Najmanje je jedna osoba umrla, a više od 227 ih je hospitalizovano zbog misteriozne bolesti koja je pogodila indijsku južnu državu Andhru Pradesh.

Pacijenti imaju više simptoma, od mučnine, povraćanja, vrtoglavice do padanja u nesvijest, a zvaničnici još istražuju uzrok bolesti koja je za vikend zahvatila grad Eluru.

Ova se misteriozna bolest pojavljuje u trenutku dok se Indija bori s panedemijom i nalazi na drugom mjestu u svijetu po broju zaraženih.

Andhra Pradesh je jedna od najteže pogođenih indijskih država u kojoj ima više od 800.000 zaraženih.

Međutim, čini se da koronavirus nije uzrok velikog broja hospitalizacija u toj državi tokom vikenda. Državni ministar zdravlja Alla Kali Krishna Srinivasa rekao je da su svi pacijenti negativni na koronavirus.

"Ljudi koji su se razboljeli iznenada su počeli povraćati i žalili su se da ih peku oči. Neki su se nakon toga onesvijestili", rekao je jedan od medicinskih zvaničnika za indijske novine.

Navedeno je i to da je iz bolnice 70 ljudi otpušteno nakon ukazane pomoći, dok ih se 157 još liječi.

Profesor Christian Perronne, voditelj odjela za zarazne bolesti u bolnici Garches. Petnaest godina bio je vodeći savjetnik za javno zdravstvo nekoliko vlada.

Predsjedavao je tehničkim odborom za cijepljenje pri SZO, a bio je i potpredsjednik stručnog povjerenstva za cjepiva za cijelu europsku zonu koja uključuje cijelu Rusiju i srednjoazijsku zonu.

"Nikada nisam bio antivakser. Bio sam odlučni pristalica cjepiva kada su urađene u pravim uslovima, što danas više nije slučaj.

Već postoji glavna poanta: trebate li se doista cijepiti kad je stopa smrtnosti od COVID-a pala na 0,05%? U povijesti medicine nikada nismo cijepili milijune ljudi u hitnim slučajevima zbog virusa koji ubija samo rizične skupine ljudi, koji se mogu identificirati i koji se mogu liječiti.

Već nas je prevario Remdesivir, otrovni proizvod za koji znamo da već mjesecima ne djeluje. Europska unija kupila ga je za milijardu dolara.

Ovo sada će biti mnogo gore. Požurili su, a ništa se ne zna koliko su sigurne te vakcine. Za mene je to veliki skandal.

Pod pritiskom lobista, proizvođači cjepiva više nisu odgovorni za nuspojave. Postoje vrlo loši i ozbiljni učinci i oni za njih neće biti krivi.

"Kada nosimo masku, većina nas diše gornjim mišićima grudnog koša i otvorenim ustima", navodi Dječija bolnica Minnesota na svojoj veb stranici. Iako bolnica priznaje da to može prouzrokovati "povećani stres i anksioznost", postoje i druge dugotrajnije zabrinutosti.

Prema radu, u recenziranom časopisu General Dentistry, "djeca kod kojih se disanje na usta ne liječi" mogu razviti sljedeće deformacije:

• duga, uska lica
• uska usta
• visoki nepčani svodovi
• neusklađenost zuba dva zubna luka
• gumeni osmijeh

Kao i "mnoge druge crte lica".

Ipak, koliko djece se uči kako da dišu dok nose masku? Umjesto toga, mnogi (ako ne i većina) usisavaju vazduh kroz usta, kao instinktivna reakcija na porast ugljen-dioksida. Ovo mijenja položaj njihovog jezika, što je ključni faktor u normalnom razvoju lica.

Sustavna analiza obdukcije 33 Covid pacijenta pronašla je male tragove virusnog materijala u njihovu mozgu koji čini se potječu iz nosa. Pomisao da bi koronavirus zapravo mogao probiti u ljudski živčani sustav je zastrašujuća pa iako su ovo samo preliminarni rezultati, za sada ne izgledaju dobro. Ovo istraživanje objavljeno je u Nature Neuroscienceu.

Kako piše Science Alert, smatra se da je gornji dio ljudske nosne šupljine, poznat kao nazofarinks, jedno od prvih mjesta infekcije i replikacije koronavirusa. Upravo bi taj dio nosne šupljine mogao biti slaba točka u obrani našeg mozga. Naime, ljudski mozak odvojen je od ostatka tjelesne opskrbe krvlju polupropusnom barijerom stanica, nazvanom krvno-moždana barijera, koja barem većinu vremena drži toksine i patogene podalje od našeg mozga.

Koronavirus može prijeći barijeru i završiti u mozgu

Neki su virusi, uključujući nekoliko koronavirusa, posebno pritajeni i sposobni proći ovu barijeru. Nažalost, SARS-CoV-2 mogao bi biti jedan od njih. U stvari, neki znanstvenici misle da bi to moglo biti ono što uzrokuje mnoge neurološke simptome povezane s Covidom, uključujući gubitak mirisa i okusa, glavobolje, vrtoglavicu, mučninu i umor.

Nedavno su neka istraživanja otkrila tragove virusne RNA u mozgu i spinalnoj tekućini nekih Covid pacijenata. Druga stvar je kako su ti ostaci dospjeli tamo. Neke početne studije sugeriraju da šiljasti proteini s vanjske strane SARS-CoV-2 potiču upalu u endotelnim stanicama krvno-moždane barijere, popuštajući veze i propuštajući virus da procuri, piše Science Alert.

Koronavirus je bio prisutan u Sjedinjenim Državama prije nego što je Kina 31. prosinca 2019. prijavila prvi slučaj zaraze, najavili su Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i Američki Crveni križ.

Američki medicinski stručnjaci registrirali su prvi slučaj virusa korone 19. siječnja ove godine, no nova su otkrića otkrila da je bolest već i prije toga cirkulirala u zemlji, objavljeno je u časopisu Clinical Infectious Diseases.

Istraživači su proučavali 7.400 uzoraka dobrovoljnih davatelja krvi u 9 saveznih država od 13. prosinca 2019. do 17. siječnja 2020. Utvrđeno je da su antitijela prisutna u 106 takvih uzoraka krvi, što pokazuje da su ti građani imali kontakt s koronavirusom.

To dodatno dokazuje da je covid-19 mogao biti u SAD-u mjesecima prije nego što je prvi slučaj službeno prijavljen i tjednima prije nego što je Kina službeno objavila da u Wuhanu postoji zaraza.

Uz to, analiza bolničkih podataka pokazuje da se krajem prošle godine povećao broj pacijenata zaraženih gripom, od kojih su mnogi imali vrlo izražen kašalj i druge značajne respiratorne simptome, prenosi RT.

Europski istraživači također su istaknuli da postoji mogućnost da je korona postojala u njihovim zemljama puno prije nego što je Peking izvijestio o prvom slučaju.

Francuska analiza je otkrila da su određeni uzorci krvi iz decembra 2019. sadržali antitela.

Talijansko istraživanje pokazalo je prisutnost antitijela u rujnu 2019. Španjolski virolozi pronašli su tragove virusa u uzorcima otpadnih voda prikupljenih u ožujku 2019.

Engleski ljekar Malkolm Kendrik tvrdi da je u Britaniji trenutno stopa smrtnosti od posljedica virusa korona niža od proljećne. Kendrik svoje tvrdnje objašnjava statističkim podacima i ističe da je obrazac širenja virusa poput bacanja kamenčića na površinu vode - prvi put odskoči najviše, potom je odskok niži i na kraju potone.

Kada smo Prvi svjetski rat nazvali Prvim svjetskim ratom? Sigurno ne prije nego što smo imali drugi. "Kada je Prvi svjetski rat završen, onda možemo imati Drugi". U stvari, u periodu između svjetskih ratova, prvi sukob nazivan je Veliki rat, piše Kendrik u autorskom tekstu za RT.

On navodi da smo u aprilu imali veliki talas kovida-19, a sada smo prešli na drugi talas. U ovom slučaju, međutim, stručnjaci su znali da ćemo imati drugi talas i prije nego što smo imali prvi. Sada se čini da smo upozoreni na treći talas, kako je istaknuto u članku nedavno objavljenom u Gardijanu:

"Vladini stručnjaci su upozorili da bi popuštanje mjera tokom Božića moglo da dovede do trećeg talasa pandemije, sa povećanim prenosom i smrtnim ishodima".

Šef britanske diplomatije Dominik Rab i mejnstrim mediji raspiruju strah upozoravajući da ljudi moraju da poštuju striktne nove mjere koje stupaju na snagu ove nedjelje u Engleskoj.

To otvara nekoliko pitanja. Da li zaista imamo i drugi talas? Ili je to samo potisnuti prvi talas koji ponovo izbija?

"Oni koji su cijepljeni tri godine zaredom (op. a. cjepivom protiv gripe), u sezonama 2012-2013, 2013-2014 i 2014-2015, pokazalo se da imaju veći rizik od zaraze dominantnim sojem gripe iz posljednje sezone, prema izvješću Kliničkih zaraznih bolesti (CID)."

"Ovo iznenađujuće otkriće odjeknulo je u kontroverznom izvješću kojega je objavila Kanadska mreža za nadzor gripe (CFSN) nakon pandemije gripe 2009. godine. U studiji objavljenoj 2010. godine, znanstvenici su otkrili da Kanađani kojima je u jesen 2008. ubrizgano cjepivo protiv sezonske gripe imaju od 40% do 150% veću šansu da će dobiti infekciju H1N1 koja zahtijeva medicinsku pomoć, u usporedbi s onima koji nisu dobili sezonsko cjepivo."

"Znanstvenici ne mogu objasniti očigledne negativne učinke serijskog cijepljenja, no otkriveno dovodi u pitanje standardne preporuke cijepljenja protiv gripe i cjepiva koja se primaju svake godine u borbi protiv neprestano mutirajućih virusa. "

Izvješće CID-a:

Studija :

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je kako je sigurna i delotvorna vakcina od "ključne važnosti za svetsko zdravlje", a mnoge kompanije, univerziteti i istraživački instituti pohrlili su da razviju efikasnu vakcinu protiv kovida 19.

Ali, da li će zaista dostupnost vakcine rešiti problem pandemije? Neki stručnjaci smatraju da hoće, a neki da je odgovor na to pitanje mnogo komplikovaniji nego što izgleda.

Prošle nedelje američka kompanija Fajzer i njen nemački partner BioNTek najavili su pozitivne rezultate treće i poslednje faze kliničkih ispitivanja koja bi trebala da pokaže da li je njihova vakcina sigurna i delotvorna. Preliminarni rezultati pokazali su baznu stopu uspeha od 90 odsto, što znači da je devet od 10 ispitanika koji su se kasnije zarazili primilo placebo, a ne vakcinu.

Ova vest je mnogima zvučala jako ohrabrujuće. Kada su imunologa Džona Bela sa Univerziteta Oksford i člana radne grupe za vakcinu protiv koronavirusa vlade Velike Britanije upitali znači li to da ćemo moći da se vratimo u normalu početkom sledeće godine, on je oduševljeno odgovorio: "Da, da da!".

Nekoliko dana kasnije, ruski Nacionalni centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja objavio je još bolje rezultate treće faze kliničkih testiranja - 92 odsto. Početkom ove nedlje, američka kompanija Moderna najavila je za svoju vakcinu delotvornost od 95 odsto na osnovu preliminarnih rezultata III faze ispitivanja.

Mada naoko situacija izgleda dobro, mi smo još uvek jako daleko od vakcine koje će nas vratiti u onakav život kakav je bio pre pandemije, piše ugledan popularno-naučni časopis New Scientist.

Nije problem samo logistika iza masovne proizvodnje, skladištenja i distribucije vakcine, problem su i oni koji svesno neće da se vakcinišu, ali i niz neodgovorenih pitanja oko same vakcine; poput onog koliko će trajati imunitet.

Ljudi koji slijede vegansku prehranu i takva dijeta imaju 43 posto veći rizik od prijeloma kostiju u odnosu na one koji jedu meso, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje u časopisu BMC Medicine.

Studija je obuhvatila gotovo 50 000 sudionika koji žive u Velikoj Britaniji i otkrilo je da vegetarijanci i ljudi koji su jeli ribu, ali ne i meso, imaju veći rizik od prijeloma kuka u odnosu na one koji su jeli meso.

Istraživanje je pokazalo da vegani imaju veći rizik od prijeloma kostiju

Rizik od prijeloma, međutim, djelomično se smanjuje nakon ulaska u indeks tjelesne mase (BMI), unosa kalcija i proteina u prehranu ...

Iako su zabilježeni niži unosi kalcija i proteina u prehrani među onima koji ne jedu meso, prethodna istraživanja nisu bila jasna u vezi povezanosti vegetarijanske prehrane s rizikom od prijeloma.

"Ovo je prvo sveobuhvatno istraživanje o rizicima ukupnih i specifičnih prijeloma kod ljudi različitih dijetalnih skupina", rekla je vodeća autorica dr. Tami Tong, nutricionistički epidemiolog s Odjela za javno zdravstvo Sveučilišta Oxford.

Istraživanje je pokazalo da vegani imaju veći rizik od ukupnih prijeloma što rezultira s gotovo 20 više slučajeva izmjerenih na 1000 ljudi tijekom 10-godišnjeg razdoblja u odnosu na ljude koji su jeli meso.

Rizik od prijeloma kuka u vegana dvostruko je veći nego u ljudi koji jedu meso

Lek remdesivir, koji proizvodi kompanija "Gilid", ne preporučuje se za lečenje pacijenata koji su hospitalizovani zbog kovida 19, bez obzira na to koliko su bolesni, s obzirom na to da ne postoji evidencija da smanjuje mortalitet ili potrebu za mehaničkom ventilacijom, saopštio je panel Svetske zdravstvene organizacije.

Panel SZO je saopštio da ne postoji evidencija da remdesivir poboljšava ishod bolesti u smislu da smanjuje mortalitet, potrebu za mehaničkom ventilacijom, vreme oporavka i slično, prenosi Rojters.

Osim toga, lek se daje intravenski, a trenutna evidencija ne opravdava njegovu upotrebu koja je komplikovana i skupa, navodi panel.

Panel je saopštio da je preporuka zasnovana na podacima iz četiri ispitivanja kojim je obuhvaćeno preko 7.000 pacijenata hospitalizovanih zbog kovida 19.

Preporuka SZO nije obavezujuća i ima za cilj da lekarima pruži smernice u donošenja odluka u vezi sa lečenjem pacijenata zaraženih koronavirusom.

One mogu da budu ažurirane kada se bude došlo do novih informacija.

Preporuka panela još jedna je prepreka za upotrebu leka, koji je dobio međunarodnu pažnju kao potencijalno efikasna terapija za kovid 19 tokom leta, nakon što su rana ispitivanja delovala obećavajuće.

Ovo je jedan od lekova koji je korišćen za lečenje Donalda Trampa, a ranija ispitivanja su pokazala da skraćuje vreme oporavka.

Remdesivir je jedan od dva leka koja trenutno imaju dozvolu za upotrebu prilikom lečenja pacijenata obolelih od kovida 19 u preko 50 zemalja, ali je veliko ispitivanje koje je prošlog meseca predvodila SZO pokazalo da ima malo ili gotovo nimalo efekta na mortalitet i dužinu boravka u bolnici.

"Gilid" je doveo u pitanje rezultate ovog istraživanja.

Kompanija je saopštila da je lek priznat kao standardna terapija za lečenje pacijenata hospitalizovanih zbog kovida 19 u smernicama mnogobrojnih nacionalnih organizacija.

"Razočarani smo što smernice SZO izgleda da ignorišu ovu evidenciju u vreme kada broj slučajeva dramatično raste širom sveta, a lekari se oslanjaju na remdesivir kao prvi i jedini odobreni antivirusni lek za pacijente obolele od kovida 19", naveo je "Gilid".

Poslednje preporuke SZO usledile su nakon što su udruženja lekara sa odeljenja intenzivne nege saopštila da lek ne treba da se koristi kod pacijenata obolelih od kovida 19 koji su smešteni u ove jedinice.