U Libanonu je glavni tajnik Hezbollaha Sayyed Hassan Nasrallah upozorio da bi trajni antivladini prosvjedi mogli dovesti do "kaosa, kolapsa institucija i građanskog rata". Kakav je scenarij za građanski rat i je li to realna mogućnost?

Libanonci misle da su trenutni nemiri bili potaknuti mjesečnim porezima koji su uvedeni na aplikaciju za razmjenu poruka WhatsApp. U stvari, ovo je bila tek posljednja od niza mjera, počevši od američkih sankcija nametnutim libanonskim bankama i bogatim pojedincima optuženim za povezanost s Hezbollahom.

Glasine, koje je kasnije potvrdila američka administracija, govorile su da je u planu još više sankcija protiv Libanona i očekuje se da će pogoditi više banaka i više libanonskih saveznika Hezbollaha među kršćanskim skupinama u libanonskom društvu. Mnogi Libanonci bogate i srednje klase panično su predviđali posljedice sankcija s kojima su SAD ciljale destabilizirati bankarski sustav zemlje, uništavajući povjerenje i stvarajući rizik od odljeva kapitala. Mnogi Libanonci povukli su gotovinu iz banaka i svoje bogatstvo prenijeli izvan zemlje.

Bez obzira na protivljenja, libanonski predsjednik Michel Aoun vršio je veliki pritisak na središnju banku da vrijednost libanonske lire zadrži 1500 o odnosu na dolar, umjesto da dopusti slobodni tečaj po predviđenoj stopi od 3000 do 5000 za jedan američki dolar. To je imalo posljedice po ugled predsjednika, ali prije svega po domaću valutu u državi u kojoj se kao osnova za svaku kupnju koristi dolar, čak i u kafiću ili supermarketu.

Štoviše, libanonski dug od 85 milijardi dolara u zemlji koja uvozi 16 milijardi dolara robe, a izvozi dvije milijarde dolara i zaražena je korumpiranim političarima, bio je sam po sebi teret za libanonsku liru kojeg je nemoguće ignorirati. Deficit i dug približavaju se 155% bruto domaćeg proizvoda.

U zemlji živi oko 6 milijuna Libanonaca, ali između 8 i 9 milijuna Libanonaca živi u inozemstvu. Mnoge se obitelji oslanjaju na financijsku potporu rodbine.

Ali budući da su na snazi strogi i kontinuirani progoni Hezbollaha i njegovih pristalica od strane Sjedinjenih Država, nijedan Libanonac se ne usuđuje poslati novac u Libanon. Zbog američkih sankcija je čak i banalni razlog "straha da će biti optužen za podržavanje terorizma" Libanonce u inozemstvu uplašio i sprečava ih da šalju novac rodbini.

Može se činiti kao distopijska znanstvena-fantastika, ali Pentagon se udružio s američkom kompanijom Raytheonom kako bi razvili sustav koji je sposoban za oslobađanje genetski modificiranih bakterija u zemlju.

Pokrenut od strane američke Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte (Defense Advanced Research Projects Agency), iste agencije koja je vodila programe za stvaranje telekinetičkih super vojnika i naoružanih robotskih insekata, projekt nastoji "programirati dva bakterijska soja za praćenje ekplozivnih materijala na površinama tla", napisali su iz Raytheona u zajedničkom priopćenju s Politehničkim institutom Worcester, prenosi RT.

Prvi od dva soja bakterija će otkriti prisustvo ili odsustvo eksploziva zakopanog u podzemlju. "Ako prvi soj otkrije eksploziv, drugi soj će stvoriti žarku svjetlost na površini tla", napisali su te dodali da bi se tada kamere ili bespilotne letjelice na daljinu poslale kako bi pregledale područje u potrazi za užarenim mikrobima i zakopanim eksplozivima.

"Već znamo da se neke bakterije mogu programirati tako da budu vrlo dobre u otkrivanju eksploziva, ali pod zemljom je teže", rekla je glavna istraživačica dr. sc. Allison Taggart. Dodala je da istražuju kako transportirati bakterije do potrebne dubine pod zemlju, a zatim dovući svjetlucanje do površine tako da je lako vidljivo.

Iako je, navodno, namijenjeno otkrivanju zakopanog improviziranog eksplozivnog sredstva u stranim ratnim zonama, Taggart nije krila da će "modularni dizajn" sustava za dopremanje bakterija i zamjenjive "komponente" iznutra po potrebi omogućiti druge aplikacije, kao u slučaju različitih prijetnji i kontaminacija.

Iako Pentagon tvrdi da sustav planira koristiti samo u obrambene svrhe, nekima će možda ideja o militariziranim mikrobima biti odbojna jer će se se pribojavati apokaliptičnog scenarija odbjeglih genetski dizajniranih supermikroorganizama, zaključuje RT.

Sužanjski status Europe prema Sjedinjenim Američkim Državama se najbolje može vidjeti na primjeru "raspada" Jugoslavije u kojoj je "perjanica demokracije" potpirila nacionalne i vjerske tenzije do krajnjih granica, uz obvezatno postavljanje marionetskih političara koji obećavaju "med i mlijeko" u prezaduženim državicama koje su skidanje "komunjarskih okova" zamijenile "kolonijalnim priležništvom" i uništenjem svega što je nekada iole bilo dobro. Europa istraumirana dvama svjetskim ratovima i potpunim izostankom političkog razuma glede NATO uništenja zemalja Bliskog istoka s masovnim priljevom izbjeglica duž balkanskih ruta, ne smije i ne može doći sebi, jer kad bi europski političari izvukli glave iz američke "pozadine" shvatili bi kako im "veliki brat" preko Atlantika nije nikakav prijatelj te bi se prirodno okrenule jačanju euroazijskih ekonomskih i političkih veza.

Ima li Francuska uopšte snage za radikalni geopolitički zaokret koji u svojim sve zapaženijim izjavama nagoveštava njen predsednik?
Svetski poredak se raspada. Tako nešto se dešava izuzetno retko: jedanput ili dvaput za čitav vek, tvrdi Tjeri Mesan. Promena se priprema dugo, gotovo u potaji, a potom se događaji koji imaju prelomni značaj vrtoglavom brzinom nižu jedan za drugim, u svega nekoliko godina. Istorija se ubrzava; uzaludna su nastojanja da se raspad zaustavi ili makar uspori. Stare veze i savezi prestaju da važe. Preko noći se sklapaju novi, ne uvek svojom voljom (mnogi nastaju iz nužde). Ono što je bilo važno juče, više nije. Vreme, istorijsko vreme, diktira nova pitanja i iziskuje brze odgovore i smela rešenja. "Zvanična saopštenja i interpretacije novinara očigledno više ne odgovaraju pravom stanju stvari."

Isto važi i za tumačenja događaja i analize međunarodnih odnosa: velikom većinom oni se svode na ponavljanje starih priča. Promena se može ignorisati, ali samo na neki veoma kratak i ograničen rok. Onima koji istrajavaju na prošlim vrednostima, vrednostima koje vreme pretvara u zablude, suđeno je da padnu. Zapravo, samo mali broj uspeva da prepozna svoju epohu, a to i čini razliku između državnika i mediokriteta, koji obično popunjavaju i poslednje i prve redove svetske političke scene.

Slepilo političkih elita, njihova sklonost ka samoobmanama, ka laži i samozavaravanju, predstavlja ne samo simptom takvog vremena propadanja, već i njegov bitan uzrok: lakše je poricati neprijatnu istinu i zatvarati oči pred problemom nego se s njim hvatati ukoštac. Na Zapadu, uostalom, već dugo nema državnika. Postoje "lideri", obučavani za svoje uloge, oni koji se, kako kaže Stanko Cerović, "stalno smiju i gledaju pravo u kameru, svi na isti način", zato što su im reklamni agenti, marketinški stručnjaci i poznavaoci psihologije masa rekli da "tako ulivaju najviše povjerenja ljudima, da djeluju iskreno i optimistički", a to je obaveza, pravilo političkog bontona. Postoje, takođe, i bezlične birokrate, komesari, anonimne tehnokrate i menadžeri, sve ono što se nekad nazivalo "aparatčicima sistema".

Ukrajinska služba sigurnosti u petak je objavila da je pritvorila zamjenika Abu Omara al-Shishanija, osobe koju je Pentagon opisao kao "ministra rata" Islamske države, nakon što je prošle godine ušao u Ukrajinu s lažnom putovnicom.

Služba sigurnosti SBU je priopćila da je privela Al Baru Shishanija, gruzijskog državljana, u zajedničkoj operaciji s gruzijskim ministarstvom unutarnjih poslova i američke Središnje obavještajne agencije (CIA).

U priopćenju se dodaje da je fotografija Al Bare Shishanija koju agencija posjeduje "dokaz da je uhićeni stranac uistinu traženi vođa IS-a".

Gruzijska služba sigurnosti je potvrdila da je Shishani uhićen u Ukrajini.

"Da, možemo to potvrditi. Njegovo rođeno ime je Cezar Tokhosashvili", kazala je glasnogovornica Vika Klimicheva.

On se pridružio IS-u 2015. i bio je zamjenik Abu Omara al-Shishanija koji je ubijen u borbama 2016. SAD je nudio pet milijuna dolara za informaciju o njemu.

Obojica Shishanija su rođena u planinskom dijelu Gruzije gdje se nalazi klanac Pankisi. Nakon pogibije Omara, Al Bara Shishani je prvo prešao u Tursku pa potom u Ukrajinu od kuda je koordinirao akcije IS-a, navodi SBU u priopćenju.

Uhićen je u području Kijeva blizu jedne privatne kuće gdje je živio, dodaje se, ne dajući datum uhićenja.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je izjavu predsednika Sirije Bašara el Asada o umešanosti specijalnih službi na čelu sa CIA u smrt osnivača "Belih šlemova" Džejmsa le Mezurjea, rekavši da je njemu ta situacija bliska i razumljiva.

"Mislim da on najbolje zna kakva je situacija na terenu", istakla je Zaharova.

Ranije je predsednik Sirije Bašar el Asad saopštio da su specijalne službe na čelu sa CIA umešane u smrt osnivača "Belih šlemova" Džejmsa le Mezurjea, zbog toga što je znao "važne tajne".


Predstavnici organizacije "Beli šlemovi" potvrdili su smrt jednog od osnivača te organizacije, bivšeg agenta britanske spoljnoobaveštajne službe Džejmsa le Mezurjea u Istambulu.

Sinoć je ured agencije Sputnik International na engleskom jeziku objavio "udarnu vijest" kako je Rusija "priznala" senatoricu Jeanine Anez za privremenu predsjednicu Bolivije, nakon državnog udara koji je doveo do Moralesove ostavke.

Međutim, kada je u pitanju diplomacija, treba dobro paziti kako prevoditi riječi koje kažu visoki dužnosnici, jer "priznanje" je jedno, a "prihvatiti činjenično stanje do održavanja izbora" je nešto sasvim drugo, a upravo su se tim riječima služili zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabov, glasnogovornica Marija Zaharova i na kraju ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je situaciju komentirao na sastanku vođa BRICS skupine koji se održava u Brazilu.

"Rusija će Jeanine Áñez smatrati čelnicom Bolivije, ali će uzeti u obzir da za to nije bilo kvoruma u parlamentu", izjavio je jučer poslijepodne zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

Prema ruskom diplomatu, kada je Jeanine Áñez odabrana za privremenu predsjednicu Bolivije u parlamentu nije postojao potpuni kvorum, što ruska strana uzima u obzir.

Sergej Rjabkov je napomenuo da je senatorica prilikom glasanja u parlamentu bez kvoruma na tu funkciju došla nakon provedenog državnog udara, te da će Jeanine Áñez "biti smatrana kao čelnica zemlje, ali samo u razdoblju dok se pitanje novog predsjednika ne riješi izborima".

Prema riječima zamjenika ministra ruskog ministarstva vanjskih poslova, to je unutarnje pitanje Bolivije.

Kao i slučaju Huana Gvaida, koji se samoproglasio za predsednika Venecuele početkom godine, iako za njega niko pre toga nije čuo, tako se i u Boliviji dogodila slična stvar.

Kao što znamo, predsednik Evo Morales je posle državnog udara morao da preda vlast, a u međuvremenu je pobegao u Meksiko koji mu je pružio azil.

Nasledila ga je Hanina Anjes, malo poznata opoziciona senatorka.

Ipak, celu priču predvodi izvesni Luis Fernando Kamaćo, koji je sa Biblijom u jednoj ruci i nacionalnom zastavom u drugoj, upao u Moralesovu rezidenciju rekavši da se "Bog vratio u spaljenu palatu".

U glavnom gradu Venecuele izbio je manji sukob između studenata i nacionalne policije koji su nosili opremu za nerede poslije govora opozicionog lidera Huana Gvaida na kampusu Centralnog univerziteta.

Gvaido pruža podršku protestu koji je planiran za subotu protiv vlade Nikolasa Madura, a pokušava i da ponovo aktivira kampanju iz januara za svrgavanje socijalističke vlade, prenosi AP.

Dok je Gvaido govorio, nacionalna policija formirala je blokadu na jednom od ulaza u kampus.

Europski parlament negira da su događaji koji su doveli do ostavke predsjednika Bolivije Eva Moralesa na njegovu predsjedničku dužnost "državni udar".

Usporedbe radi, da su tijekom nereda "Žutih prsluka" u Francuskoj zapovjednik Glavnog stožera francuske vojske i glavni ravnatelj policije ušli u Elizejsku palačiu i prisilili Emmanuela Macrona da potpiše ostavku, kako bi se to zvalo? Ne treba puno za zaključiti da bi sve zemlje članice EU složno osudile taj čin i rekle da je u Francuskoj proveden državni udar.

Situacija u Boliviji, nakon što je Morales u srijedu napustio dužnost, bila je tema rasprave u Europskom parlamentu, gdje su se sukobila mišljenja manjine koja smatra da je riječ o državnom udaru i onih koji su odbili to tako nazvati. Prvi tabor su činili zastupnici iz, nazovimo je tako, "radikalne ljevice", ali su njihovi argumenti ušutkani bukom liberala i takozvanih "narodnjaka".

Ukupno 234 europarlamentarca su odbili prevrat u Boliviji nazvati državnim udarom, 41 zastupnik je puč nazvao pravim imenom, a 88 zastupnika je na glasanju bilo suzdržano. Europska združena ljevica i španjolska stranka Podemos su najoštrije zastupali tezu o državnom udaru.

Socijaldemokrati su glasali podijeljeno, dok su "zeleni", liberali, narodnjaci, konzervativci i dio krajnje desnice, uglavnom španjolske monarhističke, stvari odbili nazvati pravim imenom.

Prema španjolskim medijima, bolivijsko pitanje stići će u Strasbourg za otprilike dva tjedna, kada će se izglasati rezolucija o situaciji u zemlji.

"Zasad je stajalište Europske unije, kojeg je izrazila odlazeća povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, kako do održavanja novih izbora situaciju treba ublažiti u najvećoj mogućoj mjeri", piše u izvješću EU.

U nedjelju je Morales podnio ostavku na dužnost nakon gotovo 14 godina vlasti. To je učinio kako bi smirio zemlju usred nasilnih aktivnosti opozicije i posebno zbog pritiska policije i oružanih snaga.