© Ina Hoekstra/Pixabay
Početkom 1709. Evropa se zaledila i tako zaleđena ostala mesecima. Ova čudna zima je odnela živote velikog broja Evropljana i poremetila dva velika rata - ali do danas ne postoji konačno objašnjenje njenog uzroka.
Tokom prvih nekoliko dana 1709. temperatura se naglo spustila - što inače nije neobično za evropsku zimu. Ali te 1709. to nije bila uobičajena zima.
Kada je 6. januara svanulo jutro, kontinent je bio zaleđen od Skandinavije do Italije i od Engleske do Rusije i nije se zagrejao naredna tri meseca. Tokom najgore zime u 500 godina vladala je i nestašica hrane koja je - pored ekstremne hladnoće - bila uzrok stotine hiljada smrtnih slučajeva samo u Francuskoj. Engleski naučnik Vilijam Deram napisao je: "Verujem da je mraz veći od bilo kog koji ljudi pamte".
Zima 1709. u FrancuskojZemlja koja je najviše bila pogođena strašnom hladnoćom bila je nesumnjivo Francuska. Prethodna godina im se završila loše, a ni 1709. nije bolje počela. Francuski seljaci su imali lošu žetvu, bili su opterećeni porezima i regrutacijom za Rat za špansko nasleđe. Hladni dani počeli su već 1708. godine, ali nisu bili ništa u poređenju sa onim što se dogodilo u noći između 5. i 6. januara.
Kako tada nije postojala vremenska prognoza, niko nije mogao da se pripremi za ono što je postalo poznato kao Le Grand Hiver. Hiljade ljudi je umrlo od hipotermije, a nisu bile pošteđene ni životinje: veliki broj stoke se smrzao u štalama.
Reke, kanali i luke su bili zaleđeni, a sneg je navodno blokirao puteve širom Francuske. U luci Marsej na obali Sredozemnog mora, i na različitim tačkama duž reka Rone i Garone, led je mogao da izdrži težinu natovarenih kola, što znači da je bio debljine oko 27 centimetara. U gradovima u koje su zbog neprohodnosti prestale da stižu namirnice, očajni stanovnici su bili primorani da spale sav nameštaj koji su imali kako bi se ugrejali. U Pariz nisu stizale namirnice tri meseca.
Čak i oni dobrostojeći, koji su imali zalihe hrane i pića, nisu imali koristi od toga jer su se njihove namirnice zaledile do neupotrebljivosti. U tečnom stanju su ostala samo žestoka pića poput votke, viskija i ruma. Zima je držala i bogate i siromašne u svom ledenom stisku. Prostrane vile sa velikim prozorima građene su za prikazivanje, nisu bile praktične. U Versaju, vojvotkinja od Orleana, snaja kralja Luja Četrnaestog, pisala je rođaku u Hanoveru:
"Sedim kraj vatre koja bukti, imam paravan pred vratima koja su zatvorena. Sedim ovde sa krznom oko vrata i nogama u džaku od medveđe kože, a još drhtim i jedva držim olovku. Nikad u životu nisam videla zimu kao što je ova, koja zamrzava vino u flašama".
Komentar: Pročitajte i Provođenje Milgramovog pokusa u Poljskoj pokazalo da ljudi i dalje slušaju autoritete
Iz članka izdvajamo: Oba eksperimenta su iznimno interesantna za proučiti s obzirom na današnju situaciju s "pandemijom" i kako većina ljudi reagira na nju.