Znanost i tehnologijaS


Microscope 1

Znanstvenici su u kostima dinosaurusa pronašli proteine stare 195 miliona godina

Znanstvenici su u kostima dinosaurusa pronašli proteine stare 195 miliona godina
© Robert Reisz

P
roteini stari 195 miliona godina pronađeni su u kostima dinosaurusa. Ovo otkriće pomjera najstariji dokaz o sačuvanom proteinu za oko 100 miliona godina.

Naučnici su, takođe, pronašli tragove minerala, vjerovatno iz krvi dinosaurusa iz rane jure.

Meko tkivo pruža novi uvid u biologiju dinosaurusa i u način njihovog razvoja i evolucije.

Oni su rijetko sačuvaju tokom procesa fosilizacije, kada se kosti i zubi polako transformišu u kamen. Paleontolog sa Univerziteta Toronto Misisaga Robert Rajs rekao je da se nada da će ovo omogućiti da se sazna više o biologiji ovih životinja.

"Što više znamo o njihovom mekom tkivu, više ćemo o njima znati uopšte. Mi sada posmatramo očuvani originalni materijal koji je bio u živom organizmu, a ne otisak u mekom tkivu kakav je nekada bio", objašnjava on, prenosi Bi-Bi-Si.

Naučnici su proučavali fosile dinosaurusa lufengosaurusa koristeći infracrvenu spektroskopiju sa sinhrotronom na Tajvanu.

Očuvani dijelovi kolagena i proteina bogatih gvožđem pronađeni su unutar zidova krvnih sudova koji prolaze kroz kosti rebara.

Rose

Carstvo biljaka: Opažanje svijeta bez očiju, ušiju i mozga

sunflowers
© Igor Stevanovic/AlamyŠto ovi suncokreti "znaju"?
Biljke opažaju svijet bez očiju, ušiju i mozga. Kroz razumijevanje onoga što nas biljke uče o njima, možemo nešto naučiti i o nama samima.

Biljke su, prema Jack C. Schultzu jednostavno "samo vrlo spore životinje".

Ovo nije nerazumijevanje osnovne biologije. Schultz je profesor na Odjelu znanosti o biljkama na Sveučilištu Missouri u gradu Columbia, i proveo je četiri desetljeća u istraživanju interakcija između biljaka i insekata. On doista zna svoj posao.

Ukazuje na problem uobičajenih percepcija koje imamo na naše lisnate rođake, za koje misli da se prečesto smatraju tek dijelom kućnog namještaja. Biljke se bore za teritorij, 'idu u potragu' za hranom, izbjegavaju grabežljivce i hvataju plijen u zamku. One su žive kao i bilo koja životinja, i - kao i životinje - demonstriraju ponašanje.

"Da biste ovoga postali svjesni, trebate napraviti ubrzani film biljke koja raste - tada ćete vidjeti da se ponaša kao životinja," oduševljeno priča Olivier Hamant, botaničar na Sveučilištu Lyon u Francuskoj. Doista, 'time-lapse' kamera otkriva nepoznati svijet ponašanja biljaka u svoj njihovoj veličanstvenosti, što može potvrditi svatko tko je pogledao poznatu sekvencu šumovitog kraja iz serijala Life, autora Davida Attenborougha.

Komentar: Pročitajte više o nevjerojatnoj kompleksnosti biljaka:


Fire

Niz jedinstvenih hemijskih reakcija na tijelo i mozak stoje iza jednostavnog čina ljubljenja

Niz jedinstvenih hemijskih reakcija na tijelo i mozak stoje iza jednostavnog čina ljubljenja
© 2000-2005 Getty Images, Inc.Poznati poljubac: Times Square, 14. kolovoza 1945
Poljubac je simbol univerzalnog jezika koji prevazilazi vreme i granice. Pre nekoliko desetina godina antropolozi su procenili da više od 90% kultura praktikuje ljubljenje. Ljudi imaju instinktivni nagon za ljubljenjem, ali način na koji to čine razlikuje se u zavisnosti od kulture ili ličnih iskustava.

Strastveni francuski poljubac deluje na naš mozak poput droge, stimulišući prirodne hemikalije u telima, a može izazvati čari istinske ekstaze koju pokreće koktel hormona i neurotransmitera. Tokom ljubljenja naše telo postaje izuzetno aktivno šaljući milijarde informacija od mozga do jezika, mišića lica, usana i kože. Ti impulsi proizvode niz neurotransmitera koji direktno utiču na to kako se osećamo.

Kada se poljubac desi, telo i mozak dožive niz jedinstvenih hemijskih reakcija. Strastveni poljubac prvo širi krvne žile pa mozak prima više kiseonika nego inače. Obrazi se zacrvene, a puls ubrzava. Disanje postaje nepravilno i duboko. Zenice se šire, a pet od dvanaest moždanih živaca odmah se aktivira ‒ zahvaljujući njima, pojačava se čulo vida, kao i čulo mirisa, sluha, ukusa i dodira.

Poljubac je lep trik koji je priroda osmislila da zaustavi govor kada reči postanu suvišne. Ingrid Bergman

Dugi poljubac nam takođe omogućava da 'okusimo' tuđi ukus koji nam može otkriti tragove o njenom ili njegovom zdravlju i plodnosti. Jezici ‒ prekriveni malim izbočinama, idealno su dizajnirani za (podsvesno) prikupljanje takvih informacija.

Cassiopaea

Svemir može biti velik i složen hologram, a život u 3 dimenzije iluzija, predlažu astrofizičari

Svemir može biti velik i složen hologram, a život u 3 dimenzije iluzija, predlažu astrofizičari
© Blend Images

Svemir je, vrlo lako moguće, jedan "velik i složen hologram", a naša vizija života u tri dimenzije isto tako je možda samo iluzija.
Barem tako kažu astrofizičari koji proučavaju pozadinsko kozmičko mikrovalno zračenje, odnosno energiju koja je ostala nakon Velikog praska (Big Bang).

Naime, proučavajući navedeno zračenje, astrofizičari su otkrili znatnu količinu dokaza da je svemir u kojem živimo zapravo hologram. U najmanju ruku, za ovu egzotičnu teoriju postoji jednaka količina dokaza kao i za tradicionalnu ideju svemira kakvog poznajemo, tvrde astrofizičari sa Sveučilišta u Southamptonu, koji su surađivali s kolegama iz Italije i Kanade.

Da je svemir samo uvjerljiva projekcija, poput primjerice 3D projekcije filma u kinu u kojoj percipiramo dubinu, iako znamo da ona dolazi zapravo s ravnog ekrana, ideja je koja potječe iz 90-ih godina 20. stoljeća. Ta teorija sugerira da se sve što vidimo i percipiramo kao 3D stvarnost te vrijeme, zapravo na granicama ravne površine.

"Zamislite da sve što vidite, osjećate i čujete u tri dimenzije (kao i vaša percepcija vremena), zapravo proizlazi iz ravne, dvodimenzionalne površine. Ideja je to slična običnim hologramima, gdje je trodimenzionalna slika upisana na dvodimenzionalnu površinu, poput holograma na kreditnoj kartici", ističe Kostas Skenderis, profesor matematike na spomenutom sveučilištu, a prenosi Independent.

"No ipak, u ovom slučaju je riječ o kodiranju čitavog svemira", dodaje Skenderis.

To istraživanje moglo bi ujediniti dva središnja dijela našeg razumijevanja fizike - teoriju relativnosti koja objašnjava stvari na najvećoj skali te kvantnu teoriju, koja objašnjava stvari na najmanjoj razini.

"Holografija je ogroman skok naprijed u načinu na koji razmišljamo sastavu i postanku svemira. Znanstvenici već desetljećima rade na spajanju teorije relativnosti i kvantne teorije, a neki vjeruju da koncept hologramskog svemira ima potencijal pomiriti te dvije teorije. Nadam se da će nas ovo istraživanje dovesti korak bliže tom cilju", zaključio je Skenderis.

Binoculars

Treći asteroid u ovoj godini proletio kraj Zemlje, otkriven svega par sati ranije

Treći asteroid u ovoj godini proletio kraj Zemlje, otkriven svega par sati ranije
Oko 6 sati ujutro po našem lokalnom vremenu kraj nas je na udaljenosti 65.000 kilometara proletio asteroid veličine kamiona. 2017 BH30, otkriven je svega par sati prije nego što će proletjeti kraj nas. Promjer mu je bio između 4.6 i 10 metara, a brzina mu je bila oko 15.46 km/s.

Ovo je već treći asteroid u ovoj godini koji je proletio kraj Zemlje na udaljenosti manjoj od one na kojoj se nalazi Mjesec.

Asteroid je otkrila promatračnica Catalina Sky Survey. Watchers


Komentar: Pogledajte također: Novootkriveni asteroid prošao vrlo blizu Zemlje, uočen tek 24 sata ranije


Airplane

Kozmička radijacija može biti opasna za zdravlje putnika u avionima, stoji u novoj studiji NASA-e

Kozmička radijacija može biti opasna za zdravlje putnika u avionima, stoji u novoj studiji NASA-e
© NASA

Istraživači NASA-e objavili su rezultate opsežne studije o utjecaju radijacije na putnike u avionima. Kozmičke zrake iz sunca i svemira sudaraju se s molekulama u atmosferi. Na taj način uzrokuju radijaciju koja može biti opasna za ljudsko zdravlje.
U novoj studiji, koju je objavio Space Weather Journal, istraživači su koristili tzv. vremenske balone.

U balonima su se nalazili instrumenti koji su bilježili zračenje na udaljenosti od 7 do 37 kilometara iznad površine zemlje. Smatra se da je stanovništvo na zemlji uglavnom sigurno od zračenje. Međutim, ova studija pokazuje da su mu astronauti, piloti i drugo osoblje u avionu, ipak izloženi.

Povećana radijacija u atmosferi

Zbog vremena koje provode u atmosferi posada aviona je radijaciji izložena dvostruko više nego ostatak ljudi. Ovo se također odnosi na astronaute. Istraživači NASA-u pustili su u zrak 2015. godine u Fort Summeru ogroman balon napunjen helijem. U balonu su se nalazili instrumenti koji su mjerili kozmičku radijaciju iz sunca i svemira.

Naposljetku su dokazali povećanu radijaciju u atmosferi. Inače, magnetska polja sprječavaju radijaciju planeta, ali jedan dio zračenja ipak može ući u atmosferu. Ove zrake sudaraju se s molekulama dušika i kisika. To uzrokuje promjenu čestica zračenja u nove čestice. Ovi procesi nazivaju se nuklearne i elektromagnetske kaskade.

Info

Španija: Naučnici kreirali 3D printer koji proizvodi ljudsku kožu

Španija: Naučnici kreirali 3D printer koji proizvodi ljudsku kožu

Španski naučnici kreirali su 3D printer koji može proizvesti ljudsku kožu, koja bi se mogla koristiti u testiranjima lijekova umjesto životinja, ali i u transplantacijama


U SF filmovima često smo mogli vidjeti organe i dijelove tijela kako nastaju iz ničega. I dok će to još neko vrijeme ostati tako, španski naučnici malo su nas približili toj budućnosti. Oni navode da su napravili prototip 3D printera koji može isprintati funkcionalnu ljudsku kožu, što bi moglo imati dramatičan uticaj na živote brojnih ljudi. Takva koža mogla bi se koristiti u transplantacijama, ali i kao alternativa testiranju na životinjama, prenosi Yahoo News.

Njihov bioprinter kao 'tintu' koristi ljudske ćelije i druge biološke sastojke kako bi reprodukovao prirodnu strukturu kože, koja uključuje vanjski sloj epidermu i dublji dermu. Ti se sastojci polažu na bioaktivnu podlogu i koža može proizvesti vlastiti kolagen, odnosno ta koža je živo tkivo koje bi moglo imati razne primjene.

Nova tehnologija pružila bi nam i djelotvorniji način printanja živog tkiva koje je dosad uključivalo ćelije pacijenta, što nije bilo dovoljno za velike količine ili životinjsko tkivo, što se ovdje izbjegava.

- Kratkoročno, glavna primjena bi mogla biti u testiranju novih sastojaka i spojeva. U mnogim područjima, poput kozmetike, životinje se više ne mogu koristiti za testiranja. Osim etičkih problema, u farmaceutskoj industriji se podaci koje dobijete ne mogu uvijek ekstrapolirait na ljude. Zbog toga trebamo imati 'ljudski scenarij' odnosno biti što je moguće bliži stvarnom ljudskom tkivu - rekao je José Luis Jorcano, sa Univerziteta Carlos III u Madridu. Kako bi se koža koristila na ljudima, što je dugoročni cilj, biće potrebne i brojne dozvole regulatora, prenosi Digital Trends.


Brain

Kako mozak pomaže tijelu u borbi protiv bakterija

Kako mozak pomaže tijelu u borbi protiv bakterija
Mozak vjerojatno ne kontrolira samo naše misli i osnovne tjelesne funkcije, piše Cosmos. Studije u posljednje vrijeme ukazuju na to da mozak kontrolira put na koji naše tijelo odgovara na prijetnju bakterijskih infekcija.

Tijelo je u stalnom kontaktu s bakterijama. Većina njih ne predstavlja opasnost dok nam je obrambeni sustav dobar. Ali u nekim situacijama, kad je obrambeni sustav oslabljen, bakterija može prodrijeti i dovesti do infekcije, u ekstremnim slučajevim i do sepse.

Povećao se broj otpornih bakterijskih vrsta

U dvadesetim godinama prošloga stoljeća otkriven je penicilin. To je značilo novu eru u liječenju infekcija. Uz antibiotike tijelo se više nije moralo oslanjati samo na sebe da bi se riješilo bakterija. Penicillin je bio prvi antibiotik načinjen da suzbije različite vrste bakterijskih infekcija.

No, posljednje dvije decenije, sposobnost antibiotika da suzbiju rast bakterija postala je ograničena i povećao se broj bakterijskih vrsta koje su otporne na antibiotike. Prijetnja rezistencije na antibiotike ubrzala je napore znanstvene zajednice da traže alternative kako se nositi sa bakterijskim infekcijama.

Molekule koje kontroliraju reakciju tijela na upale

Da bi otkrili nove načine za liječenje bakterijskih infekcija, znanstvenici su se fokusirali na središnji živčani sustav (mozak, leđnu moždinu i optički živac) jer je sve više studija pokazalo da mozak ne upravlja samo našim mislima. Studija je utvrdila da prekidanje pravog vagus živca kod miševa, smanjuje njihovu sposobnost da pobijede infekciju escherichijom coli.

Kad su istraživali razloge, pronađeno je određeno smanjenje razine molekule zvane PCTR1, dijela grupe molekula koje kontroliraju reakciju tijela na upale. Smanjenjem razine PCTR1, umanjena je sposobnost bijelih krvnih zrnaca da ubiju e.coli. Molekulu PCTR1 regulira vagus živac.

Mogli bismo se manje oslanjati na antibiotike

Ubrizgavanjem molekule PCTR1, sposobnost borbe organizma protiv bakterije se vratila. Očekuje se da će ovi rezultati imati široke implikacije na borbu protiv bakterijskih infekcija.

Saznanja ukazuju da tijelu možemo pomoći u borbi protiv infekcija kako bi mu povećali sposobnost obrane, korištenjem molekule PCTR1, pa tako možemo smanjiti oslanjanje na antibiotike.

Microscope 2

Znanstvenici uzgojili zametke sa kombinacijom ljudskih i svinjskih matičnih stanica

Znanstvenici uzgojili zametke sa kombinacijom ljudskih i svinjskih matičnih stanica
© Institut Salk
Znanstvenici su uspjeli uzgojiti zametke koji sadrže kombinaciju ljudskih i svinjskih matičnih stanica, u prvom koraku na dugom putu razvoja ljudskih organa u tijelima životinja, objavljeno je u četvrtak.

Istraživanje je, međutim, u vrlo ranoj fazi i pokazalo se težim nego što se očekivalo, objavljeno je u časopisu Cell.

"To je važan prvi korak", kazao je vodeći autor studije Juan Carlos Izpisua Belmonte, profesor na Salkovu institutu bioloških studija u Kaliforniji.

"Krajnji je cilj uzgojiti funkcionalne ljudske organe za transplantaciju, srca, pluća, bubrege... ali mi smo jako udaljeni od toga", objasnio je.

Znanstvenici su usadili matične stanice odraslih ljudi u svinjske zametke i dopustili da se razvijaju četiri tjedna.

Zametke su uništili prije nego što bi se bilo kakva kombinacija čovjeka i životinje, poznata kao himera po grčkim mitološkim hibridnim zvijerima, mogla roditi.

Ali su istraživanja prije uništenja pokazala da su se ljudske stanice počele stvarati u mišićnom tkivu svinjskih zametaka.

Zbog izuzetno složene prirode eksperimenta, rad na tome trajao je četiri godine i uključivao 1500 svinjskih zametaka.

Pokušaji stvaranja ljudsko-životinjskog zametka izazivaju mnoge kontroverze i etička pitanja, posebice otkako se pokazalo da je teoretski moguće dovesti do stvaranja životinje s ljudskim kvalitetama, i moguće ljudskom inteligencijom.

Znanstvenici kažu da je razina doprinosa ljudskih matičnih stanica u ovom eksperimentu bila jako niska i nije uključivala moždane stanice.

Profesor genetike na sveučilištu u Kentu Darren Griffin kazao je kako su znanstvenici slijedili postojeće zakonske i etičke smjernice i uništili zametke kada je dosegnuto maksimalno dopušteno vrijeme za njihov razvoj. On ovakva istraživanje smatra jako važnim, ali napominje da je u provedbi potrebna maksimalna transparentnost kako bi se omogućio javni nadzor i rasprava.

Birthday Cake

Pretilost ima negativni učinak na funkciju mozga

Pretilost ima negativni učinak na funkciju mozga
Testiranja provedena na 2 800 osoba prosječne dobi 74 godine sugeriraju kako pretilost ima negativan utjecaj na pamćenje, prenose mediji.

Sudionici istraživanja su praćeni 10 godina, a rezultate je objavio stručni časopis Obesity.

Znanstvenici s Indiana University dodaju kako je već ranije uočen negativan učinak pretilosti na funkciju mozga.

Uz to, pretilost je povezana i s ubrzavanjem smanjenja volumena mozga, posebno dijela mozga ključnog za pamćenje.

Po riječima istraživača, gubitak suvišnih kilograma može dovesti do poboljšanja pamćenja.