Muškarci, žene, deca podjednako se često inficiraju novim korona-virusom. Ali često muškarci oboljevaju teže od Kovida 19 i češće umiru. Žene i deca su manje ugroženi.

Od početka pandemije postoje pretpostavke zašto muškarci više pate od infekcije korona-virusom: manje vode računa o svom zdravlju, više puše, češće se hrane nezdravo. Naročito nezdrav je životni stil starijih generacija. Generalno, kako se pretpostavlja, muškarci kasnije odlaze kod lekara.

Podaci istraživačke inicijative Global Healt 50/50 iz preko dvadeset zemalja potvrđuje da se žene podjednako često inficiraju kao muškarci. Ali muškarci najčešće oboljevaju teže od Kovida 19 i češće umiru od infekcije. Kada je reč o stopi smrtnosti kod žena, ona iznosi jednu, a kod muškaraca dve trećine.

To svakako ima veze s ranijim bolestima. Muškarci recimo imaju češće problema s kardiovaskularnim bolestima, od kojih i češće umiru od žena.

Pritom je odlučujuća starosna struktura: prema podacima nemačkog Instituta Robert Koh (RKI), muškarci između 70 i 79 godina starosti, najmanje dvostruko više umiru od žena. Tek nakon tog starosnog doba, odnos počinje da se izjednačava, a zatim se ponovo razilazi kod starosne grupe od 90 do 99 godina.

Razlog za to je možda znatno veći broj starijih žena nego muškaraca. RKI ne objašnjava zašto su tolike razlike kada su u pitanju polovi.

Nedavno objavljena japanska studija zaključila je da bi svakodnevna naporna aktivnost zapravo mogla skratiti, a ne produžiti nečiji životni vijek.

Istraživači iz Tokijskog tehnološkog instituta objavili su svoja otkrića iz studije u kojoj su analizirali grupu Kabuki izvođača nasuprot sjedećih umjetničkih grupa. Kabuki je tradicionalna japanska umjetnička forma popularne drame koja sadrži pjevanje i ples izveden na visoko stilizovan način i karakteriše ga brzo i stalno kretanje.

Istraživači su uporedili Kabuki sa japanskim umjetničkim oblicima Sado, Rakugo i Nagauta ili čajnim ceremonijama, gdje pričaju priče o stripu i sviraju instrumente dok sjede. Sve u svemu, studija je ispitala životni vijek 699 izvođača muškaraca rođenih poslije 1901, živih i mrtvih.

Autori studije, Naoyuki Hayashi i Kazuhiro Kezuka, bili su šokirani kada su otkrili da su glumci Kabuki-a imali znatno kraći životni vijek u odnosu na one koji su praktikovali sjedeće vještine, jer je njihova analiza pokazala značajan uticaj tipa zanimanja na dugovječnost u ove četiri grupe.

Njihova diskretna logistička regresijska analiza pokazala je da je životni vijek Kabuki glumaca bio znatno kraći nego životni vijek tri druge vrste umjetnika. "Ovaj rezultat sugeriše da svakodnevno naporno vježbanje kao zanimanje skraćuje, a ne produžava životni vijek", navedeno je u sažetku studije.

Sudeći prema njihovim rezultatima, autori su takođe zaključili da je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdila optimalna količina vježbanja za zaštitu zdravlja, kao i potrebu da se ispitaju efekti ne vježbanja na životni vijek u analiziranim profesijama.

Vakcina protiv koronavirusa možda neće biti dovoljna za zaštitu starijih osoba, koji su ujedno i najrizičnija grupa, zbog čega postoji mogućnost vakcinacije drugih grupa - poput dece - u cilju zaštite starijih prenosi Gardijan.

"Ponekad je moguće zaštititi najranjiviju grupu tako što ćete vakcinisati druge grupe, a to radimo u slučaju gripa", rekao je profesor imunologije na Kraljevskom koledžu u Londonu dr Piter Openšo.

"Recimo, davanjem vakcine protiv sezonskog gripa deci - koja često nemaju teže oblike oboljenja - itekako štitite njihove bake i deke", dodao je Openšo.

Imunizacija zdravstvenih radnika bi, takođe, doprinela zaštititi starijih ljudi.

Predsednik britanskog društva za imunologiju dr Arne Akbar smatra da je naučnicima potrebno da utvrde šta polazi po zlu kod imunološkog sistema starijih ljudi.

"Jedino što je očigledno je da, zbog prirode starenja, dolazi do više upala po celom telu, čak i kod zdravijih osoba. Mi moramo shvatiti odakle upale dolaze", rekao je dr Akbar.

"I upala izazvana koronavirusom kod starijih ljudi je, pre svega, povezana sa krhkošću tela i svim negativnim posledicama starenja. Međutim, čini nam se da se u ovom slučaju sve dodatno pogoršava", dodao je dr Akbar.

On smatra da će, uz vakcinu, starijim ljudima biti potreban i dodatni lek, poput deksametazona.

"Vakcina će pomoći mlađima. Međutim, samo vakcinisanje neće pružiti zaštitu starijima ukoliko ne uključimo i antiinflamatorne lekove, kao što je deksametazon", rekao je dr Akbar.

Istraživanje je sprovedeno nakon što je Univerzitet u Oksfordu saopštio da su uspešno završene dve od tri faze kliničkih ispitivanja potencijalne vakcine protiv koronavirusa.

Dr Sara Gilbert sa Univerziteta u Oksfordu - koja predvodi testiranja potencijalne vakcine protiv COVID-19 - saopštila je da nijedna vakcina verovatno neće biti savršena, ali je, takođe, istakla i da vakcina ne mora biti apsolutno efikasna da bi bila delotvorna u lečenju pacijenata obolelih od koronavirusa.

"Čak i sa 50% tačnosti i efikasnosti potencijalne vakcine, mogli bismo učiniti mnogo u zaštiti stanovništva, tako da smo optimistični i verujemo da ćemo imati spreman odgovor. Ako bude potrebno, kombinovaćemo vakcine kako bi smo dobili efikasniju zaštitu", rekla je dr Gilbert.

"Čim dobijemo prvi signal efikasnosti vakcine, znaćemo da li će biti potrebna jedna ili dve doze vakcine, da li će biti dovoljna za stvaranje antitela kod svih starosnih grupa i da li će biti funkcionalna", dodala je dr Gilbert.

Nova studija je otkrila da je Sars-Cov-2, virus povezan sa Covid19, možda pet puta rašireniji nego što se ranije smatralo, a samim tim i pet puta manje smrtonosan.

Istraživanje, koje je sproveo tim naučnika iz Ciriha, pokazuje da se Sars-Cov-2- specifična antitela pojavljuju samo u najtežim slučajevima, odnosno u jednom od pet slučajeva.

Autori studije iz ovoga zaključuju da antitela neobjašnjivo nedostaju u većini blagih slučajeva covid19.

Ali, s obzirom na poznatu netačnost dijagnostičkih testova i dobro dokumentovanu tendenciju prekomerne dijagnoze kliničkim posmatranjem, čini se da bi drugo potencijalno objašnjenje bilo da su antitela izostala zbog činjenice da subjekti nikada nisu bili zaraženi SARS- COV-2, njihovi "blagi" simptomi nalik prehladi, nastali su zbog nekog drugog patogena, poput... običnog gripa.

Međutim, ako su autori zaista tačni u svojoj proceni, to bi moglo da znači da bi stopa infekcije SARS-COV-2 (IFR) trebalo ponovo da se revidira.

Ako 80% zaraženih zaista ne proizvodi antitela, postoji mogućnost da je virus prisutan kod mnogo više ljudi nego što se obično pretpostavlja. To bi zauzvrat potencijalno moglo da smanji IFR.

U ranim fazama, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenila je da je IFR virusa visoka oko 3,4%. Modeli koji se temelje na tim brojevima pokazali su se, međutim, netačnim.

Mnogi stručnjaci predviđali su da će se procene SZO pokazati netačnim kada se izavrše široko rasprostranjene populacione studije. Oni su, koristeći krvne testove u potrazi za antitelima Sars-Cov-2 rađene u različitim populacijama širom sveta, došli do zaključka da je IFR bliži 0,3% od prvobitne cifre SZO-a od 3,4%.

Medicina se promijenila. Nekada smo bili zanimanje koje se brinulo za dobrobit javnosti, a od prvenstvene važnosti nam je bio pacijent. Sada smo biznis, a neki od nas prakticiraju kao bezlične korporacije, bitna stvar nam je profit, a ne blagostanja pacijenta".

— Iz knjige The Doctor, Dr. Edward E. Rosenbaum, 1991

Najšokantnije u neoliberalnom modelu zdravstvene zaštite nije to što bankrotira i ubija stotine tisuća Amerikanaca svake godine, već da ga ogroman broj liječnika i dalje podržava. Nezasitna izopačenost virusa koji se protivi vrsti univerzalne zdravstvene skrbi metastazirala je po svim organima američke sveučilišne bolnice, ustanovi koja je iznevjerila svoju najsvetiju svrhu i koja sve više usađuje u umove polaznika štetnu ideju da je dobra zdravstvena zaštita privilegija, a ne pravo.

Sveučilišna bolnica postala je opasno mjesto, ne samo za pacijente, već i za polaznike, koje se pretvara u liječnike, bez da im se usade vrijednosti poštivanja osnovnih načela medicinske etike. Na taj su način američki liječnici uglavnom svedeni na vojsku automata obučenih u svrhu zarađivanja za medicinski industrijski kompleks. Zapravo, ne bi trebalo biti iznenađenje da se mnogi izgube u bezobzirnom moru bezdušnog karijerizma, jer su godinama uronjeni u okruženje u kojem su privrženi i stavljeni na milost i nemilost interesa koji stavljaju profit iznad svih ostalih razmatranja.

Evropska komisija je u sklopu nove strategije o vakcinama predložila da se privremeno ublaže strogi EU propisi o genetski modifikovanim organizmima (GMO) kako bi se ubrzali razvoj vakcine i lečenje od Kovida-19.

Potencijalne vakcine na kojima rade farmaceutske kompanije poput Astra Zeneke i Džonsona i Džonsona sadrže GMO ili se sastoje od GMO.

Brisel je spreman da ublaži stav o GMO da bi se u kliničkim ispitivanjima vakcine za koronavirus koja uključuju više zemalja izbegla "uska grla".

Važeće GMO zakonodavstvo ne poznaje hitne situacije već su procedure veoma kompleksne i dugotrajne, navodi Komisija i ukazuje "da postoje znatne razlike u nacionalnim procedurama za sprovođenje GMO direktiva", prenosi Beta.

Predloženo derogiranje, koje treba da odobre Evropski parlament i Savet EU, trajalo bi koliko i opasnost po javno zdravlje od kovida 19, navela je Komisija.

Labavija pravila bi se primenjivala ne samo na klinička testiranja vakcine za kovid 19, već i za lečenje, navodi se u saopštenju EK.

Međutim, kako se dodaje, pre stavljanja u promet svejedno će se tražiti dokaz o poštovanju dobre proizvođačke prakse i procena uticaja na životnu sredinu.

Komisija je pozvala da se predlog usvoji što pre kako bi se klinička ispitivanja vakcine u Evropi omogućila u što kraćem roku.

Nemački evroposlanik Peter Lize (EPP) iz odbora EP za zdravlje slaže se sa pozivom Komisije da se propisi ublaže u najkraćem roku i kaže da to treba uraditi pre letnje pauze.

"Izazov je da se to uradi u roku od tri nedelje ali smo u Parlamentu ranije koristili ubrzane procedure za mnogo manje važna pitanja", rekao je on, preneo je EURACTIV.com.

Pitanje GMO je kontroverzno ali Lize kaže da će predložena privremena promena zakonodavstva biti "mala" i "dobro ciljana".

Prva debata o predlogu u Odboru za prirodnu sredinu u zdravlje (ENVI) planirana je za 22. jun uz učešće evropske komesarke za zdravlje Stele Kiriakides.

Evropska komisija je predložila i mnogo fleksibilniji pristup drugim regulatornim procesima, poput ubrzane procedure za stavljanje u promet i oko zahteva za označavanje i pakovanje lekova.

Tako će npr. skraćivanje perioda za konsultacije članica i omogućavanje prevođenja dokumenata na niz jezika posle davanja dozvole a ne pre skratiti Komisijinu proceduru autorizacije sa devet nedelja na jednu, navela je EK.

Poziv na veću fleksibilnost uključen je u Komisijinu strategiju o vakcinama objavljenu 17. juna. Cilj te strategije je da se ubrzaju razvoj, proizvodnja i upotreba vakcine protiv kovida 19.

U strategiji je EK predložila instrument za neodložnu pomoć od 2,7 milijardi evra kako bi unapred kupila vakcine za kovid 19 koristeći sporazume o kupovini unapred i zaključujući sporazume sa pojedinim proizvođačima vakcina u ime članica.

Do toga je došlo posle inicijative četiri članice koje su već sklopile sporazum sa farmaceutskom kompanijom Astra Zeneka o isporuci eksperimentalne vakcine za kovid 19.

Međutim, neke članice su na Savetu EU za zdravlje nedavno kritikovale inicijativu koju predvode Francuska, Nemačka, Italija i Holandija i zalažu se za više evropski pristup.

Evropska komisija je ponudila da pokrene centralni proces nabavke kako bi se obuhvatila cela EU.

"Zajedničko delovanje će povećati naše šanse da obezbedimo pristup sigurnoj i efikasnoj vakcini u obimu koji nam je potreban što je pre moguće", rekla je Kiriakides.

Naučnici u Italiji pronašli su koronavirus u otpadnim vodama prikupljenim iz Milana i Torina u decembru 2019, što sugeriše da je kovid-19 već kružio severnom Italijom pre nego što je Kina prijavila prve slučajeve.

Italijanski nacionalni institut za zdravlje pregledao je 40 uzoraka iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na severu Italije između oktobra 2019. i februara 2020. godine, preneo je Rojters.

U analizi koja je objavljena kasno sinoć navodi se da su uzorci uzeti u Milanu i Torinu od 18. decembra pokazali prisustvo koronavirusa.

"Ovo istraživanje može da nam pomogne da shvatimo početak cirkulisanja virusa u Italiji", izjavila je Đuzepina La Rosa, stručnjak za ekološke otpadne vode pri Italijanskom nacionalnom institutu za zdravlje, koji je učestvovao u istraživanju, navodi se u saopštenju u kome su detaljno opisani rezultati istraživanja.

Manje studije koje su radili naučni timovi u Holandiji, Francuskoj, Australiji i drugim državama otkrili su znakove da virus koji uzrokuje kovid-19 može biti otkriven u kanalizaciji, a mnoge zemlje počinju da koriste istraživanje otpadnih voda da bi pratile širenje bolesti, javlja Tanjug.

La Rosa je rekla da je otkrivanje tragova virusa pre kraja 2019. godine u skladu sa dokazima koji su se pojavili u drugim zemljama i znači da je možda kovid-19 kružio pre nego što je Kina prijavila prve slučajeve bolesti 31. decembra.

Ona je, međutim, navela da prisustvo virusa u italijanskoj otpadnoj vodi ne znači automatski da je epidemija potekla iz Italije.

Ako bi netko putem straha htio manipulirati narod, virus bi bio odlično sredstvo za to postići. Po odgovoru na virus izgleda, kao da se danas nalazimo u najgoroj pandemiji u cijeloj ljudskoj povijesti.

Nikada, čak niti u vrijeme Španjolske gripe prije 100 godina nije se skoro cijeli Svijet stavljao u karantenu. Ali budući da je Sars-Cov-2 manje smrtonosan od Španjolske gripe, a da je skoro cijeli Svijet u karanteni, mi jedino možemo zaključiti da je u zadnjih 100 godina epidemiologija strašno nazadovala. Onda si možemo postaviti sljedeće pitanje. Pa ako je epidemiologija u 100 godina uspjela nazadovati, zašto ju mi uopće financiramo?

Inače, struka i mediji uporno ne žele narodu objasniti da postoji i drugi važni faktor, drugi igrač osim samog virusa; imuni sustav ljudi. Na kraju ovog teksta ćemo vidjeti da je on za vaše preživljavanje važniji od samog virusa. Recimo to je kao da u nogometnoj utakmici kada jedna ekipa zabije gol analizirate samo napad momčadi koja je dala gol, a da ne analizirate kako je odigrala obrana momčadi koja je primila gol. Da je obrana bolje odigrala možda ne bi niti dobila gol. Ali zašto stručnjaci stalno guraju priču, o virusu a uopće ne guraju o imunom sustavu, koji je važniji od samog virusa. Da li možda da zastraše ljude pa da s njima mogu manipulirati?

Na donjoj slici možete vidjeti ogromne razlike u smrtnosti u različitim zemljama. Pa tako možete vidjeti da je razlika u smrtnosti na Taiwanu i u Španjolskoj 1500 puta. Pazite, to je 150000%. Budući da se radi o istom virusu već i ovo je potvrda da osim virusa na smrtnost utječe i nešto drugo. Ali naši stručnjaci ne govore o tome drugom nego nas samo plaše virusom. Idemo mi govoriti o tome drugome, tj. o imunom sustavu.

Na stranici EUROMOMO možete vidjeti tjedni broj umrlih u 24 zemlje EU koju dostavljaju podatke. A to možete vidjeti i na slici koju sam skinuo sa te stranice. Na njoj je prikazan tjedni broj umrlih od prvog tjedna 2016. do danas, po dobnim skupinama za 24 zemlje EU koje šalju podatke. Pa tako u dobnu skupinu od 0-14 godina ne možete primijetiti nikakvu pravilnost, tj. podaci su nasumični, u dobnoj skupini od 15-44 godine se malo nazire pravilnost, ali zato je sa svakom sljedećom dobnom skupinom ta pravilnost izraženija. Vidi se povećani broj umrlih u zimskim mjesecima u odnosu na ljetne.

Iako je uloga "dobrih" virusa u ljudskom zdravlju i dalje relativno neistražena, polako otkrivamo važnost naših virusnih posjetitelja. U ovoj posebnosti uvodimo zanemareni dio mikrobioma - virom.

Uloga bakterija i našeg mikrobioma u zdravlju i bolestima često je tema medicinskih istraživanja. Iako smo daleko od odgovora na mnoga pitanja koja su postavila nedavna otkrića, sada je utvrđeno da bez naše osobne "flote prijateljskih" mikroorganizama - našeg mikrobioma - ne bismo uspjeli napredovati.

Dok se borimo kako bismo otkrili gotovo nepodnošljivo složene interakcije između bakterija i zdravlja, sljedeći izazov već čeka pred vratima: uloga viroma.

ŠTO JE VIROM?

Kad čujemo riječ "mikrobiom", odmah pomislimo na bakterije, ali tehnički, mikrobiom je zbroj svih mikroorganizama u određenoj sredini. Neki znanstvenici koriste taj izraz da označe zbroj genetskog materijala tih mikroorganizama.

Dakle, osim bakterija, mikrobiom također uključuje viruse (virom) i gljivice (mikrobiom) među ostalim posjetiteljima. Do danas su znanstvenici posvetili relativno malo pozornosti virom ili mikrobiomu.

Virusi su stvorili nizu ekoloških niša u ljudskom tijelu, posebno na površinama sluznice, poput unutrašnjosti nosa i usta i sluznice crijeva. U ovom ćemo se članku koncentrirati na virus crijeva jer u njemu živi najveći broj virusa i najviše je istražen.

Naravno, virusi su najpoznatiji po uzrokovanju bolesti, poput malih boginja, hepatitisa, HIV-a i bjesnoće. Zbog virusnih bolesti, ovaj je aspekt istraživači su dobro proučavali. Međutim, mnogi virusi nemaju ni najmanji interes za ljudske stanice. Neki virusi kao što je HiV nikada nisu vizualno identificirani, čak ni najmodernijim elektronskim mikroskopima, tvrde poznati znanstvenici.

Čak i kada izaberete partnera i odlučite da sa njim imate dete, možete da imate probleme da prosto ne možete da zatrudnite, iako je biološki sve u savršenom redu.

"Ideja da jajne ćelije biraju spermatozoide je nova na polju proučavanja ljudske plodnosti", kaže klinički embriolog Danijel Brajson sa Univerziteta u Mančesteru.

Stručnjaci sa Univerziteta u Stokholmu i Mančesteru su, međutim, utvrdili da se baš to dešava kada su testirali folikularnu tečnost koja okružuje jajne ćelije.

Jajne ćelije u tečnost ispuštaju "hemoprivlačivače", jedinjenja koja hemijski komuniciraju sa spermom.

Iako tačan hemijski sastav tih jedinjenja tek treba da se utvrdi (neki stručnjaci misle da se u njima između ostalog nalazi i progesteron), naučnici su utvrdili da može da utiče na spermatozoide da skrenu sa svoje putanje.

Istraživači su izložili spermatozoide folikularnoj tečnosti dve žene, od kojih je jedna bila partnerka, a druga potpuni stranac.

Osim toga, zato što spermatozoidi ne mogu u prirodnim okolnostima da odjednom budu izloženi folikularnoj tečnosti dve žene, tim je takođe sproveo testove izlaganja spermatozoida jednoj, pa onda i drugoj tečnosti.

Sve u svemu, naučnici su testirali spermatozoide i folikularne tečnosti 60 parova, koji već prolaze kroz medicinske tretmane.

"Folikularna tečnost različitih žena privlači spermu specifičnih muškaraca", zaključili su naučnici, utvrdivši da jajne ćelije privlače od 18 do 40 odsto više spermatozoida od poželjnih muškaraca.

Takođe, odluka jajnih ćelija o poželjnosti sperme određenih muškaraca nije se uvek poklapala ni sa izborom partnera, odnosno činjenica da se radi o partnerima nije uticala na povećanje privlačnost spermatozoida.