© Landesmuseum Württemberg, FaberCourtial; Thomas HoppeRekonstrukcija sadržaja humke iz Hohdorfa u kojoj je bio sahranjen keltski princ
Keltske sahrane ispod grobnih humki, u kojima je bila sahranjena elita, potiču iz 500. godine prije nove ere.
Keltska kultura iz gvozdenog doba u zapadnoj i srednjoj Europi ostavila je brojne grobne humke i spektakularne arheološke artefakte.
Unatoč ovom bogatom nasljeđu, mnogo toga o ovoj civilizaciji ostaje skriveno od nas. U suradnji Državnog ureda za očuvanje povijesnih spomenika u Baden-Virtembergu i Instituta Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, po prvi put su rekonstruisani genomi Kelta iz nekoliko grobnih humki.
Grobne humke Eberdingen-Hohdorf i Asperg-Grafenbil, poznate kao Furstengraber, spadaju među najbogatije sahrane iz praistorije na teritoriji današnje Nemačke. Sa pokojnicima su bili i izuzetni zlatni nalazi i sofisticirane brončane posude, piše u priopćenju.
© Landesamt für Denkmalpflege im Regierungspräsidium Stuttgart, O. BraaschRekonstrukcija Hohdorfske humke
"Dugo se sumnjalo da su dva princa iz grobnih humki u Eberdingen-Hohdorfu i Asperg 'Grafenbul' u srodstvu", rekao je Dirk Krauz iz Državnog zavoda za očuvanje povijesnih spomenika. "Ali je tek sada ova pretpostavka potvrđena genetskim analizama."
Dva princa u bliskom srodstvu
Nakon uspostavljanja genetske veze između dvije osobe, tim je razmotrio sve moguće veze, poput braće, polubraće i sestara, dede i unuka, kao i ujaka i nećaka. "Na temelju prilično preciznih datuma smrti, procijenjene starosti u trenutku smrti i genetske sličnosti dva princa, samo jedan scenarij dolazi u pitanje: ujak i nećak. Tačnije, sestra princa Hohdorfa bila je majka prince Asperga", objašnjava Stefan Šifels iz Instituta Maks Plank.
© Landesmuseum Württemberg, P. Frankenstein/H. ZwietaschBogati nalazi zlata i šešir od brezove kore iz Eberdingen-Hochdorfa
Tome u prilog govore i svjedočanstva o srodstvu drugih pokojnika iz dvije humke, kao i iz mnogo udaljenije Magdalenenbergske humke. Ona je podignuta oko 100 godina ranije.
"Sve u svemu, čini se da imamo posla sa širokom mrežom Kelta u Baden-Virtembergu, gdje je politička moć bila podržana biološkim srodstvom", dodaje Grcinger.
Kelti genetski povezani i sa drugim dijelovima Europe
Ali kako su Kelti bili povezani s drugim stanovnicima Europe iz gvozdenog doba izvan Baden-Virtemberga? Detaljna analiza genetskog podrijetla ove grupe otkriva genetsko podrijetlo koje se najvjerovatnije nalazi u današnjoj Francuskoj. Ali koje je u to vrijeme bilo rasprostranjeno širom južne Njemačke. Pored toga, nekoliko osoba pokazuje genetsko porijeklo iz Italije. Što se također dobro uklapa u predmete pronađene u grobovima, od kojih mnogi pokazuju mediteranski stil.
Studija je važan dio slagalice u našem razumijevanju europske povijesti u srednjem i poznom gvozdenom dobu. Ona se za razliku od rimskog i ranog srednjeg stoljeća, teško može istražiti iz pisanih izvora.
Rad je objavljen u časopisu Nature Human Behavior.
© Landesmuseum Württemberg, P. Frankenstein/H. ZwietaschBronzani kotao iz humke
Sahrana ispod humke iz Hohdorfa potiče iz halštatske kulture gvozdenog doba. Smatra se da je ispod humke bio sahranjen keltski princ ili knez oko 530. godine prije naše ere.
Sadržao je kočiju i veliki bronzani kotao, ukrašen sa tri lava. Kotao je bio napunjen sa oko 400 litara medovine . Pronađeno je devet rogova za piće i pribor za jelo za devet ljudi. Princ je imao oko 40 godina i bio je visok 182 cm. Što je neuobičajena telesna visina za čovjeka iz gvozdenog doba.
Njegovo tijelo bilo je položeno na bronzanom krevetu sa 8 točkova. Nosio je šešir od breze, odeću jarkih boja, pozlaćeni torkves oko vrata, zlatnu torbu, narukvicu i nekoliko perli od ćilibara. Među grobnim prilozima bili su i češalj, nož za brijanje, makaze za nokte, udice za pecanje, strele i drugi alati od kosti, bronca i rogova.
Komentari čitatelja
na naše novosti