virus
Engleski ljekar Malkolm Kendrik tvrdi da je u Britaniji trenutno stopa smrtnosti od posljedica virusa korona niža od proljećne. Kendrik svoje tvrdnje objašnjava statističkim podacima i ističe da je obrazac širenja virusa poput bacanja kamenčića na površinu vode - prvi put odskoči najviše, potom je odskok niži i na kraju potone.

Kada smo Prvi svjetski rat nazvali Prvim svjetskim ratom? Sigurno ne prije nego što smo imali drugi. "Kada je Prvi svjetski rat završen, onda možemo imati Drugi". U stvari, u periodu između svjetskih ratova, prvi sukob nazivan je Veliki rat, piše Kendrik u autorskom tekstu za RT.

On navodi da smo u aprilu imali veliki talas kovida-19, a sada smo prešli na drugi talas. U ovom slučaju, međutim, stručnjaci su znali da ćemo imati drugi talas i prije nego što smo imali prvi. Sada se čini da smo upozoreni na treći talas, kako je istaknuto u članku nedavno objavljenom u Gardijanu:

"Vladini stručnjaci su upozorili da bi popuštanje mjera tokom Božića moglo da dovede do trećeg talasa pandemije, sa povećanim prenosom i smrtnim ishodima".

Šef britanske diplomatije Dominik Rab i mejnstrim mediji raspiruju strah upozoravajući da ljudi moraju da poštuju striktne nove mjere koje stupaju na snagu ove nedjelje u Engleskoj.

To otvara nekoliko pitanja. Da li zaista imamo i drugi talas? Ili je to samo potisnuti prvi talas koji ponovo izbija?

Engleski ekspert analizirao je podatke iz svijeta u, kako kaže, sve nejasnijoj situaciji.

On navodi da, ako posmatrate svaku zemlju pojedinačno, možete pretpostaviti da je prvi talas korone bio u proljeće 2020. godine, a sada se virus vratio, u drugom talasu.

Analizirajući podatke o novozaraženima u Velikoj Britaniji, on kaže da se čini se da je drugi talas mnogo veći od prvog. Međutim, on navodi da je u početku mnogo manje ljudi testirano. Grafikon smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji je obrnut. U prvom talasu bilo je znatno više smrtnih slučajeva nego u drugom.
grafikon
© WikipediaGrafikon korona virus u Velikoj Britaniji



Komentar: Sve što mislite da znate o koronavirusu...


Posmatrajući podatke iz Češke, on zaključuje da u toj zemlji nije ni bilo prvog talasa, već su imali samo drugi talas. Kako napominje, njihov drugi talas je zapravo njihov prvi talas. Šta im se dogodilo u martu i aprilu? U jednom trenutku su tvrdili da je njihov fantastičan uspjeh u suzbijanju virusa korona zbog nošenja maski, ali o tome se sada ne govori toliko.
češka
© WikipediaGrafikon korona virus u Češkoj
Podaci iz Japana, kako tvrdi engleski ljekar, pokazuju da oni nikada zapravo nisu imali ni prvi, ni drugi talas. Imali su čudan skok krajem aprila (pretpostavlja da je ovo bilo "sustizanje" podataka). Sve što su od tada imali je nekoliko skokova. Stopa smrtnosti po glavi stanovnika u Japanu je pedeseti dio stope smrtnosti u Velikoj Britaniji, a pritom nisu bili "zatvoreni" nijednom.
grafikon
© WikipediaGrafikon korona virus u Japanu
Navodi da je Japan svoje podatke obrazložio visokim procentom nošenja maski, ali autor ističe da sada svi nose maske u Velikoj Britaniji, i to nije napravilo ni najmanju razliku.

On se potom pita - šta se dešava s Kinom, zemljom u kojoj je sve, kako nam kažu, počelo?

Ako i postoji drugi talas, čini se da nije previše velik, navodi on i dodaje da u Kini sada skoro i da nema mjera koje su na snazi, a turisti šetaju Kineskim zidom.
grafikon
© WikipediaGrafikon korona virus u Kini
Ukoliko pogledamo najkontroverziju zemlju - Švedsku, koja je, kao što znamo, osuđivana za neodgovorno ponašanje zbog nepoštovanja strogih mjera koje su uvedene u ostatku Evrope, čini se da se tamo drugi talas završava, navodi engleski ljekar.
grafikon
© WikipediaGrafikon korona virus u Švedskoj
"Ajvor Kamings, stručnjak za hronične bolesti i gojaznost, nedavno mi je ukazao na dvije važne stvari. Prvo, čini se da je jasno da je virus korona sezonski, kao što se i očekivalo. Smirio se tokom ljeta, a vratio se na jesen - barem u nekim zemljama. Bilo je očekivano da se vrati, kao što to čini većina respiratornih virusa. Drugo, talasi će imati isti obrazac kao kada bacite kamenčić na površinu vode. Prvi odskok je visok, drugi niži, a svaki naredni odskok još niži, sve dok kamen ne ostane bez 'energije' i ne potone", navodi Kendrik.

On dodaje da se ovo dešava kada novi virus prvi put pogodi čovječanstvo, jer nema otpora pošto ranije niko nije bio zaražen, prenosi Sputniknews.com.