© Wilkin et al., Sci. Rep. , 2024.Dva kotla, uz njihove crteže. Veći (a, b) ima promjer od 36 centimetara, manji (c, d) ima promjer od 28,5 centimetara.
Arheolozi su s unutarnjih strana dvaju kotlova iz razdoblja brončanog doba, starih 2.750 godina, ostrugali ostatke i otkrili da su posude korištene za skupljanje krvi preživača, poput ovaca i koza, kao i mlijeka divljih jakova (Bos mutus). Što su radili s krvlju, pitate se? Iako ne možemo sa sigurnošću znati, vjerojatno je korištena u prehrambene svrhe, primjerice za proizvodnju krvavica, slično tehnikama koje se i danas koriste u ruralnim dijelovima Mongolije.
Ovo otkriće ne samo da potvrđuje prikupljanje i konzumaciju krvi u tom području, već pruža i najranije dokaze o postojanju divljeg Jaka u središnjoj Mongoliji. "Naša analiza naglašava izvanredna konzervacijska svojstva brončanih materijala, koji služe kao čuvari za očuvanje proteina i drugih organskih molekula", izjavila je biomolekularna arheologinja Shevan Wilkin sa Sveučilišta u Baselu. "Ove spoznaje pružaju uvid u gastronomske tradicije i prehrambene preferencije nomada iz brončanog doba, rasvjetljavajući raznolike kulinarske metode koje su prakticirale drevne civilizacije."
Slučajno otkriće kotlova
Dva kotla otkrivena su na slučajan način. Naime, bez pratećih grobnih humaka, gotovo je nemoguće znati da se arheološka nalazišta nalaze na mongolskim stepama. U ovom slučaju, dva pastira u provinciji Khovsgol neočekivano su naišla na nalazište dok su radili na ogradi za koral za konje. Tijekom kopanja, otkrili su ne samo kotlove, već i druge artefakte koje su potom predali Mongolskoj akademiji znanosti, odakle su istraživači mogli pristupiti i proučiti ih.
Wilkin i njezini kolege proveli su iscrpno i detaljno istraživanje dvaju kotlova. Koristili su radiougljično datiranje kako bi utvrdili starost posuda, a zatim su uzeli uzorke iz unutrašnjosti za analizu proteina. Nadali su se da će im ovo otkriti nešto o prehrani ljudi koji su koristili kotlove. Znanstvenici su otkrili druge slične kotlove koji su korišteni kao posude za kuhanje mesa. No, ono što su Wilkin i njezini kolege pronašli bilo je nešto drugačije. Njihova analiza otkrila je prisutnost krvnih proteina, kao i glikoproteina koji se nalazi u jetri. Ti su proteini klasificirani kao proteini preživača: životinja poput koza i barbarskih ovaca (Ammotragus lervia).
Uvid u drevne prehrambene navike
No, to nije bilo sve što su istraživači pronašli. Sekundarni proteini u kotlovima povezani su s mlijekom divljih jakova. Iako ne znamo točno kako su se ove dvije tekućine, krv i mlijeko, koristile, činjenica da su uopće korištene govori nam mnogo o načinu života ljudi iz brončanog doba u Mongoliji.
"Naši podaci sugeriraju da su dva posebna kotla iz sjeverne Mongolije korištena za skupljanje krvi preživača i vjerojatno su bila važan dio proizvodnje hrane. Ako je krv sakupljana za proizvodnju kobasica, kao što pretpostavljamo, to bi produžilo starost ove prakse na najmanje 2.700 godina u prošlost", napisali su istraživači u svom radu. "Kako se uzgoj preživača u ovom području prakticira već više od 5.000 godina, ovo nije iznenađujuće. Naše otkriće mlijeka jakova iz brončanog doba također je intrigantno jer pruža uvid u vrijeme kada su jakovi možda prvi put uključeni u mongolsku prehranu."
Istraživači zaključuju da ovakvi brončani kotlovi mogu predstavljati neiskorišten izvor za razumijevanje drevnih civilizacija, budući da metal ima antibakterijska svojstva koja mogu sačuvati organske materijale tisućama godina. Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.
Komentari čitatelja
na naše novosti