ZdravljeS


Health

Nova studija: Zašto neki ljudi koji nisu imali Covid-19 možda već imaju imunitet

priroda
Imunološki sustavi nekih ljudi koji nisu bili izloženi koronavirusu mogli bi biti bliski s patogenom, što bi moglo smanjiti ozbiljnost bolesti ako takva osoba dobije covid-19, pokazuje nova studija o kojoj piše CNN.

Studija je u srijedu objavljena u znanstvenom časopisu Nature on Wednesday i otkrila je da u uzorku od 68 zdravih odraslih osoba u Njemačkoj, koje nisu bile izložene koronavirusu, njih 35 posto ima T-stanice u krvi koje su reaktivne na virus.

Što su T-stanice?

T-stanice su dio imunološkog sustava koji pomaže zaštititi tijelo od infekcije. Reaktivnost T-stanica sugerira da je imunološki sustav možda imao iskustva sa sličnom infekcijom i da bi mogao koristiti to pamćenje u borbi protiv nove infekcije. Kako bi njihov imunološki sustav mogao imati reaktivne T-stanice ako nikad nisu imali covid-19?

One su vjerojatno stečene u prethodnim infekcijama endemskim koronavirusima, napisali su u studiji znanstvenici s raznih institucija iz Njemačke i Velike Britanije. Korištenje ove memorije T-stanica s druge slične infekcije u odgovoru na novu infekciju naziva se "unakrsna reaktivnost".

Nova studija uključivala je analizu uzoraka krvi 18 pacijenata s covidom-19 u dobi od 21 do 81 godine te zdravih donatora u dobi od 20 do 64 godine iz Njemačke.

Health

Nizak nivo antitela u krvi ne znači izgubljen imunitet na viruse

coronavirus
© Pixabay/fernandozhiminaicela
Imunitet na koronavirus kod osoba koje su preležale infekciju u većini slučajeva neće nestati ni posle nekoliko meseci, objašnjava za Nova.rs naš biolog Željko Radulović.

"Imunitet na koronavirus gubi se posle nekoliko meseci" bio je naslov članka koji je objavio "Gardijan", a koji je naš portal preneo. Članak govori o istraživanju koje su sproveli naučnici londonskog Kings koledža nad 90 pacijenata bolnice Gaj i Sejnt Tomas - oni su merili nivo antitela u krvi onih koji su preležali koronavirus, tri meseca nakon infekcije. Zapazili su da je kod 17 odsto pacijenta nivo antitela drastično opao, što je navelo novinare "Gardijana", kao i nas, da izvučemo zaključak da se imunitet koji osoba stekne može izgubiti, i da samim tim postoji opasnost od reinfekcije, a i ideja o kolektivnom imunitetu "pada u vodu". Ipak, to zapravo nije tačno, na šta nam je ukazao doktor bioloških nauka Željko Radulović.

Dr Radulović, koji je docent na "Stephen F. Austin State University" u Teksasu, objasnio nam je kroz nekoliko argumenata zašto su mnogi pogrešno protumačili ovo istraživanje.

Pre svega, opadanje antitela nije neočekivano i to nije znak da imunitet na virus ne postoji. Zatim, ovo istraživanje nije reprezentativno za čitavu populaciju, a takođe i ne ruši korist koju možemo dobiti od kolektivnog imuniteta. Istraživanje takođe ne implicira da će doći do reinfekcija. Ali, krenimo od početka.

Ambulance

Gde je nestao grip?

influenza, flu
Mere fizičkog distanciranja, koje su zbog pandemije koronavirusa uvedene širom sveta, dovele su do znatnog smanjenja broja slučajeva drugih zaraznih bolesti, pa je tako broj zaraženih gripom rekordno nizak.

U Kini, koja je zbog pandemije prva uvela opsežne mere karantina, broj slučajeva bolesti kao što su male boginje, zauške, kao i neke polne bolesti, znatno je opao, a najveći pad - od više od 90 odsto - zabeležen je u broju slučajeva gripa.

U nedavnom izveštaju o rasprostranjenosti gripa, zdravstvene vlasti Kanade istakle su "izuzetno nizak" broj slučajeva gripa u toj zemlji, a isto važi i za druge zemlje koje podatke o toj bolesti objavljuju sedmično, kao što su Velika Britanija i Australija.

Prema najnovijem izveštaju nadležnih u Južnoj Koreji, broj slučajeva gripa u toj zemlji za 83 odsto je manji u odnosu na isti period prošle godine, a jedna sidnejska bolnica trenutno beleži rekordno nizak broj pacijenata sa virusnim infekcijama koje nisu prouzrokovane koronavirusom, navodi Rojters.

Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da od gripa u svetu godišnje teško oboli tri do pet miliona ljudi, a umre do pola miliona ljudi.

Dok je, sa jedne strane, pad broja slučajeva gripa smanjio broj preminulih od te bolesti, kao i pritisak na zdravstvene sisteme zemalja širom sveta, stručnjaci strahuju da bi, sa druge strane, rekordan pad stope zaraze gripom mogao imati negativan uticaj na imunitet stanovništva u narednim sezonama gripa, navodi Rojters.

Komentar: A možda se ljudi zaraženi gripom jednostavno vode kao da su zaraženi koronom?


Syringe

Budućnost genetskih vakcina - šanse i opasnosti

moderna
Istraživanja su postojala i pre pandemije, ali je korona-virus ponovo doveo do diskusije o genetski zasnovanoj vakcini. Kakve šanse ona donosi, sa kakvim je rizicima skopčana?

Prema široko važećoj teoriji, virusi su prodrli u organizam i u ćelijama su sposobni da se razmnožavaju. Oni u određenim ćelijama ponekad, ali ne uvek, izazovu simptome bolesti. Imunosistem može da prepozna virus i napadnute ćelije i da ih odbrambenom reakcijom odstrani. To imunosistemu uspeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih - izuzetak je, recimo, HIV.

Šta je obična vakcina?

Uobičajena vakcina podrazumeva unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih delova, u organizam. Prema važećoj medicinskoj školi, imunosistem reaguje na strana tela antitelima i memoriše taj odgovor u "memorijske ćelije". Tako organizam u sledećem susretu sa virusom reaguje bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprečava ili u najmanju ruku bivaju sprečeni teži oblici bolesti. Što bi značilo da telo postaje imuno. U kojoj meri i koliko to traje - to zavisi od mnogo faktora.

Šta su vakcine zasnovane na DNK i RNK?

Ovakve vakcine sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Ćelije organizma u koje se unese vakcina prevode te informacije u proteine. Bezazleni delovi virusa takođe izazivaju odbrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i posle ove vakcine može brže da reaguje na pravi virus.

Vakcina na bazi RNK - ribonukleinske kiseline - se unosi u organizam u obliku takozvane "informacione RNK", koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Vakcine na bazi DNK - dezoksiribonukleinske kiseline - funkcionišu slično, ali molekuli DNK moraju najpre da prodru u jezgro ćelije da bi ih "informaciona RNK" prepoznala i potom tu poruku iznela iz ćelijskog jezgra.

Prednosti ovih vakcina su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mere bezbednosti - za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi delovi. I vakcinisanje je jednostavnije takozvanim "vakcinacionim pištoljima".

Rizici koje donose ovakve vakcine

Vakcine zasnovane na DNK i RNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u ćeliju on prodre u genetski materijal, genom, same ćelije. Moguće posledice su pojačano formiranje tumora ili autoimune bolesti. Obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, vakcina zasnovana na RNK ne prodire u ćelijsko jezgro, pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrisana u genom ćelije domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u ćeliji "prepišu" RNK u DNK i tako ipak dospeju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabeležen.

Svi ovi teoretski rizici, koji navodno nisu zabeleženi u praksi, odnose se na manji broj ćelija u organizmu, a ne na genom čoveka koji je vakcinisan. Tvrdnja da ovakve vakcine utiču na čovekov genom je netačna.

Ovakve vakcine su relativno nestabilne i moraju se stabilizovati, osim toga, potrebni su im transportne materije, na primer nanočestice. Neželjena dejstva nisu dovoljno ispitana, ali pre izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti moraju da se pokriju u velikim kliničkim studijama.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedna vakcina, bazirana na DNK i RNK, nije dobila dozvolu za primenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju - vakcina se daje dobrovoljcima. Za vakcinisanje životinja nekoliko ovakvih vakcina je već dobilo dozvolu.

U Evropskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za celi prostor Unije, ako se traži dozvola za primenu vakcine od Evropske agencije za lekove (EMA). Dve države članice preuzimaju u ime svih ocenu vakcine. U Nemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za vakcine i biomedicinske lekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama vakcine - belančevine uzročnika se takođe upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvane vektor-vakcine koje upotrebljavaju bezazlene viruse da bi izazvale odgovor imunosistema.

Komentar: Budući da ove vakcine nisu dovoljno ispitane, javnost ima pravo da bude skeptična o njihovim efektima na ljudsko zdravlje.


Music

Kanadsko istraživanje: Slušanje Mozartove glazbe ublažava epileptične napadaje

mozartova glazba
Slušanje Mozartove glazbe ne izaziva samo ugodu, nego može utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja, dokazali su kanadski znanstvenici koji tvrde da su kompozicije austrijskog skladatelja smanjile broj napadaja u pacijenata koji boluju od epilepsije.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) epilepsija, najčešći neurološki poremećaj, pogađa otprilike 50 milijuna ljudi u svijetu.

Provedeno istraživanje na jednoj Mozartovoj Sonati

Rezultati manje studije objavljeni u časopisu Epilepsia Open mogu biti ključ za otkrivanje potencijalne medicinske koristi od glazbe.

Znanstvenici su u istraživanju koristili Mozartovu "Sonatu za dva klavira u D duru, K 448" i prerađenu, živahniju verziju iste skladbe da bi ispitali hoće li ona pozitivno djelovati na epileptično stanje pacijenata.

"U posljednjih 15 do 20 godina puno smo saznali o tomu na koji način slušanje Mozartove glazbe pomaže pacijentima s epilepsijom i smanjuje učestalost napadaja", rekao je glavni autor studije dr. Marjan Rafiee s Instituta za mozak u Torontu.

"Dosad nije bilo odgovora na pitanje hoće li sličan učinak polučiti i slušanje drugoga auditivnog poticaja, odnosno kontrolne skladbe", dodao je Rafiee.

No pritom se liječnici nisu odučili za skladbu nekoga drugog skladatelja, već su dijelom izmijenili glazbenu strukturu izvorne verzije Mozartove sonate.

Syringe

Cjepivo može za vas, ali ne i za mene. Evo zašto ne treba vjerovati žurnom cjepivu

cjepivo
© Reuters / Dado Ruvić
To sam rekao od prvog dana! Neizbježno je da ćete imati one koji će odbiti uzeti cjepivo, iako je predsjednik Trump promovirao da je cjepivo na putu i da će vjerojatno biti dostupno prije kraja godine.

Što će se dogoditi nakon odobrenja cjepiva? Hoće li nas se prihvatiti na cijepljenje jer se u protivnom nećemo moći vratiti poslu, a naša djeca neće moći ići u škole? Hoće li tvrtke odbiti ulaz svojim zaposlenicima jer nisu cijepljeni? Zamislite predstojeće tužbe, to je razlog zašto vođa Senata Mitch McConnell želi pisati o zakonodavstvu kojim se tvrtke oslobađaju tužbi.

Razvoj bilo koje vrste cjepiva zahtijeva pažljivo, metodično istraživanje i spremnost da se ideje koje se ne pokažu dobre odbace i da se počne ispočetka. Ne vidim da se to događa, a pritisak da se proizvede cjepivo usljed pandemije bi bilo pogubno za sve aspekte života. S nekoliko tvrtki i grupa koje pokušavaju biti prvi koji će donijeti cjepivo na tržište, bojim se da bi tvrtka koja dobije odobrenje možda mogla biti ona koja ima najbolje političke veze, a ne ona koja ima najbolje i najsigurnije cjepivo. Uzimajući u obzir broj povlačenja i vraćanja lijekova koji se stavljaju na tržište u posljednjih nekoliko godina, američka Uprava za hranu i lijekove nema najbolje iskustvo u istraživanju cjepiva.

Pitam još jednom: kako javnost može vjerovati lijeku koji je užurbano napravljen dok znanstvena zajednica još uvijek uči o ostalim zdravstvenim problemima koje je virus stvorio kod ljudi koji su se zarazili i nastavili živjeti? Vlada ne daje nikakvo pouzdanje da će sve što se proizvede biti u našem najboljem interesu.

Kako ne možete biti ozbiljno skeptični prema bilo kojem cjepivu proizvedenom u trenutnoj klimi mržnje, straha i političkog pritiska? Trebali biste biti. Iskušavanje eventualnog cjepiva protiv Covida-19 djeluje mi jednako pouzdano i sigurno kao i iskušavanje nekog od napitaka iz Harryja Pottera.

Cjepiva NIKADA ne bi smjela biti obvezna. Ne morate biti protivnik cijepljenja da ne vjerujete cjepivima koja su nastala na temelju brzih ispitivanja, a posebno za ona cjepiva koja su nastala bez longitudinalnih studija. Nisam jedino ljudsko biće na ovom planetu koje osjeća da nisu sva cjepiva sigurna. Mnogi se boje da bi ugrozili svoj imunološki sustav, dok zajednica protiv cijepljenja ima neke valjane razloge zašto je protiv toga. Sve razloge za zabrinutost treba saslušati. Samo guranje pod obavezno za ljude protivi se temeljnim ljudskim pravima.

Beaker

Razina željeza u krvi mogući je ključ za usporavanje starenja, pokazuju genske studije

studija željezo
© Pixabay
Novo istraživanje pronašlo je dokaze da bi razina željeza u krvi mogla igrati ulogu u tome koliko ćemo dugo živjeti.

Premda studije o dugovječnosti uvijek treba uzimati sa zrnom soli, ova najnovija je poprilično impresivna zbog veličine uzorka. Naime, u nju su bile uključene genetske informacije preko više od milijun ljudi i to iz tri javne baze podataka. Znanstvenici su se prilikom analize podataka usredotočili na tri ključne mjere starenja: prosječan životni vijek (eng. lifespan), godine bez ikakvih bolesti (eng. healthspan) te doživljavanje vrlo visoke starosti (eng. longevity).

Uvidjeli su da je 10 ključnih regija genoma povezano s dugim životom, uključujući i set gena koji određuje na koji način naše tijelo metabolizira željezo. Ukratko, izgleda da je prevelika razina željeza u krvi povezana s većim rizikom od ranije smrti, piše Science Alert.

"Držanje razina željeza pod kontrolom moglo bi spriječiti neke bolesti povezane sa starošću"

"Ovi nalazi su izuzetno važni jer sugeriraju da visoka razina željeza u krvi smanjuje trajanje zdravih godina života i da bi držanje tih razina pod kontrolom moglo spriječiti neka oštećenja u tijelu koja su povezana s godinama", rekao je analitičar podataka Paul Timmers sa Sveučilišta Edinburgh.

"Također pretpostavljamo da bi naši nalazi o preradi željeza mogli dodatno objasniti zašto su vrlo visoke razine crvenog mesa bogatog željezom u prehrani povezane sa starosnim bolestima, poput srčanih oboljenja", dodao je.

S obzirom na to da korelacija ne znači nužno i uzročnost, stručnjaci su prilikom analize koristili statističku metodologiju zvanu Mendeljeva randomizacija kako bi umanjili pristranost i pokušali među podacima uočiti uzročnost.

Komentar: Saznajte više o opasnostima po zdravlje od povišene razine željeza i kako se snalaziti s tim: I na engleskom jeziku:


Apple Red

Imunitet među populacijom na koronavirus je veći nego što pokazuje testiranje antitela

coronavirus
© Depositphotos / ralwel
Naučnici otkrivaju da osobe koje su se zarazile SARS-om 2003. godine, još uvek imaju ključne T-ćelije u organizmu.

Istraživanja koja su rađena u Singapuru, daju nadu da će ljudi koji su preležali korona virus, izgraditi imunitet u naredne dve decenije.

Kod nekih virusa, poput boginja, zaštita je doživotna i nije moguće da se čovek ponovo razboli. Ipak, neki od virusa su poput kratkotrajnih prehlada i kod njih zaštita traje kratko. Stručnjaci su i dalje zbunjeni jer ne znaju koliko dugo traje imunitet protiv Covid-19, zbog njegovog kratkog postojanja. Studije i dalje pokazuju da osobe mogu stvoriti samo kratkotrajni imunitet.

Druga naučna istraživanja pokazala su da ljudi koji su imali prehladu u poslednje dve godine, imaju T ćelije koje pokazuju "unakrsnu reaktivnu zaštitu" protiv Covid-19. Ova studija uključila je 23 pacijenta sa fakulteta Duke-NUS u Singapuru koja su imala SARS.

Prikupili su uzorke krvi i testirali ih da li još uvek sadrže imune ćelije koje su bile efikasne protiv SARS-a. Svi pacijenti su imali T ćelije, što sugeriše da su važan deo borbe protiv ove infekcije.

T ćelije su vrsta belih krvnih zrnaca koja su ključna komponenta imunološkog sistema i pomažu u borbi protiv bolesti.

Istraživanja su pokazala da svi pacijenti i dalje poseduju dugotrajne memorijske T ćelije reaktivne na virus. Što bi trebalo da podrazumeva, da će pacijenti sa Covid-19 takođe razviti dugoročan imunitet T ćelija - piše u istraživanjima. Ovo bi bilo značajno u saznanjima, koliko dugo bi ljudi mogli da budu zaštićeni vakcinacijom.

U daljem istraživanju, pomešani su uzorci krvi sa fragmentima SARS-CoV-2. Ćelije su pokazale "čvrstu" reaktivnost protiv SARS-2 kod svih pacijenata tako što su se vezale za njih. Eksperiment je rađen na 37 ljudi, koji nikada nisu bili zaraženi SARS-om.

Istraživači su otkrili nivoe T ćelija koje su u stanju da se prikače na virus Covid-19 kod 50 odsto testiranih.

- Iznenađujuće je što smo takođe otkrili specifične SARS-CoV-2 ćelije T kod pojedinaca bez anamneze SARS-a, Covid-19 ili kontakta sa SARS-om/Covid-19 pacijentima- kažu naučnici. Oni veruju da ove T ćelije mogu postojati zbog prethodne infekcije drugim koronavirusom - od kojih ima sedam koji mogu zaraziti ljude.

Nije isključeno da T ćelije mogu nastajati od drugih životinjskih koronavirusa - za koje se uglavnom misli da potiču od slepih miševa. Glavni istraživač dr Antonio Bertoleti, rekao je za Telegraph da su ove T ćelije možda češće u Aziji nego u ostatku sveta. To negde i objašnjava, zašto je upravo ovaj kontinent bio relativno netaknut u poređenju sa Evropom i SAD-om tokom pandemije Covid-19.

Naučnici su rekli da bi ovu "postojeću" zaštitu trebalo razmotriti na nivou stanovništva, jer to može da dovede da se manje ljudi razboli od Covid-19 nego što se mislilo.

T ćelije su deo adaptivnog imuniteta, prva linija odbrane protiv strane supstance. Sa druge strane, antitela, pokrenuta u delovanju ćelijama B, počinju da pomažu tek nekoliko dana kasnije, a možda im i neće biti potrebni ukoliko su T-ćelije i drugi delovi imunološkog sistema, izbrisali virus. Iz tog razloga, neki ljudi možda nemaju antitela protiv Covid-19 u krvi uprkos tome što su u prošlosti bili zaraženi koronavirusom, kažu naučnici.

Singapurski tim rekao je da su u prethodnom istraživanju otkrivena antitela za SARS-1 posle dve ili tri godine. Prema tome, testiranje antitela bi sugerisalo na to da mogu biti ponovo biti zaraženi iako su zaštićeni T ćelijama.

Što se tiče SARS-2, profesor Karol Sikora, savetnik Svetske zdravstvene organizacije, izjavio je za MailOnline da veruje da samo 10 procenata ljudi koji su zaraženi koronavirusom razvija antitela. Karolinski institut i Univerzitetska bolnica Karolinska, u Švedskoj, nedavno su pokazali da mnogi ljudi sa blagim ili asimptomatskim oblikom Covid-19 pokazuju imunološki otpornost na ćelije i ne testiraju pozitivna antitela.

Imunitet među populacijom je veći nego što pokazuje testiranje antitela, dok neki delovi imunog odgovora naučnicima ostaju potpuna misterija i nisu u stanju da ih mere.

Heart

Najbolje od Weba: Primarijus Alberto Zangrilo: niko ne umire od kovida u Italiji već mesecima

Primarijus Alberto Zangrilo
Primarijus Alberto Zangrilo
Primarijus Alberto Zangrilo, koji radi u bolnici San Rafaele u Milanu, kaže da je koronavirus i dalje prisutan, pritajen, ali da više ne može da izazove tešku sliku bolesti. Ističe da ne znači da svaka zaraza znači i oboljevanje od kovida-19, te dodaje da sa koronavirusom moramo nastaviti da živimo.

Alberto Zangrilo održao je konferenciju za strane medije na kojoj je govorio o koronavirusu, vakcini, italijanskom odgovoru na pandemiju.

Dopisnica RTS-a postavila mu je pitanje o potencijalnoj vakcini, kao i o izjavi predsednika Veneta Luke Zaje, koji je rekao da je srpski virus agresivniji od italijanskog. Zangrilo smatra da Zaja ne bi tako nešto rekao "bezveze", već da ga je informisao neko kompetentan.

Kako biste Vi, koji ste se svakodnevno borili sa virusom u jeku epidemije, opisali kovid?

Sars-kov-2 je ekstremno zarazan virus sa kojim moramo da naučimo da živimo. Smrtnost od ovog virusa je deset puta veća od one kod virusa gripa ali je mnogo manja od onog kod virusa Sars-1 koji je i mnogo manje zarazan. Ovo je podmukao virus koji još uvek malo poznajemo, znamo neke njegove generalne karateristike ali to je svega 50 odsto od onoga što bi trebalo da znamo da možemo da kažemo da smo mirni.

Šta mislite o odluci vlade da produži sanitarno vanredno stanje do kraja godine?

Ja mislim, i uvek sam tvrdio da su Italijani narod koji zaista poštuje pravila. Mi smo se odlično snašli u ovoj epidemiji i odgovorili na najbolji mogući način. Bili smo prva zemlja sa lokdaunom proglašenim 08. marta, prva evropska zemlja koja je bila crvena zona. Bili smo dva meseca zatvoreni, to se zaista isplatilo, to je bio jako važan momenat. Italija je kula civilizacije i naš cilj je dobro svih i mislim da nije u redu proglasiti vanredno stanje do kraja godine, to je jako dug period i to zaista ne odgovara zdravstvenim rezultatima, nema nikakvog smisla. Mislim da bi trebalo da savetujemo ljude i da računamo na njihov zdrav razum, poštovanje prema drugima i sebi, distanca, higijena, dakle sve ono što se pokazalo bitnim za smanjenje virulencije. Kvantitativno je virus skoro nestao.

Šta mislite o vakcinama na kojima rade mnoge zemlje, da li možda možemo uskoro očekivati neku sigurnu vakcinu, i da li nas to može zaštiti?

Vakcina je fundamentalna kada se radi o ovakvim infekcijama i to pokazuje i grip koga imamo svake godine i vakcina je bitna kod osetljive populacije stanovništva. Verujem da karakteristike ovog Sars-kov-2 koji nam malo beži da se tako izrazim, čine to da će vreme traženja vakcine biti malo duže, zato sam jednom prilikom i rekao da se nadam da će virus nestati pre nego se nađe vakcina.

Moram da podvučem da imamo sve više dokaza da ovaj virus pokazuje neke posebne osobine, imamo mnogo slučajeva ljudi koji su ozdravili pa onda opet bili pozitivni, imunski odgovori nam pokazuju da nam ovaj virus još nije jasan.

Šta mislite kako je nastao virus? Priča se da ga je bilo još u decembru.

To je teško pitanje, ovi koronavirusi imaju genezu koja postoji od praistorije. Koronavirus su postojali i pre nekoliko stotina godina i prešli su sa životinja na čoveka sa mutacijom i štetom koja sa tim dolazi. Još uvek se diskutuje o tome odakle dolazi ovaj virus Kovid, postoje neki dokazi koji još uvek nisu podržani od strane nauke tako da još ne znamo da li je virus bio tu možda još pre Kine ili pre Italije. Mi smo imali viralne upale pluća još u novembru koje su se lečile kod kuće ali mi ne znamo da li je to bio kovid. Vreme će nam to pokazati. Sretaćemo se mi još u budućnosti sa raznim virozama.


Ja i mnoge moje kolege tvrdimo da je odnedavno virus oslabio tj. da smo uspeli da ga suzbijemo, on jeste tu ali on više ne proizvodi bolest. Mi smo bili jako brzi kao prva zapadna zemlja u nalaženju efikasnog odgovora u organizaciji i u terapeutskom odgovoru, mislim da moramo biti brzi i u tome da napokon otvorimo Italiju ne bi li vratili društveni život, ekonomiju i sl. Rizikujemo da izgubimo sve ono što smo imali pre Kovida i onda nećemo moći to da vratimo. Njujork tajms piše da je u Americi 5,4 miliona ljudi izgubilo pravo na osiguranje tj. pravo na lečenje a mi znamo kako to kod njih funkcioniše. A izgubili su ga jer su izgubili posao. Taj rizik postoji svuda ako ekonomija ne krene, osiromašićemo, bićemo globalno hronično siromašni i gladni i zemlja će umreti kao i druge zemlje koje neće znati kako da strateški reaguju što se ekonomije tiče. Dakle moramo da se pokrenemo poštujući zdravstvena pravila, hrabra, moderna i koja donose perspektivu.

Microscope 2

Poguban "savez" za organizam: Koronavirus se udružuje sa imunološkim sistemom pacijenta - Možda vitamin D može razbiti taj "savez"

koronavirus
© AFP
Infekcija novim koronavirusom može imati veoma različite tokove, neki i ne primijete da su se zarazili i imaju samo blage simptome prehlade, a drugi toliko teško obole da su životno ugroženi i neophodna im je intenzivna njega, prenosi "Blic".

Na Institutu za zdravlje Klinike "Šarite" u njemačkom Berlinu naučnici ispituju zašto imunološki sistem ponekad pretjerano reaguje, nanoseći veću štetu zaraženoj osobi nego samom virusu.

Analizirani uzorci

Naučnici su pribjegli analizi pojedinačnih ćelija uzetih iz disajnog sistema oboljelih od kovida-19. Svaka ćelija, naime, drugačije reaguje na infekciju i pruža individualne informacije o toku bolesti koje su vidljive na individualnom odgovoru hiljada gena u jednoj ćeliji.

U istraživanju je učestvovalo 19 oboljelih i pet zdravih osoba. Kod osam pacijenata bolest je imala relativno blag tok, a kod 11 je bila teška. Analizirani uzorci uzeti su sa sluzokože nosa i ždrijela, a kod dva pacijenta i iz bronhija, prenosi austrijski "Standard".

Naučnici su u laboratoriji izolovali ćelije iz uzetih uzoraka, a zatim sekvencirali ukupno 160.528 ćelija. Pored imunoloških ćelija, naučnici su u uzorcima našli prije svega ćelije iz površinskog sloja disajnih puteva, dakle, različite epitelne ćelije.

- Iz njih smo izolovali ribonukleinsku kiselinu (RNK), koja sadrži nasljedni materijal virusa, ali i prepis aktivnih gena u ljudskim ćelijama - objašnjavaju iz Digitalnog zdravstvenog centra.