trump
© Jonathan Ernst / Reuters
Prema transkriptu koji je objavljen, 25. jula 2019. godine, američki predsednik Tramp je u telefonskom razgovoru od ukrajinskog predsednika Zelenskog zatražio da se istraži ukrajinsko mešanje u američke predsedničke izbore 2016. godine, kao i sumnje u koruptivne aktivnosti bivšeg potpredsednika Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera.

Povodom takvog zahteva, 12. avgusta 2019. godine Odbor Kongresa za obaveštajne poslove dobio je prigovor (posredno upoznatog) uzbunjivača - na obrascu koji je nedavno promenjen, budući da je do nedavno prijava bila dopuštena samo za neposredno saznanje - da je Tramp ucenjivao Ukrajinu da istražuje njegove političke protivnike (Bajden je, inače, u trci za nominaciju demokrata za predsedničke izbore).

Nakon što je Džim Džordan pred Odborom pokrenuo pitanje identiteta uzbunjivača, Trampov sin je javno obznanio da je anonimni (posredno upoznati) uzbunjivač bio Erik Čiaramela, analitičar CIA koji je stručnjak za Rusiju i Ukrajinu i evidentirani demokrata. Čiaramela je, 2016. godine bio zadužen za Ukrajinu u Savetu za nacionalnu bezbednost koji je vodila Savetnica za nacionalnu bezbednost Suzan Rajs. Dok je bio glavni za Ukrajinu, Čiaramela je radio za potpredsednika Bajdena, sa kojim je leteo u Ukrajinu službenim avionom AF 2.

KO JE ERIK ČIARAMELA?

Čiaramela je bio visoko kotiran u CIA tokom mandata Džona Brenana, ali ga je uprkos tome u junu 2017. godine Trampov svetnik za nacionalnu bezbednost Herbert Mekmaster (smenjen nedavno zbog sumnje da je odavao podatke medijima) postavio za ličnog asistenta. Na osnovu anonimne (Čiarameline) dojave, demokrate su u Kongresu pokrenule postupak impičmenta, u nastojanju da opozovu Trampa. Danas, Čiaramela neće da svedoči pred resornim Odborom.

Kako Čiaramela nije imao neposredno saznanje o spornom razgovoru Trampa i Zelenskog, o tome je najverovatnije mogao da sazna od nekoga ko se naknadno pojavio kao svedok pred Kongresnim odborom za obaveštajne poslove, a to je potpukovnik Aleksander Vindman, direktor za evropske poslove u Savetu za nacionalnu bezbednost.

Iz kongresnih zapisnika je poznato da je Čiaramela pre podnošenja prigovora kontaktirao najmanje jednog od članova osoblja Adama Šifa, demokrate koji predsedava Odborom za obaveštajne poslove. Šif je, inače, tokom 2019. godine, angažovao dvoje Čiaramelinih kolega iz Saveta za nacionalnu bezbednost, od kojih je je jedan - Šon Misko - postavljen u Savet sredinom 2017. (u vreme kada je i Čiaramelu imenovao Mekmaster), a napustio je to mesto zbog odavanja informacija medijima i vratio se u sedište CIA u Lengliju.

Čiaramela je tokom predizborne kampanje 2016. godine radio sa amerikankom ukrajinskog porekla, aktivistkinjom Demokratskog nacionalnog kongresa (Klintonovih), Aleksandrom Čalupom, na prikupljanju negativnih informacija o Trampu.
"Dokumenta pokazuju da je Čalupa kao istraživač opozicije prisustvovala sastanku sa Čiaramelom u novembru 2015. Ona je u Belu kuću dolazila sa zvaničnim ukrajinskim lobistima koji su nastojali da utiču kod Obamine administracije za pomoć, a iz savezne dokumentacije se vidi da je Bajdenova kancelarija zvala Čiaramelu na svečani ručak u oktobru 2016. godine u čast italijanskog premijera Matea Rencija. Među gostima su bili direktor CIA Džon Brenan, direktor FBI Džejms Komi, i direktor Nacionalnih obaveštajnih poslova Džejms Klaper. Poziv Čiarameli, relativno nisko pozicioniranom saveznom službeniku (GS-13) je neuobičajen i ukazuje da je bio politički povezan."
SLED DOGAĐAJA

Ukratko: Tramp počinje da se interesuje za Bajdena i izborne mahinacije Demokratskog nacionalnog odbora sa Ukrajinom→ ekstremisti režima demokrata reaguju→ pripadnik CIA koji je sarađivao sa Bajdenom i operativcem ukrajinskog mešanja Aleksandrom Čalupom podnosi uzbunjivački prigovor→ ovo postaje osnov za pokretanje postupka za opoziv Trampa.

Ako su javno dostupni izveštaji tačni, Tramp je očito otvorio veze demokrata sa ukrajinskim mešanjem u izbore 2016. Prohodnost Čiaramele u obaveštajnoj zajednici Obamine administracije ukazuje da je on u Trampovom kabinetu bio špijun. Ako je Čiaramela bio špijun duboke države, onda su u tome izgleda učestvovali i bivši pripadnici FBI Piter Strzok i Lisa Pejdž. Naime, 25. aprila 2019. godine sekretar pravde Vilijam Bar je dobio dopis republikanskih senatora Čaka Graslija i Rona Džonsona - zahtev povodom kriptovanih mejlova između Strzoka i Pejdžove u kojima diskutuju o izvesnom "Čarli-ju" (približno izgovoru Čiaramelinog prezimena) koji je "CIA-in tip" kao "poverljivom izvoru".

Sled događaja ukazuje da je u pitanju operativna akcija obaveštajne zajednice. Čiaramela je, u suštini, Brenanov špijun, koji je radio prljave poslove za duboku državu. Sada je tužilac Duram - kojeg je sekretar pravde imenovao za istragu izvora kontraobaveštajne operacije protiv Trampove predizborne kampanje - u prilici da sazna više o Čiarameli. To postupak impičmenta pretvara u trku duboke države i demokrata protiv Duramove optužnice.

KAKO DELUJE "OBAVEŠTAJNA ZAJEDNICA"?

Niz detalja ukazuje na konkretniji okvir delovanja te "obaveštajne zajednice". Dvojicu uzbunjivača protiv Trampa zastupa advokat, aktivista demokrata, Mark Zaid. Novine su objavile da je Zaid na svom tviter nalogu 30. januara 2017. godine pustio poruku: "#prevrat je počeo. Prvi od mnogih koraka. #pobuna. #uskoro sledi impičment".

Zaid je osnivač i izvršni direktor organizacije "Džejms Medison projekat", koja se zalaže za unapređenje odgovornosti vlade. U savetodavnom odboru ove organizacije je Džon Podesta, šef izbornog štaba Hilari Klinton 2016. godine i bivši šef kabineta Bila Klintona, koji je 2003. godine osnovao organizaciju za političke analize Centar za američki progres uz obilne donacije Džordža Soroša.

Zaid je, u septembru 2017. godine, bio suosnivač projekta "Pomoć uzbunjivačima", koja je pozivala uzbunjivače iz vlade preko pokretnih bilborda u prostorijama savezne administracije. Ova organizacija je 25. septembra 2019. godine, dok se još nije znalo ko je uzbunjivač iz Trampovog okruženja, pokrenula preko stranice GoFundMe finansiranje odbrane uzbunjivača. Pored Zaida, ovu kampanju je potpisao i njegov kolega "zastupnik uzbunjivača iz obaveštajne zajednice" Endru Bakaj, inače bivši pripadnik CIA.

Priča sa klintonističkim advokatima i Sorošem vodi do korena zavere o "ruskom mešanju", koja je trebalo da bude okidač za udar i svrgavanje izabranog predsednika?

Pomenute 2017. godine, grupa advokata iz okruženja Klintonovih u Beloj kući pokrenula je "hitnu misiju" Zaštiti demokratiju, kako bi iskoristili pravno zastupanje protiv Trampove politike. Zaštiti demokratiju je odmah ušla u partnerstvo sa Brenan centrom za pravdu (koji na početnoj stranici ima paranoičan logo "Zaustavimo strano mešanje u naše izbore"), sa kojim je 21. avgusta 2017. godine podnela tužbu protiv izbornih organa kako bi kompromitovali pobedu Trampa. Brenan centar za pravdu, koji vodi Majkl Volden, bivši pisac govora Bila Klintona, skoro polovinu godišnjeg budžeta dobija kroz zajmove Soroševe fondacije Otvoreno društvo.

ŠIRI KONTEKST ZAVERE

Čitav sled je relevantan zato što glavni razlog zapleta to što je tokom predizborne kampanje 2016. godine izvršen upad u računarski sistem Demokratskog nacionalnog komiteta, koji nikad nije službeno potvrđen. Partijska centrala demokrata nije dozvolila da FBI sprovede istražnu radnju, već je za priču da je Rusija izvršila taj upad iskorišćena privatna firma CrowdStrike. Direktor FBI Džejms Komi je 5. januara 2017. godine potvrdio da su Demokratski nacionalni komitet i FBI postigli sporazum da CrowdStrike izvrši forenziku servera i da obavesti FBI o detaljima. U maju iste godine, među vodećim kupcima obveznica CrowdStrike bila je brokerska firma jednog od tehnoloških giganata Silikonske doline, Google Capital.

CrowdStrike je zanimljiv zato što otvara širi kontekst zavere protiv Trampa. Osnivač ove firme Dmitri Alperovič je među osnivačima i funkcionerima Inicijative za kiber državnu veštinu(Cyber Statecraft Initiative) Atlantskog saveta. Među počasnim donatorima Atlantskog saveta (i inicijative) je ukrajinska gasna kompanija Burizma (u koju je Bajden smestio svog sina za 50.000 dolara mesečno). Burizma je u junu 2017. godine sa Atlantskim savetom potpisala sporazum o sponzorisanju Evroazijskog centra Atlantskog saveta.

U kongresnoj saradnji sa Evroazijskim centrom Atlantskog saveta je i Tomas Iger, član osoblja Adama Šifa, predsednika resornog Odbora za obaveštajne poslove, kojeg je šef polovinom septembra 2019. godine poslao u Ukrajinu, upravo o trošku pomenutog Evroazijskog centra. Nije iznenađujuće da je među najvećim finansijerima Atlantskog saveta, pored britanskih i emiratskih sponzora, Soroševa Fondacija Otvoreno društvo, Gugl i američki Državni sekretarijat.

Trošiti reči o kakvom se društvu radi je suvišno. Ono što proističe jeste da se radi o globalnoj spletkaroškoj mreži, koja na raspolaganju za širenje laži ima nevladin sektor, atlantističke institucije, američku diplomatiju, medije i korumpirane obaveštajne establišmente širom sveta. Kako su radili u Ukrajini i pre toga u nizu država, tako su pokušali i u SAD. Na njihovu žalost, kako stvari stoje, udarili su u zid naroda kome je prekipelo. Nadajmo se da će njihovi pipci širom sveta doživeti istu sudbinu kakvu su im priredili Amerikanci i Tramp.