći lekovi mogli bi pomoći u borbi protiv mikroorganizama otpornih na antimikrobnu terapiju ‒ navodi se u istraživanju Univerziteta u Bufalu.

Patogeni mikroorganizmi svrstani u grupu ESKAPE (Enterococcus faecium, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i bakterije vrste Enterobacter) predstavljaju ozbiljnu pretnju zdravlju ljudi.

Za istraživanje je korišćena bakterija Acinetobacter baumannii Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, na godišnjem nivou ti mikrobi prouzrokuju više od dva miliona infekcija (znatan broj u zdravstvenim ustanovama) sa približno 23.000 smrtnih ishoda.

Istraživači Univerziteta u Bufalu ustanovili su da kombinacija tri antibiotika na koje su superbakterije inače otporne, ubija dve od šest vrsta mikroorganizama iz grupe ESKAPE.

Ti antibiotici deluju na različite načine te udruženi mogu savladati bakterijske mehanizme za stvaranje otpornosti.

Bandaid

Brazilski znanstvenici za opekline koriste kožu ribe tilapije

Brazilski znanstvenici za opekline koriste kožu ribe, ubrzava zarastanje rane, smanjuje potrebu za lijekovima protiv bolova
© Reuters

Brazilski znanstvenici već dulje vrijeme eksperimentiraju s novim načinom liječenja teških opeklina na pacijentima, pri čemu koriste kožu slatkovodne ribe tilapije, čime se ublažava bol kod pacijenta te se znatno smanjuju bolnički troškovi.


Dugo se u tretiranju opeklina koristilo zamrznuto svinjsko tkivo koje je, zahvaljujući kolagenu vlažilo opeklinu i obnavljalo kožu.

S obzirom na to da u brazilskim javnim bolnicama nerijetko nedostaje ljudske i svinjske kože za ovakve zahvate, a o umjetnim alternativama koje se koriste u bolnicama na Zapadu nema govora, medicinsko osoblje teške opekline najčešće omotava zavojima i gazom koji se moraju vrlo često mijenjati. Pritom se koža može oštetiti, a postupak je bolan.

Edmar Maciel, brazilski plastični kirurg osmislio je nov tretman pri kojemu koristi kožu slatkovodne ribe tilapije.

Riječ je o vrlo čistoj ribi, a usto i otpornoj na bolesti. Najprije se ribi odstranjuju sitne krljušti, mišići i toksini, a potom se koža razvlači, tretira te pohranjuje u sterilne plastične vrećice i u hladnjak, gdje se može čuvati i do dvije godine.

Health

Nedostatak sna skraćuje naš život

Budilica
© Fotolia/ ComZeal
Američki lekari otkrili su da stalni nedostatak sna povećava verovatnoću smrti od moždanog udara kod osoba sa dijabetesom i bolestima kardiovaskularnog sistema.

Rezultati tog istraživanja mogu se naći na sajtu Američkog udruženja za srce.

Ljudima sa pomenutim bolestima stručnjaci preporučuju da spavaju najmanje šest sati dnevno. U suprotnom, istraživači tvrde da je verovatnoća umiranja od moždanog udara dva puta veća nego kod zdravih osoba, koji spavaju više od šest sati dnevno.

Do tih zaključaka lekari su došli posmatrajući 1.344 slučajno odabranih muškaraca i žena, među kojima su izdvojili rizičnu grupu. U nju su ušli ljudi sa visokim indeksom telesne mase, povišenim nivoom holesterola i visokim krvnim pritiskom. Istraživanje je trajalo tokom 16 godina.

Komentar: Pogledajte: Russell Foster: Što znamo o spavanju?


Syringe

Nemačka će kažnjavati roditelje čija deca nisu vakcinisana

vaccine
© Andres Stapff / Reuters
Nemačka će sledeće nedelje usvojiti zakon koji obavezuje vrtiće da vlastima dojavljuju koja deca nisu vakcinisana.

Kazne za roditelje koji ne vakcinišu decu iznosiće 2.500 evra, a zakon stupa na snagu već od 1. juna.

Ministar zdravlja Nemačke Herman Groe, kaže da je ovaj potez bio neizbežan jer se država suočava sa epidemijom morbila.

Svetska zdravstvena organizacija prošlog meseca je upozorila da se morbile šire Evropom svuda gde imunizacija nije sprovedena adekvatno.

Smanjenje broja roditelja koji vakcinišu decu pripisuje se kontroverzi oko sumnje da MMR vakcine izazivaju autizam.

"Rast broja smrtnih slučajeva od morbila, nikog ne ostavlja ravnodušnim", kaže Groe. "Zato moramo pooštriti regulaciju o vakcinaciji".

Novi zakon predviđa i izbacivanje iz vrtića za onu decu koja nisu vakcinisana.

Nemačka je sredinom aprila zabeležila 410 slučajeva morbila, u poređenju sa 325 tokom cele 2016.

Majka troje dece umrla je u Esenu, a prošle nedelje sud je presudio u korist oca, koji je zahtevao da njegova deca budu vakcinisana, uprkos protivljenjima majke.

Morbili mogu da dovedu do potencijalno smrtonosnih komplikacija, uključujući zapaljenje pluća, slepilo i encefalitis.

Komentar:



Microscope 2

Naučnici ustanovili da sastojak majčinog mlijeka ubija tumor

Naučnici ustanovili da sastojak majčinog mlijeka ubija tumor
Naučnici su ustanovili da jedan sastojak majčinog mleka uspešno ubija kancerogene ćelije tumora.

Svima su dobro poznate prednosti majčinog mleka za bebe, ali švedski naučnici su nedavno ustanovili da jedan njegov sastojak delotvorno ubija kancerogene ćelije tumora mokraćnog mehura.

Sastojak majčinog mleka naučnici sa Univerziteta Lund nazvali su „Hamlet“, a njihova rana ispitivanja pokazala su da su pacijenti oboleli od raka mokraćnog mehura kojima je ubrizgana ampula sa supstancom „Hamleta“ u nekoliko dana izbacili ćelije tumora kroz urin.

Spomenuti sastojak cilja samo kancerogene ćelije i predstavlja alternativu hemoterapiji i zračenju, a poznato je da obe pomenute terapije uništavaju i kancerogene i zdrave ćelije u telu.

Profesorka imunologije Katarina Svanborg supstancu u majčinu mleku otkrila je slučajno, dok je radila na istraživanjima za antibiotike.

„Na naše iznenađenje, kad smo u mešavinu antibiotskih sastojaka dodali sastojak majčinog mleka, kancerogene ćelije su odumrle. To je bilo potpuno slučajno otkriće“, kazala je.

Objasnila je da je zapravo radila na potrazi za neuobičajenim antimikrobnim agensima, kojima majčino mleko obiluje. Svansborgova je kazala da ono sadrži alfa-laktalbumin, protein koji u crevima postaje „borac“ protiv kancerogenih ćelija, a zdrave ostavlja netaknutim.

Naučnici veruju da bi spomenuti sastojak iz majčinog mleka mogao da pomogne i u borbi protiv raka debelog creva i raka grlića maternice.

Evil Rays

Meso je napumpano antibioticima i opasno po zdravlje

Meso je napumpano antibioticima i opasno po zdravlje
Bela vodnjikava piletina ili veliko bledunjavo parče svinjske krmenadle, koja nije prošarana belom masnoćom, siguran je znak da je takvo meso u najmanju ruku puno antibiotika, hormona ili aditiva.

Jedino meso za koje može da se kaže da je bezbedno jeste junetina, ali samo zato što se ove životinje drugačije hrane od svinja i pilića, zbog čega postoje manje šanse da koriste stočnu hranu punu antibiotika. Uprkos tome, treba dobro otvoriti oči kada se kupuje meso, jer sitnice mogu da upozore na nepravilnosti, a i potpuni laici mogu da ih uoče i preoznaju.

Iako je Srbija u samom evropskom vrhu po potrošnji antibiotika u medicini, što je veliki problem, onaj mnogo veći, kojeg nismo ni svesni, jeste unošenje ovih medikamenata putem hrane.

Lekari apeluju da su upravo antibiotici u mesu glavni razlog zašto su ljudi postali sve više rezistentni na antibiotike, pa postoji ozbiljna bojazan da ljudski život može biti ugrožen čak i zbog banalnih bakterijskih infekcija.

Antibiotici u stočnoj hrani

Veterinar i nekadašnji načelnik republičke veterinarske inspekcije, dr Miroslav Stojšić kaže da ne postoji meso ili proizvod od mesa koji je bez antibiotika ili aditiva.

- Ništa od toga nije bezbedno za decu i odrasle. Sve je prepuno hormona, emulgatora i antibiotika. Najveći problem predstavlja upotreba antibiotika u stočnoj hrani, koji se stavljaju da bi stoka bolje napredovala i da se životinje ne bi razboljevale. Nekada su antibiotici mogli da se koriste samo u lečenju životinja. Zna se period karence, kada meso ili mleko lečene životinje ne sme da se koristi. Danas je situacija potpuno drugačija. Sada se stavljaju male doze antibiotika u stočnu hranu, kao neka vrsta preventive, koje se deponuju u mesu i bakterije postaju otporne na njih. Ljudi koji jedu takvo meso, unose i antibiotike - objašnjava dr Stojšić.

Christmas Tree

Šume mogu da nas liječe

Mnogi vole da posete takozvano drvo iz mladosti po kome su se u detinjstvu verali jer ih podseća na bezbrižnije dane. Nekima je kućica na drvetu bila svojevrsna oaza, dok inicijali u kori omiljenog drveta kod drugih bude drage uspomene. Prema tvrdnjama stručnjaka, dvosatni boravak u šumi dva puta mesečno blagotvoran je za zdravlje i jača imunitet.
Šume mogu da nas liječe
Sve više stručnjaka širom sveta smatra da boravak u šumi može da ojača imunitet i pomogne u lečenju nekih bolesti.

Deca se rađaju sa potencijalom za 30 i više čula, navode neki autori. U modernoj civilizaciji jedva razvijamo pet osnovnih čula; tako smo manje sposobni da se snalazimo u prirodi i na otvorenom prostoru. Na tim osnovama se razvio veliki pokret vraćanja prirodi, povezan sa komplementarnom terapijom ‒ dendroterapijom ili podizanjem kvaliteta života boravkom među drvećem, rekla je za emisiju „Zeleni časovnikˮ primarijus prof. dr Gorana Isailović sa Visoke zdravstvene škole strukovnih studija u Beogradu.

Heart

U crijevima se stvara 95 posto hormona sreće

U crijevima se stvara 95 posto hormona sreće
© Dreamstime
Stepenica iznad su ozbiljnije poteškoće, poput veće osjetljivosti na pojavu demencije i Alzheimerove bolesti, a obje se bolesti povezuju s imuno upalnim odgovorom crijevne stijenke na upalu i poremećaj bakterija u crijevima (crijevnog mikrobioma), objašnjava akademkinja i neurologinja dr. Vida Demarin.

Crijevnu floru čini skupina “dobrih” bakterija koje žive u crijevu. One pridonose imunoregulaciji, propusnosti crijevne stijenke i probavljanju hrane, sintezi nutrijenata i vitamina te šalju signale gladi i sitosti prema mozgu.

Upala u crijevima narušava sustav prupusnosti razgrađenih tvari u krvotok
© Thinkstock
Upala u crijevima narušava sustav propusnosti razgrađenih tvari u krvotok (kroz crijevne stijenke) jer dolazi do opuštanja međustaničnih veza, a to povećava propusnost i nekih toksina. Upalama pridonose zonulin iz pšenice, dok aglutinin može povećati crijevnu propusnost za štetne tvari jer potiče upalu u crijevima.I pšenični proteini su iritanti te u crijevu uzrokuju upalni odgovor, kaže akademkinja.

Komentar: Za više informacija o štetnosti glutena na naš organizam možete pročitati ovdje.

Ostali članci na temu: