S obzirom na to da vakcina ne pruža neposredni imunitet na koronavirus, više od dvije stotine izraelskih državljana dijagnostikovana je bolest nekoliko dana nakon što su dobili vakcinu Pfizer/BioNTech, izvijestili su lokalni mediji.

Prema podacima broj onih koji su dobili Covid-19 uprkos vakcinaciji iznosio je oko 240 ljudi.

Vakcina Pfizer/BioNTech, na koju se izraelske zdravstvene vlasti oslanjaju, ne sadrži koronavirus i ne može da zarazi primaoca. Ali potrebno je vrijeme da genetski kod lijeka obuči imuni sistem da prepozna i napadne bolest.

Tok vakcine američke proizvodnje zahtjeva primanje dvije doze. Prema studijama, imunitet na Covid-19 raste samo osam do deset dana nakon prve doze i na kraju dostiže 50 procenata.

Druga doza daje se 21 dan nakon prve, dok se deklarisani imunitet od 95 odsto postiže samo nedjelju dana nakon toga. I, naravno, i dalje postoji pet posto šanse zaraze čak i ako je vakcina u svom punom potencijalu.

Izraelski mediji koji su prenijeli ove brojke pozvali su javnost da ostane na oprezu i temeljno slijedi sve mjere predostrožnosti za Covid-19 tokom mjeseca nakon što je primljena prva vakcina.

Jevrejska država trenutno sprovodi masovnu kampanju vakcinacije, u kojoj je već više od milion ljudi ili skoro 12 procenata stanovništva dobilo vakcinu Pfizer/BioNTech. To je najveći raspon po glavi stanovnika na svijetu, prema Oxford Univerzitetu. Prva faza programa ima za cilj imunizaciju medicinara i starijih ljudi prije nego što se proširi na druge kategorije.

Još 09. lipnja 2020. godine WHO je definirala imunitet stada riječima:

What is herd immunity?

"Herd immunity is the indirect protection from an infectious disease that happens when a population is immune either through vaccination or immunity developed through previous infection. This means that even people who haven't been infected, or in whom an infection hasn't triggered an immune response, they are protected because people around them who are immune can act as buffers between them and an infected person. The threshold for establishing herd immunity for COVID-19 is not yet clear."

U prijevodu:

"Imunitet stada neizravna je zaštita od zarazne bolesti koja se događa kada je stanovništvo imuno bilo putem cijepljenja ili imunitetom razvijenim prethodnom infekcijom. To znači da su čak i ljudi koji nisu zaraženi ili kod kojih infekcija nije pokrenula imunološki odgovor zaštićeni jer ljudi oko sebe koji su imuni mogu djelovati kao odbojnici između sebe i zaražene osobe. Prag za uspostavljanje imuniteta stada za COVID-19 još nije jasan".

Međutim, od 12. listopada 2020. godine, WHO-a je iz definicije izbacila prirodni način uspostavljanja imuniteta "prethodnom infekcijom" te ostavila samo cijepljenje:

2009. godine je proglašena Pandemija Svinjske Gripe

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 11. lipnja 2009. god. izvjestila je sve svoje članice da je proglasila pandemiju nove gripe A (H1N1), prvu globalnu pandemiju u 21. stoljeću. U priopćenju poslanom zdravstvenim vlastima zemalja članica, WHO rekla je da je nakon izvanredne sjednice sa svojim stručnjacima odlučila povisiti stupanj uzbune zbog pandemije s petog na najviši, šesti stupanj. Dugo očekivana odluka o proglašenju pandemije znanstvena je potvrda brzog širenja novog virusa gripe koja će nagnati proizvođače lijekova da ubrzaju proizvodnju cjepiva, a vlade da izdvoje više novca za suzbijanje širenja virusa.

2009. godine izražena je sumnja da je pandemija Svinjske gripe prevara

Ulipnju 2009. godine većina svijeta bila je u strahu od nove kuge 21. stoljeća, Svinjske gripe. Međutim, pojavila se stanovita austrijska novinarka Jane Burgermeister, koja je tvrdila kako prava opasnost zapravo dolazi upravo od onih od kojih očekujemo spas. Farmaceutske industrije i Svjetske zdravstvene organizacije.

"Vjerujem kako je pandemijski virus samo izlika i opravdanje za proglašavanje 6. razine pandemije od strane WHO-a, a čim se to proglasi, imat će moć nad svim svjetskim vladama", rekla je tada novinarka Jane Beurgermeister.

Osjetila je osudu kolega, javnosti, bila je ismijavana i diskeditirana. Ovom izjavom u javnim medijima, nekadašnja dopisnica Guardiana, Observera i British Health Magazina, stavila je na kocku svoju novinarsku karijeru. Naime tvrdila je kako je pandemija proglašena isključivo zato da farmaceutska industrija zaradi na prodaji odjednom nužnog cjepiva.

Cjepivo COVID-19 (SARS-Cov-2) puno je opasnosti. To bi trebao biti očit, racionalan zaključak svakoga tko se želi objektivno informirati dostupnim znanstvenim i drugim relevantnim informacijama o tome. Postoje mnogi činjenični signali opasnosti koji su lako uočljivi.

Tijekom izbijanja SARS-1 2002-2003, trebalo je oko 20 mjeseci prije nego što je cjepivo bilo pripremljeno za ispitivanje na ljudima u kliničkim ispitivanjima, unatoč činjenici da zabrinutost zbog sigurnosti još uvijek nije bila riješena. To je već bilo prebrzo u usporedbi s uobičajenim vremenom potrebnim da bi se pretklinička ispitivanja ili studije na životinjama mogle na zadovoljavajući način završiti prije nego što se započne bilo kakvo etičko eksperimentiranje na ljudima ili kliničko ispitivanje.

Ipak, za cjepiva-kandidate za Covid-19 klinička ispitivanja započeta su jedva pet mjeseci nakon pojave SARS-Cov-2, zaobilazeći uobičajena potrebna pretklinička ispitivanja i zanemarujući ozbiljne sigurnosne probleme u prethodnom pokušaju ubrzavanja s cjepivom protiv SARS-1 (koje je na kraju rashodovano).

Jedna od glavnih sigurnosnih pitanja u razvoju cjepiva je kako zaobići opasnost da cjepivo zaista može "pojačati" patogenost virusa ili ga učiniti agresivnijim, vjerojatno zbog pojačanja ovisnog o antitijelima (ADE), kao što se dogodilo u prethodnim studijama o ispitivanju cjepiva na životinjama. Ako bi se to dogodilo u velikom ispitivanju na ljudima, ishod bi mogao biti katastrofalan. (1,2,3,4) Ovaj ozbiljni štetni učinak možda neće otkriti ni kliničko ispitivanje, posebno u visoko pristranim kliničkim ispitivanjima opterećenim sukobima interesa koji uključuju kompanije koje se bave cjepivima. Čak i kad se otkrije ozbiljan štetan događaj, to se obično pomete pod tepih.

Primjerice, početni rezultati kliničkih ispitivanja za cjepivo COVID-19 iz Moderne navodno su pokazali da su tri od 15 eksperimentalnih ispitanika u grupi s visokim dozama patili od ozbiljnih i medicinski značajnih simptoma. Moderna je, međutim, zaključila da je cjepivo "općenito sigurno i dobro se podnosi", o čemu su korumpirani mediji poslušno izvještavali, prikrivajući stvarnu opasnost od cjepiva. U drskom činu neetičnog ponašanja, Moderna je čak koristila dobrovoljnog primatelja cjepiva, Iana Haydona, kako bi se pojavila u mnogim nastupima u medijima koji promoviraju Modernino eksperimentalno cjepivo COVID-19.

Francuska TV France Soir objavila je kratki, ekskluzivni intervju s nobelovcem, prof. dr. sc. Lucom Montagnierom.
Prof. dr. sc. Luc Montagnier radio je na Medical Research Council Carshalton u Londonu i na Institutu za virologiju u Glasgowu. Bio je direktor Odjela za onkologiju Instituta Pasteur u Parizu, direktor Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u Parizu i sveučilišni profesor. Osim Laskerove nagrade (prestižna američka nagrada Zaklade Albert i Marija Lasker) primio je mnogobrojna odlikovanja i nagrade, poput Vitez legije časti te mnoga profesionalna priznanja u Švicarskoj, Kanadi i Japanu.

Mera koja je na početku pandemije koronavirusa primenjivana i savetovana širom sveta, prema najnovijoj studij naučnika bila je nepotrebna.

Studija autora Emanuela Goldmana, mikrobiologa sa Univerziteta Rutgers u SAD, koja je objavljena u naučnom časopisu "Lancet", pokazala je da je malo verovatno da će se osoba zaraziti koronavirusom ako dođe u kontakt s površinom na koju su prethodno doletele čestice virusa, piše portal NPR.

"U bolnicama su testirane površine u blizini pacijenata koji su oboleli od kovida-19 i na njima nije pronađena zarazna varijanta virusa", rekao je Goldman. Na površinama je, međutim, pronađena virusna ribonukleinska kiselina (RNK), za koju Goldman kaže da je "leš" virusa. To je jedino što ostane kada virus umre. "Kada se nađe u okolini virus je jako slab i jako brze odumre", pojasnio je Goldman.

Jutarnji list, koji je preneo deo najnovije studije, podseća da su nas naučnici i stručnjaci za javno zdravstvo početkom godine uveravali da je zaraza preko kontaminiranih površina problem, a neke studije objavljene na proleće tvrdile su da koronavirus na površinama može preživeti i nekoliko dana.

Najnovije analize pokazale su da čak i meso, čijom proizvodnjom se najmanje utiče na klimatske promene, nanosi veću štetu nego biljna hrana proizvedena sa najvećim stepenom emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Količina štete nanete klimi koja je izazvana organskom proizvodnjom mesa jednaka je onoj nanetoj proizvodnjom mesa konvencionalnim uzgojem, pokazuju rezultati istraživanja, prenosi Gardijan.

Analizom je obuhvaćena emisija gasova sa efektom staklene bašte koja potiče iz različitih namirnica i izračunato je koliko bi njihove cene trebalo da porastu da bi se nadoknadila šteta koja nastaje njihovom proizvodnjom.

Za govedinu i jagnjetinu, organska i konvencionalna proizvodnja rezultirala je sličnim "klimatskim troškovima".

Organska piletina bila je nešto lošija za klimu, dok je organska svinjetina nešto bolja po klimu u odnosu na meso dobijeno konvencionalnim uzgojem.

U studiji naziva "Chloroquine is a potent inhibitor of SARS coronavirus infection and spread" objavljenoj 22. kolovoza 2005. godine u recenziranom medicinskom časopisu Virology koji razmatra znanstvene članke o svim aspektima virusologije, uključujući istraživanje virusa životinja, biljaka i mikroba, odnosno objavljuje osnovna istraživanja, kao i predkliničke i kliničke studije novih dijagnostičkih alata, cjepiva i antivirusnih terapija, navodi se slijedeće.

"Klorokin je učinkovit u sprečavanju širenja SARS CoV u staničnoj kulturi. Povoljna inhibicija širenja virusa primijećena je kada su stanice tretirane klorokinom prije ili nakon infekcije SARS CoV. Uz to, ovdje opisan indirektni imunofluorescentni test predstavlja jednostavnu i brzu metodu za provjeru antivirusnih spojeva SARS-CoV.

Klorokin, relativno siguran, učinkovit i jeftin lijek koji se koristi za liječenje mnogih ljudskih bolesti, uključujući malariju, amebiozu i virus humane imunodeficijencije, djelotvoran je u inhibiciji infekcije i širenja SARS CoV u kulturi stanica. Činjenica da lijek ima značajan inhibitorni antivirusni učinak kada su se osjetljive stanice liječile prije ili nakon infekcije sugerira moguću profilaktičku (cjepiva) i terapijsku uporabu (liječenje)."

Iz recenziranog istraživanja proizlazi da se još 2005. prije 15 godina znalo da relativno jeftin i siguran lijek Klorokin, uspješno liječi i prevenira Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) odnosno bolest izazvanu koronavirusom SARS-CoV, pa je nejasno zašto je Klorokin toliko stigmatiziran, cenzuriran i izbačen iz svih bolničkih protokola za vrijeme pandemije koronavirusa koji izaziva Teški akutni respiratorni sindrom (C0VID-19) u 2020. godini.

Pitanje je da li je za ubrzan rast broja slučajeva na jugoistoku Engleske kriv novi soj virusa ili se radi o lokalnom izbijanju, ili su u pitanju mere koje nisu bile dovoljno striktne, rekao je vodeći nemački virusolog Kristijan Drosten o novom soju korone koji je poslednjih dana zabrinuo svet.

Više od 40 zemalja do sada je uvelo zabranu letova iz Velike Britanije zbog pojave ovog soja virusa, dok mnoge zemlje razmatraju strože epidemiološke mere.

Međutim, vodeći nemački virusolog misli da ova mutacija korone ne mora da bude tako opasna kako se čini, prenosi RT.

"Izjave da je ovaj soj 70 odsto zarazniji nego prethodni nisu ništa, već samo tvrdnje političara. Odjednom se ta brojka pojavila, a niko ne zna šta ona znači", kazao je Drosten, šef odseka za virusologiju u Berlinskoj univerzitetskoj bolnici "Šarite", jednoj od najvećih u Evropi, za radio Dojčlandfunk.

Drosten veruje da trenutno ne postoji dovoljno podataka da bi se govorilo da li je novi soj virusa opasniji od prethodnih. Dodaje da bi takvi podaci mogli da stignu tek za nekoliko nedelja. On veruje da za brzo širenje virusa na jugoistoku Engleske možda i nije kriv novi soj virusa.

"Pitanje je da li je virus kriv ili se radi o lokalnom žarištu, ili možda epidemiološke mere nisu bile dovoljno striktne, a da se onda transmisija dogodila u području gde je vladao novi soj. Pitanje je da li je taj novi soj izazvao talas zaražavanja, ili ga je taj talas samo doneo", rekao je Drosten.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 14. prosinca izjavu u kojoj upozorava da PCR testovi s velikim brojem ciklusa daju lažno pozitivne rezultate.

Imajući na umu da su podaci točni i da su poznati mjesecima, moramo postaviti pitanje: zašto ih SZO objavljuje tek sada?

"Zlatni standard" za ispitivanje Sars-Cov-2 temelji se na lančanoj reakciji polimeraze (PCR), koja pojačava nukleotide (fragmenti DNA ili RNA) dok ne postanu dovoljno veliki za identifikaciju. Reprodukcija se vrši ciklično, udvostručujući količinu genetskog materijala sa svakim ciklusom. Broj ciklusa potreban za postizanje prepoznatljivog rezultata naziva se prag ciklusa (CT vrijednost). Što je prag veći, to je manja vjerojatnost da će se otkriti bilo što značajno.

U svojoj najnovijoj izjavi SZO navodi da PCR testovi s visokim pragom daju lažno pozitivne rezultate za prisutnost virusa Sars-Cov-2.

Ovo odavno nije ništa novo. Napisani su brojni članci, kako od stručnjaka u tom području, tako i od medicinskih novinara i drugih istraživača. Mjesecima je poznato da su testovi u kojima je prag broja ciklusa veći od 35 potencijalno besmisleni.

Izumitelj PCR postupka dr Kari Malis, koji je za to dobio Nobelovu nagradu, bio je izričit da PCR test nije namijenjen za dijagnostiku:

Ako to učinite kako treba, s PCR-om možete pronaći gotovo sve kod bilo koga ... "