Prije tjedan dana su počela prva javna saslušanja svjedoka u postupku opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bivša američka veleposlanica u Ukrajini koju je ove godine smijenio predsjednik Donald Trump branila se u petak na saslušanju u istrazi za opoziv predsjednika, rekavši da nije imala nikakvu političku agendu u Ukrajini osim "utvrđene američke vanjske politike".

"Moja je agenda bila samo provoditi ciljeve naše utvrđene vanjske politike", rekla je Marie Yovanovitch u prvim riječima pred Odborom za obavještajna pitanja Zastupničkog doma na početku drugog dana saslušanja u istrazi za opoziv predsjednika.

Prema optužbama, Trumpov osobni odvjetnik Rudy Giuliani je radio na tome da "uvjeri Ukrajinu da provede dvije istrage od koje bi republikanski predsjednik potencijalno imao političke koristi".

Giuliani je pokušavao pokrenuti istragu protiv Joa Bidena, koji se bori za mjesto kandidata Demokratske stranke za predsjedničke izbore i bivšeg potpredsjednika pod Obamom, te njegovog sina Huntera koji je bio u upravnom odboru ukrajinske energetske kompanije "Burisma". Fokus istrage o opozivu je telefonski poziv od 25. srpnja u kojem je Trump zatražio od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je izabran u svibnju, da ponovno otvori istrage koje je po nalogu tadašnje uprave blokirao bivši predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.

U Americi, bez obzira na to što mislili o Trumpu, svjedočimo "kafkijanskom procesu" u kojem se optužuje Trump koji je pitao mogu li se deblokirati istrage o navodnim kriminalnim aktivnostima Huntera Bidena. Ako nema ničeg spornog u poslovima Bidenovog sina i bivše uprave, zašto bi Joe Biden trebao strahovati od toga što će otkriti ili neće otkriti istrage u Ukrajini.

No, ono što je još apsurdnije, su veze zviždača koji je otkrio Trumpove upite, ili zahtjeve, s otvorenim društvom Georga Sorosa. Čini se da se baš ništa u Sjedinjenim Državama i svijetu ne može dogoditi, a da suradnici i "aktivisti" starog burzovnog špekulanta u tome nemaju svoje prste. Ove aktivnosti poprimaju takve razine da svako novo otkriće u ljudima budi osjećaj gadosti.

Nekoliko novinskih agencija odlučilo je izbrisati priču u kojoj se navodi da je 100.000 djece migranata zatočeno u američkim pograničnim objektima nakon što su Ujedinjene nacije razjasnile da je taj broj star godinama i prethodi Trumpovom dobu.

Nakon što su mediji ranije ovog tjedna objavili priče o brojci od 100.000, na temelju riječi UN-ovog stručnjaka za izbjeglice Manfreda Nowaka, stručnjak je bio prisiljen korigirati svoju početnu izjavu u utorak. Kako se čini, brojka koju je Nowak naveo novinarima datira iz 2015. godine, što znači da se dramatični broj pritvora koje je otkrio dogodio pod stražom predsjednika Baracka Obame, a ne Donalda Trumpa, kojeg dežurni kritičari često napadaju zbog njegove granične politike.

Umjesto izdavanja ispravke, Nowakovo je pojašnjenje natjeralo nekoliko novina da u potpunosti povuku svoje priče, uključujući Reuters i AFP, te su izjavili kako neće postavljati nove zamjene ili ispravke priče.

Nakon senzacionalnog naslova u časopisu The Guardian, u kojem je prljavština pala na sastanak premijera Velike Britanije Borisa Johnsona s "bivšim agentom KGB-a" u Italiji, ruski je poslovni čovjek uzvratio, s nekim vlastitim optužbama.

"Boris Johnson se sastao s bivšim agentom KGB-a tijekom vrlo kontroverznog putovanja, samo dva dana nakon što je sudjelovao na NATO-ovom sastanku na visokoj razini koji se fokusirao na Rusiju", izvijestio je Guardian u nedjelju. U izvješću se ne otkrivaju pojedinosti o sastanku, ali zahvaljujući intenzivnoj upotrebi konteksta - sastanak se održao prošle godine, mjesec dana nakon trovanja Skripalasa u Salisburyju - ipak je predstavljen kao sumnjiv. Sve se to postavlja u pozadinu kašnjenja pri objavi "izvještaja o interferenciji u Rusiji".


"Agent" o kojem je riječ, milijarder Aleksandar Lebedev, no nije običan tajni agent dugovječne sovjetske špijunske službe, on je trenutno britanski medijski moćnik i otvoreni kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Dragi Guardian", Lebedev je u utorak objavio na Twitteru, "znam da mrzite Johnsona i sanjate Corbyna u Downing St. Alasu, osuđeni ste na propast. Dopustite da vas uvjerim da nemam utjecaj na politiku Velike Britanije. "

"Možete li me ostaviti na miru ili u suprotnom - mogu li otkriti iz moje prijašnje prošlosti da su neki novinari Guardiana agenti FSB-a i Katara!", nastavio je, bacajući neke svoje sočne špijunske zavjere.

Rusija dobija konkurenta na svetskom energetskom tržištu. Uskoro će biti puštena u rad dva gasovoda kojim će azerbejdžanski gas stizati u Evropu, što je u ruskoj javnosti pokrenulo pitanje u kojoj meri je takav razvoj događaja opasan za "Gasprom" i može li Rusija biti potisnuta sa evropskog tržišta.

U skorije vreme biće pušteni u rad Transanatolijski gasovod (TANAP) i Transjadranski gasovod (TAP) kojima će azerbejdžanski gas sa kaspijskih nalazišta biti dopreman u Tursku i zemlje južne Evrope.

Uz gasovod "Kavkaz-jug", ova dva gasovoda su deo projekta "Južni gasni koridor" koji je najavljivan kao ključna strategija za oslobađanje Evrope od ruskog gasa. Jednog dana tim koridorom bi trebalo da teče i gas iz Turkmenistana i moguće iz još nekih zemalja. Taj projekt se procenjuje na oko 40 milijardi dolara.

Da li je održivo stanje u kojem najveće globalne ekonomije neprekidno gomilaju dugove stopom bržom od rasta njihovog BDP-a?
Na Istraživačkoj konferenciji Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu, direktorka MMF-a, Kristalina Georgijeva je iznela da je "globalni dug, javni i privatni, dostigao je 188 biliona dolara" i da to predstavlja "oko 230 odsto vrednosti svetskog ekonomskog proizvoda". S tim u vezi je ukazala "da su tereti duga učinili mnoge vlade, kompanije i domaćinstva ranjivim od naglog zaoštravanja finansijskih uslova." Direktorka MMF-a je pozvala na mere kojima bi se obezbedilo da pozajmljivanje bude "održivije, uključujući činjenjem zajmodavačkih praksi transparentnijim i pripremom za restrukturiranje sa "netradicionalnim zajmodavcima", što je aluzija na Kinu koja je glavni kreditor država u razvoju i Afrike.

Zanimljivo je da MMF istupa sa podatkom o 188 biliona duga, a istovremeno Institut za međunarodne finansije nalazi da ukupan globalni dug iznosi 246.5 biliona dolara. U izveštaju Rojtersa na temu globalnog duga, procenjuje se da će suvereni dug dostići 50 biliona dolara. U postojećem globalnom finansijskom poretku, države su danas zadužene u vrednosti ukupnog svetskog godišnjeg proizvoda. Dakle, kada ne bi postojali nikakvi drugi mehanizmi zaduženja (koji se takođe u krajnjoj liniji vraćaju iz nacionalnih BDP-ova), pitanje je da li države imaju išta svoje.

Noćas je sirijska protuzračna obrana presrela i uništila više neprijateljskih zračnih ciljeva u sirijskoj prijestolnici Damask, javlja sirijska novinska agencija SANA.

U Damasku se čulo nekoliko snažnih eksplozija, dok su snage protuzračne obrane u srijedu oko 1:30 ujutro po lokalnom vremenu presrele nekoliko neprijateljskih ciljeva u južnom dijelu grada. U dužim intervalima, koji su se skraćivali kako je vrijeme prolazilo, čulo se otprilike 20 eksplozija.

Snimci društvenih medija iz regije prikazuju djelovanje protuzračne obrane i požare koji su nastali uslijed napada štrajkova. Ranije nepotvrđena izvješća kažu da su projektile lansirale zračne snage Izraela, jer drugog neprijatelja, koji bi u ovakvom napadu koristio zrakoplovstvo, Sirija nema.

Dodatni video sirijskih državnih medija prikazuje protuzračnu obranu koja uništava protivnički projektil.
Sirijska državna televizija Al-Ikhbariya izvijestila je da je oboreno nekoliko projektila i da su obrambeni sustavi uspješno odbili napad na Damask.

Ranija izraelska izvješća navode da je područje koje je bilo meta napada raketna baza Iranske revolucionarne garde. Riječ je o ogromnom vojnom kompleksu i zrakoplovnoj bazi "Mazzeh" jugozapadno od Damaska, gdje je i zapovjedništvo 4. sirijske oklopno-motorizirane divizije.

Kasnije je zapovjedništvo izraelske vojske u službenom priopćenju potvrdilo da je provelo napade i kako su "gađana skladišta oružja i projektila, te zapovjedni centri Iranske revolucionarne garde i sirijske vojske".

Ovo je jedno od rijetkih priopćenja u kojem izraelske snage kao metu navode i vladine snage. Ranije su izraelske snage kao izgovor za napade uglavnom koristile "prisutnost iranskih snaga, Hezbollaha ili proiranskih milicija". Sada kao izravnu metu napada navode i sirijske vladine snage.

Sjeverna Koreja neće besplatno činiti ustupke američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, objavila je tamošnja središnja novinska agencija KCNA. Pjongjang nije zainteresiran za "beskorisni summit", javljeno je iz tamošnjega MVP-a, kao odgovor na nedjeljnu objavu američkog predsjednika Donalda Trumpa na svom tvitu.

"Ako SAD uistinu ne žele propustiti dijalog s nama, one moraju donijeti odluke o zabrani neprijateljske politike, koja nas tretira kao vragove", prenosi sjevernokorejska agencija.

Podsjećam kako je Trump u nedjelju, 17. studenog, pozvao sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una na "brzo djelovanje" kako bi postigao sporazum sa SAD-om.

Trenutna situacija u Venecueli veoma je slična situaciji koja se u Ukrajini razvila tokom Majdana. Razlika je samo u neposrednom cilju
Ukrajina je bila deo Sovjetskog Saveza sve do raspada, a 1991. godine proglasila je nezavisnost. Geografski gledano, to je najveća zemlja u Evropi, koja ima 2660 km zajedničke granice s Rusijom. Važno je napomenuti istorijsku i kulturnu bliskost ukrajinskog i ruskog naroda, rodbinske, poslovne i druge veze između ovih država i njihovih tržišta.

Nakon sticanja nezavisnosti, Ukrajina se proglasila neutralnom državom, koja je formirala ograničeno vojno partnerstvo sa Rusijom i drugim zemljama ZND-a, ali je važno napomenuti i da je to prva od zemalja ZND-a koja je 1994. uspostavila partnerstvo s NATO. Period kasnih devedesetih i početka dvehiljaditih godina u Ukrajini karakteriše višeslojna intervencija Zapada, posebno SAD, u svim sferama ekonomskog, političkog, kulturnog i društvenog života. U tom periodu na celokupnom postsovjetskom prostoru odigrava se masovna i kriminalna privatizacija državne imovine, u kojoj je zapadni kapital gotovo bez ičega dobio ogroman udeo.


Interesi Zapada u istočnoj Evropi sasvim su razumljivi i raznovrsni. Pored ekonomskih, ovde su veoma važni i geopolitički aspekti, koji nastaju zbog blizine Rusije. Ovo je teritorija na kojoj Zapad i Rusija pokušavaju da manifestuju svoj uticaj nakon završetka Hladnog rata. To determiniše i glavni cilj SAD - ulazak Ukrajine u NATO. Zbog toga je od strane zvaničnog Vašingtona uloženo mnogo napora, konkretnih političkih inicijativa i finansijskih sredstava. Predsednik Leonid Kučma potpisao je 1998. godine "Program saradnje između Ukrajine i NATO za razdoblje do 2001. godine", a usred eskalacije Kosovske krize, aprila 1999. godine, u Kijevu je otvorena misija NATO-a. Prvi put u istoriji NATO-a, 2000. godine, godišnji sastanak glavnog političkog tela NATO - Severnoatlantskog saveta, održan je van teritorije zemalja članica ovog saveza - u Kijevu. Vrhovna rada Ukrajine usvojila je 6. aprila 2004. "Zakon o slobodnom pristupu snaga NATO Ukrajini".

Švedska tužiteljica u utorak je objavila da neće nastaviti istragu o optužbama za silovanje protiv osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea nakon što je provela reviziju dokaza.

Zamjenica glavnog tužitelja Eva-Marie Persson kazala je da su dokazi koje je iznijela podnositeljica tužbe bili smatrani vjerodostojnima i pouzdanima, ali nakon gotovo deset godina sjećanja očevidaca su izblijedjela.

"Provevši obuhvatnu analizu onoga što je utvrđeno tijekom preliminarne istrage, zaključila sam da dokazi nisu dovoljno čvrsti da budu temelj za podizanje optužnice", rekla je novinarima.

Sjedinjene Američke Države su promijenile svoj stav o izraelskim jevrejskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, ne gledajući ih više kao nedosljedne međunarodnom pravu.Američki državni sekretar Mike Pompeo rekao je da Izraelci i Palestinci trebaju pregovarati o statusu Zapadne obale.

Ova naselja su zajednice koje je Izrael osnovao na zemlji okupiranoj u ratu na Bliskom Istoku 1967. godine. Više od 2,5 miliona Palestinaca sada živi na okupiranim teritorijama, zajedno sa 700.000 izraelskih naseljenika.

Novom odlukom administracije lidera SAD-a Donalda Trumpa poništen je stav administracije njegovog prethodnika Baracka Obame, ali i pravno mišljenje State Deprtmenta iz 1987. u kome se navodi da naselja "nisu u skladu s međunarodnim pravom".

Ovaj stav vjerovatno će pozdraviti izraelski desničarski premijer Benjamin Netanyahu, dok će s druge strane naljutiti Palestince i druge zemlje koje nastoje razriješiti bliskoistočni sukob.