Infekcija novim koronavirusom može imati veoma različite tokove, neki i ne primijete da su se zarazili i imaju samo blage simptome prehlade, a drugi toliko teško obole da su životno ugroženi i neophodna im je intenzivna njega, prenosi "Blic".

Na Institutu za zdravlje Klinike "Šarite" u njemačkom Berlinu naučnici ispituju zašto imunološki sistem ponekad pretjerano reaguje, nanoseći veću štetu zaraženoj osobi nego samom virusu.

Analizirani uzorci

Naučnici su pribjegli analizi pojedinačnih ćelija uzetih iz disajnog sistema oboljelih od kovida-19. Svaka ćelija, naime, drugačije reaguje na infekciju i pruža individualne informacije o toku bolesti koje su vidljive na individualnom odgovoru hiljada gena u jednoj ćeliji.

U istraživanju je učestvovalo 19 oboljelih i pet zdravih osoba. Kod osam pacijenata bolest je imala relativno blag tok, a kod 11 je bila teška. Analizirani uzorci uzeti su sa sluzokože nosa i ždrijela, a kod dva pacijenta i iz bronhija, prenosi austrijski "Standard".

Naučnici su u laboratoriji izolovali ćelije iz uzetih uzoraka, a zatim sekvencirali ukupno 160.528 ćelija. Pored imunoloških ćelija, naučnici su u uzorcima našli prije svega ćelije iz površinskog sloja disajnih puteva, dakle, različite epitelne ćelije.

- Iz njih smo izolovali ribonukleinsku kiselinu (RNK), koja sadrži nasljedni materijal virusa, ali i prepis aktivnih gena u ljudskim ćelijama - objašnjavaju iz Digitalnog zdravstvenog centra.

Argentina pokušava riješiti misteriju pojave zaraze koronavirusom kod 57 mornara nakon 35 dana provedenih na moru, uprkos tomu što su na testiranju prije plovidbe svi bili negativni.

Ribarski brod "Echizen Maru" vratio se u luku nakon što je dio mornara razvio simptome koji odgovaraju covidu-19, objavilo je ministarstvo zdravlja u ponedjeljak.

Prema ministarstvu 57 od 61 člana posade sada je pozitivno na koronavirus.

Svi su testirani 14 dana prije plovidbe, bili su negativni i do ukrcavanja na brod bili su u obaveznom karantinu u hotelu u gradu Ušuaiju.

Samo su dva mornara negativna na virus, a rezultati se čekaju za još dva člana posade.

Dvojica mornara su hospitalizovana.

"Teško je utvrditi kako su zaraženi jer 35 dana nijesu bili ni sa kim u kontaktu, a opskrbljeni su namirnicama iz luke Ušuaija", kaže epidemiološkinja Alehandra Alfaro u Tiera del Fuegu.

Tim sada pokušava utvrditi hronologiju simptoma kako bi utvrdio hronologiju zaraze.

Načelnik odjeljenja zaraznih bolesti u bolnici u Ušuaiju Leandro Balatore kaže da inkubacija od 35 dana nije još opisana.

Broj oboljelih od covida-19 u Argentini premašio je 100.000, a preminulo je više od 1900. Većina zaraženih je na području Buenos Airesa.

Učinili su to ovaj put. Skupina muškaraca i žena izvela je dobro osmišljen plan kako bi pustila zdravlje ljudske rase niz WC školjku. Napadajući same osnove života, uskratili su izloženost ljudi, masovno, sunčevim zrakama koje daju život / zdravlje (smanjujući razinu vitamina D) putem zatvaranja. A nošenjem maski, službenici za javno zdravstvo tjeraju javnost u stanje hipoksičnog disanja. Nošenje maske smanjuje kisik koji udišemo i povećava unos CO2.

Objavljen je videozapis na kojem su prikazani ljudi koji testiraju maske na kvalitetu zraka u pogledu kisika i CO2. Videozapis je uklonjen (što nije iznenađujuće) jer je pokazao da nošenje maske predstavlja opasnost za zdravlje. Pogledajte detalje u nastavku. A evo i video dr. Rashida Buttara koji strastveno predstavlja opasnosti nošenja maski. Njegove su riječi možda grube, ali on pogađa prave točke.

Naravno, zdravstveni službenici su svi za maske, a vi se bolje naviknite na njih. Jedan zdravstveni stručnjak predviđa da će maske ostati aspekt američkog života još godinama. Eric Toner, viši znanstvenik Centra za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins, rekao je: "Mislim da je nošenje maski i određeni stupanj socijalnog distanciranja, s čime ćemo živjeti - nadamo se, živjeti sretno - nekoliko godina".

Kakav će učinak imati oduzimanje kisika milijardama ljudi na nekoliko godina? Koliko će to ljude učiniti sretnima? Ili udisanje opasne količine CO2, što će to učiniti zdravlju ljudi nakon nekoliko godina ili čak nakon samo nekoliko tjedana ili mjeseci.

Smanjenje količine kisika koje ljudi udišu, prisiljavanje ljudi da nose maske je okrutno i medicinski glupo, kao što dr. Buttar ističe. Ispod maske očitavanja O2 padaju s uobičajenih 21 na nezdravih 17.5, što pokreće alarm službenih OSHA uređaja koji mjere takve stvari.

Klaus Püschel: COVID-19 je kobna bolest samo u izuzetnim slučajevima, ali u većini slučajeva predstavlja pretežno bezopasnu virusnu infekciju

Poznati i ugledni patolog visokog ranga u video razgovoru izvijestio je kako on i njegovi kolege diljem Europe nisu pronašli / otkrili ijedan dokaz o smrti kao posljedicu novog koronavirusa SARS-CoV-2 na kontinentu.

Dr. Stoyko Katsarov, predsjednik Centra za zaštitu prava građana (Center for Protection of Citizens' Rights) sa sjedištem u bugarskom glavnom gradu Sofiji i bivši zamjenik ministra zdravstva Bugarske vodio je video razgovor s dr. sc. Stoyanom ALEKSOVIM, uglednim patologom, a video-razgovor od 13. svibnja 2020. nalazi se na internetskoj stranici Bugarskog udruženja za patologiju (Bulgarian Pathology Association, BPA).

Dr.sc. Stoyan ALEKSOV bugarski je patolog s 30-godišnjim iskustvom, predsjednik je Bugarskog udruženja za patologiju i član Savjetodavnog odbora Europskog društva za patologiju (European Society of Pathology, ESP) u razgovoru s dr. Katsarovim iznio je nekoliko zapanjujućih otkrića. Razgovor je dakako poduži i preveden je s bugarskog na engleski jezik - govori o mnogo toga, a za početak evo nekoliko najznačajnijih podataka koji oduzimaju dah:

Kinesko veleposlanstvo u Kazahstanu upozorilo je svoje građane u toj zemlji da budu oprezni zbog izbijanja virusne upale pluća koja se čini još smrtonosnijom od bolesti uzrokovane novim koronavirusom.

Zbog te upale pluća i koronavirusa u isto vrijeme, diplomati su zdravstveno stanje u Kazahstanu opisali kao vrlo loše. Od početka godine su u toj zemlji od upale pluća umrle 1772 sobe. Samo u lipnju je bilo 628 smrti, uključujući i kineske državljane, stoji u priopćenju na web stranici veleposlanstva.

'Stopa smrtnosti od ove bolesti je mnogo viša nego stopa smrtnosti od koronavirusne upale pluća', dodaje se u priopćenju. Kazahstansko ministarstvo zdravlja i druga znanstvena tijela provodila su komparativnu studiju te virusne upale pluća i Covida-19, no još uvijek nema konačnih rezultata.

Vlasti grada Bayan Nura u kineskoj autonomnoj regiji Unutarnjoj Mongolij u nedjelju su izdale upozorenje stanovništvu, dan nakon što je jedna bolnica prijavila slučaj sumnje u pojavu bubonske kuge. Zdravstveno povjerenstvo grada Bayan Nura izdalo je upozorenje trećeg stupnja, u sustavu od četiri razine.

Upozorenje se odnosi na zabranu lova i konzumiranja životinja koje bi mogle biti zaražene kugom. Stanovnici se pozivaju da prijave sve slučajeve za koje sumnjaju da se radi o kugi, kao i pojavu slučajeva groznice bez jasnih uzroka. Vlasti pozivaju stanovnike da prijave i sve uočene slučajeve bolesnih ili uginulih glodavaca.

Upozorenje je uslijedilo je nakon što su u studenome prošle godine među stanovništvom Unutarnje Mongolije prijavljena četiri slučaja kuge, ukljućujući dva slučaja plućne kuge, smrtonosnije inačice te teške bolesti.

Bubonska kuga, u srednjem vijeku poznata kao 'crna smrt' iznimno je zarazna i najčešće smrtonosna bolest koju šire glodavci. Epidemija 'crne smrti' je u 14. stoljeću rezultirala smrću 30 do 60 posto stanovnika Europe.

Pojava kuge u Kini nije rijetkost, no njezini epidemijski razmjeri sve su rjeđi. Zemlja je od 2009. do 2018. prijavila 26 slučajeva zaraze bubonskom kugom i 11 smrtnih ishoda.

Remdesivir je u Evropi odobren kao prvo sredstvo za lečenje Kovida-19. Radi se o aktivnom sastojku u leku koji se zove Veklury. Kako leči, kome pomaže, koliko košta, kako je nastao i koje firme ga sada proizvode?

"Odobravanje prvog leka za lečenje Kovid-19 je važan korak u borbi protiv virusa", ​​izjavila je komesarka za zdravlje Stela Kirijakides.

Lek je u EU odobren po hitnom postupku - za manje od mesec dana. Sjedinjene Države su već početkom maja odobrile ograničenu upotrebu Remdesivira u bolnicama. I u Nemačkoj je lek bio dostupan u okviru specijalnog programa lečenja i testiran je u kliničkim studijama.

Evropska agencija za lekove (EMA) preporučuje lečenje Remdesivirom pacijentima starosti najmanje 12 godina, koji imaju upalu pluća i moraju da primaju dodatni kiseonik. Sredstvo se daje infuzijom i inhibira enzim virusa, koji je neophodan za njegovo razmnožavanje. Prvog dana se daje infuzija od 200 mg, a zatim infuzija od 100 mg dnevno - najmanje 4, ali najviše 9 dana.

Remdesivir nije ultimativni lek - ali donekle skraćuje lečenje

Lekari Remdesivir vide kao olakšanje za pacijente, ali ne i kao ultimativni lek za Kovid-19. Međunarodna studija sa više od 1000 učesnika krajem aprila pokazala je da Remdesivir kod korone može da skrati lečenja - u proseku - za četiri dana, sa 15 na 11 dana. Pacijenti sa teškim oblikom Kovida-19, koji su činili otprilike 90 odsto pacijenta u kliničkoj studiji - bili su izlečeni za 12 dana u odnosu na 18 dana bez tog leka.

Ovaj efekat međutim nije primećen kod blagog do umerenog toka bolesti: oporavak je sa i bez Remdesivira trajao 5 dana. Takođe nije bilo razlike kod najtežih pacijenata koji su počeli da primaju Remdesivir ili placebo, a koji su već bili na respiratoru.

U Vuhanu je početkom godine Remdesivir korišćen u kombinaciji sa Hlorokinom, lekom protiv malarije. Kineski naučnici su u publikaciji početkom februara napisali da je "veoma efikasan". S obzirom da je Svetska Zdravstvena organizacija obustavila ispitivanja Hlorokina za lečenje korona-virusa iz bezbednosnih razloga, za sada Remdesivir i Deksametazon ostaju kao najperspektivnija sredstva za skraćivanje toka infekcije virusom SARS-CoV-2.


Osim toga Američki proizvođač Gilijad sajensis na svom sajtu piše: "Naš rad na Remdesiviru ni izdaleka nije završen. Mi nastavljamo da istražujemo njegov potencijal, kao što je procena dejstva u ranijoj fazi bolesti, u ambulantama, u obliku inhalatora i u kombinaciji sa drugim terapijama". Konačne izveštaje o Remdesiviru ova firma mora dostaviti Evropskoj agenciji za lekove do kraja ove godine.

Pojavilo se još jedno važno istraživanje koje ukazuje kako je najveća svjetska ekonomska kriza od Velike depresije možda uzrokovana pretjeranim strahom od zaraze zbog koje je niz zemalja uvelo strogi epidemiološki lockdown niza javnih i poslovnih aktivnosti.

Švedski Karolinska institut i Karolinska sveučilišna bolnica napravili su veliko istraživanje koje je utvrdilo kako je značajni broj ljudi s blagim ili asimptomatičnim oblikom COVID-19 zaraze razvio imunološku reakciju uz pomoć T-stanica.

To istraživanje važno je iz dva razloga: Prvo, imunološka reakcija T-stanica na SARS-CoV-2 virus ne može se utvrditi testovima na antitijela te ispada da su procjene ukupnog broja zaraženih, koje se izvode iz testova na antitijela, jako umanjile postotak zaraženih u ukupnoj populaciji. Drugo, razumijevanje načina kojim se ljudsko tijelo brani od SARS-CoV-2 virusa vrlo je dobar putokaz za razvoj učinkovitog cjepiva.


Istraživanje Karolinska instituta, u kojem je sudjelovao veliki broj znanstvenika, mapiralo je imunološku reakciju T-stanica tijekom i nakon COVID-19 infekcije. Njihova je opservacija proizašla iz tog mapiranja kako nisu samo oni koji su bili pozitivni na testovima na antitijela imali i dokazanu imunološku reakciju T-stanica, nego i oni negativni na tim testovima i ljudi bez simptoma COVID-19 zaraze. Procjenjuju kako je zaraženih dvostruko više nego se mislilo, što znači kako je moguće da je Švedska blizu imuniteta krda ili je stečeni imunitet značajno viši nego su to pokazivali testovima na antitijela.

Ekstrakt slatkog pelina, pomešan sa kafom, aktivno deluje protiv korona-virusa, kažu nemački naučnici. Oni upozoravaju da treba pričekati klinička ispitivanja, baš kao i za jednu biljnu mešavinu sa Madagaskara.

Jednogodišnji ili slatki pelin, poznat i kao Artemisia annua, već se odavno dokazao. Više od dvadeset godina u borbi protiv malarije lekari uspešno primenjuju lekoviti sastojak te biljke - artemisinin. Grupa naučnika sa Instituta "Maks Plank" u Potsdamu sada je istražila u kojoj meri bi ta biljka mogla da pomogne u lečenju kovida-19.

"Tokom istraživanja smo izvukli čiste supstance iz biljke i onda ih povezali sa virusom", objašnjava Peter Zeberger sa instituta "Maks Plank" koji je, zajedno sa hemičarom Kerijem Gilmorom, inicirao i vodio istraživanje.

Za potrebe ovog projekta divlji pelin je uzgajan u SAD. U istraživačkom projektu učestvovali su i virusolozi sa Slobodnog univerziteta u Berlinu.

Rezultati su iznenadili naučnike: ekstrakti slatkog pelina su aktivni protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke Artemisia annua, uzgajani u Kentakiju, u SAD, najbolju antivirusnu aktivnost su pokazali kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destilovanom vodom.

Antiviralna aktivnost etanolnog ekstrakta još više se povećala dodavanjem kafe, otkrili su naučnici. Sam artemisinin međutim nije bio veoma efikasan protiv virusa.

"Bio sam iznenađen da su ekstrakti artemisinina znatno bolje funkcionisali nego čisti derivati i da je dodavanje kafe povećalo aktivnost", kaže Klaus Osterrider, profesor virusologije na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. U istraživačkoj grupi on je bio zadužen za testiranje tih aktivnosti.

"Ovaj virus možda neće nestati" izjavio je sredinom maja visoki zvaničnik Svetske zdravstvene organizacije Majkl Rajan, apelujući na čitavo čovečanstvo da je vreme da naučimo da živimo sa koronavirusom.

Kada su se pojavile male boginje morbile, zarazile su pola planete, a tokom 20. veka godišnje su odnosile više od milion života. Onda su Džon Enders i Tomas Pibls izolovali virus 1954. godine i razvili vakcinu devet godina kasnije. Tek četiri decenije kasnije, bolest je konačno eliminisana iz Severne Amerike, piše Medicalxpress.

Za svaku bolest izazvanu virusom, poput morbila, zauški ili rubeola, za koje je pronađena vakcina, postoji i paralela kao HIV, malarija, hepatitis C ili Zika virus, za koje vakcina zauvek ostaje nedostižna.

Šta je sa koronom?

Uprkos nadi da će naučnici proizvesti vakcinu koja će zaustaviti širenje pandemije koronavirusa, visoki zvaničnik Svetske zdravstvene organizacije Majkl Rajan izrekao je nedavno nešto veoma važno, a možda za svet i presudno u ovom času. On je na redovnoj konferenciji za štampu 14. maja, izjavio:

"Ovaj virus možda neće nestati."

Sa njim je saglasan i virolog sa Univerziteta Alberta, Dejvid Maršant, koji je pola života istraživao i tragao za lekom za opasan respiratorni sincicijski virus (RSV), dodajući da vakcine nisu sigurna opcija.

"Nisam optimističan da ćemo u narednih nekoliko godina uopšte pronaći vakcinu jer imamo tako malo podataka o koronavirusu", rekao je Maršant, koji drži Kanadsku katedru za istraživanje u virusnoj patogenezi.

"Zapravo, predlažem da ovaj virus postane endemičan. Virusi nisu stvari sa kojima se možemo boriti. To su pojave sa kojima naučite da živite, da ih lečite i ublažavate."

Maršant veruje da će se naći tretmani u obliku antivirusa koji usporavaju replikaciju virusa ili sprečavaju ulazak virusa u ćelije ili će se bar ponovo prisvojiti od postojećih antivirusa poput remdesivira, koji je razvijen u borbi protiv ebole.

Živimo sa virusom, dok struka traga za lekom

"Zbog ovoga sam prilično optimističan. Učenje da živimo sa virusima, dok je glavni prioritet medicinske zajednice - lek", naglašava Maršant.

On kaže da čovečanstvo mora da se fokusira na život i ublažavanje rizika od COVID-19.

"To znači da je razumevanje virusa deo svakodnevnog života. Čak se i respiratorni virusi, za koje se dugo smatralo da se javljaju samo zimi, mogu naći tokom cele godine u određenim delovima sveta", kaže on.

Maršant je ukazao na studiju iz 2018. u kojoj su istraživači tokom leta brisali nosnice posetiocima koji su ulazili da obiđu razne turističke atrakcije Njujorka. Pregledi su pokazali da je 7,2 odsto posetilaca bilo pozitivno testirano na brojne respiratorne viruse, uključujući uobičajene poput rinovirusa, koji inače dovode do prehlade i koronavirusa. On je rekao da je ova studija takođe otkrila nisku stopu gripa, parainfluenze i RSV-a, sugerišući da bi ti virusi mogli da prođu do sledeće sezone gripa umnožavanjem na niskim stopama.

"Treba nas podsetiti da preko zime živimo sa nekim potencijalno opasnim virusima", rekao je Maršant, čiji je glavni fokus laboratorija RSV, koji se maskira u običnu prehladu ili grip, a može da ubije i do 200.000 ljudi godišnje i to uglavnom mladih.