Ekstremne hladnoće i snažne oluje s početka 2018. su začudile pobornike "globalnog zatopljenja".
Početak godine je obilježen nevjerojatnim vremenskim ekstremima. Na jednoj strani imamo procvale bademe u Dalmaciji i relativno blagu zimu na području Mediterana, a na drugoj strani rekorde u snježnim padalinama na Alpama, orkanske oluje po Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Njemačkoj, stalne polarne vortekse po SAD-u, snijeg koji je pao nakon gotovo 30 godina na Floridi i snijeg u Sahari dvije godine za redom.
Rani predznaci proljeća - bademi u cvatu.
Dalmacija se ove godine može pohvaliti blagom zimom, visoke temperature su prisilile bademe na cvjetanje stvarajući utisak kako je proljeće već stiglo. Pa ipak, priobalni dio Hrvatske je zapravo imao veliku sreću, naročito ako uzmemo u obzir što se sve događa po svijetu.
Snijeg u Maroku s početka godine.
Jedno od najvećih iznenađenja na početku ove godine je bio nenadani snježni pokrivač u Sahari i to
drugu godinu za redom. Iako su prošle godine nanosi snijega u Sahari bili oko metar i pol visine, ovogodišnji snijeg je iznenađenje jer ga na području najveće planetarne pustinje nije bilo 40 godina, te se za vrijeme ovogodišnjih snježnih padalina temperatura se spuštala oko ništice.
Čudnovata meteorološka anomalija je pogodila i Floridu koja inače tijekom zime uživa u temperaturama od 16-26 stupnjeva Celzijeve ljestvice.
Promrzle iguane s Floride.
Stanovnici Floride su već 4. siječnja iskuslili prodor ledenog polarnog zraka u taj tropski raj. Temperature su preko dana spale na samo četiri stupnja Celzijeve ljestvice što je uzrokovalo neobične "oborine". Naime,
šokirane i promrzle iguane su padale s drveća, a Floriđani su po prvi put
nakon 29 godina "uživali" u snijegu. Mnogi Floriđani su se ponadali kako su dva "polarna vorteksa" sasvim dovoljna u jeku "globalnog zatopljenja", no prevarili su se. Naime, od Božića do danas, Florida je stalno na "nišanu" superohlađenog zraka.
Spašavanje promrzlih kornjača u Floridi.
Jedna od kolateralnih žrtava neobično niskih tempratura su tropske
morske kornjače koje se ne mogu prilagoditi naglom hlađenju floridskog priobalnog mora, te su u pomoć priskočile i različite udruge za zaštitu divljih životinja te eksperti iz rendžerskih službi vrtova koji su počeli skupljati promrzle kornjače kako bi ih utoplili u lokalnim akvarijima i zoološkim vrtovima.
U samo jednu godinu led na Velikim jezerima tijekom zime je narastao za gotovo tri puta.
Na žalost to nisu jedini pokazatelji neobično hladne zime na području SAD-a. Naime, 18. siječnja je objavljen podatak kako su Velika jezera
prekrivena s gotovo tri puta većom količinom leda za razliku od prošle godine. 2016. NOAA je izmjerila da je u ovo vrijeme samo 6,7% Velikih jezera bilo prekriveno ledom, 2017. područje prekriveno ledom je naraslo na 13,5%, a već ove godine je zabilježeno kako je ledeni pokrov na Velikim jezerima narastao na nevjerojatnih 35,5%.
Snježne padaline zabilježene u svih 50 saveznih država SAD-a po prvi put od 2010.
Samo dan prije, američke meteorološke službe su objavile kako je po prvi put od 2010.
svih 50 američkih saveznih država prekriveno snijegom. Osim tropske Floride, snijeg je zabijelio i Havaje, a po meteorološkim najavama takvo će se stanje nastaviti i sljedeći mjesec. Nakon rekordnih hladnoća izmjerenima u sjevernim i hladnijim saveznim državama, te "ledenog šoka" na Floridi, termometri su očitali nove minimume i u
Missippiju i Luizijani.
Polarni vorteks nad Barentsovim morem utječe na stvaranje meteoroloških anomalija u Europi i nad Atlantikom.
Ako mislite kako su ekstremne hladnoće zabilježene samo na području Sjedinjenih Dražava, tada ste se prevarili. 13. siječnja zabilježeno je kako je u stratosferi nad Barensovim morem
temperatura pala na -91°C. Znanstvenici su i ovaj put objasnili kako je riječ o "polarnom vorteksu" ili "polarnom vrtlogu" koji zapravo označava dalekosežne anomalije u cirkulaciji zraka oko zemlje, te da ovaj polarni vortkes utječe i na meteorološke anomalije nad Atlantikom i Europom.
Za rekord je falilo maleckih 0,7 stupnjeva Celzijeve ljestvice.
, koja se nalazi na sjeveroistoku Ruske Federacije je 16. siječnja zabilježio
-67°C što je samo 0,7 stupnjeva Celzija "toplije" od rekorda koji je zabilježen 1933. godine.
Po prvi put u modernoj povijesti Nizozemska je zatvorila svih pet oceanskih vrata simultano.
Već 18. siječnja s Atlantika je prema Europi jurila oluja Eleanor. Ona je pogodila Irsku trećeg siječnja
plaveći velike dijelove priobalja i ostavljajući preko 55 tisuća domova bez električne energije. Nakon toga je dotakla južne obale Ujedinjenog Kraljevstva, a onda se
svom svojom silinom obrušila na Nizozemsku, koja je po prvi put u svojoj
modernoj povijesti morala zatvoriti svih pet "oceanskih vrata" koje sprječavaju plavljenje Nizozemske. Njemačka je zbog iste oluje pretrpjela goleme štete, a po prvi puta
Deutsche Bahn je stopirao sve željezničke veze u Sjevernoj Rhine-Westphaliji zbog snažnih naleta vjetra i snijega.
Drveće se lomi i pada u Norveškoj pod nanosima snijega.
19. siječnja Norveška je zabilježila toliko snažne snježne padaline da su šumari zabilježili
slamanje drveća pod snježnim nanosima. Thor Wraa, posjednik ekonomski isplative šumske površine na sjeveru Norveške je izjavio za NPK sljedeće:
"Više ne možemo računati na stabilne zime. Zabrinuti smo jer je drveće toliko opterećeno snijegom da se može početi lomiti i padati."
U isto vrijeme Alpe su zasute s dodatnih
metar snijega u manje od 72 sata. Neki su smatrali kako je najgore prošlo jer je 30.12.2017. u određenim dijelovima
palo tri metra za manje od 24 sata što označava novi snježni rekord koji nije bio srušen punih 100 godina.
Glavni grad Ruske Federacije je tijekom prosinca 2017. imao samo šest minuta sunčeve svjetlosti.
Krajem 2017. srušili su se još neki interesantni rekordi. Naime, Moskva je tijekom prosinca imala samo
šest minuta direktne sunčeve svjetlosti iako je prosjek za prosinac oko 18 sunčevih sati, dok je Beligija u istom mjesecu bila "okupana" sunčevom svjetlošću samo 10,5 sati iako je prosinački prosjek za glavni grad Europske unije oko 45 sati. Moderna meteorologija nije zabilježila ništa slično u spomenutim gradovima.
Ovaj članak pokazuje samo neke od klimatskih anomalija koje se nikako ne bi smjele događati u jeku globalnog zatopljenja. Iako se odgovori zašto je to tako mogu naći u odličnoj knjizi Pierra Lescaudrona,
Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza, mnogima činjenice ostaju nepoznanica jer mainstream mediji uporno prikazuju ono što im je naređeno i što moraju prikazivati, a što nas odvlači u iluziju koja bi nas mogla "teško" koštati.
Kad već govorimo o troškovima meteoroloških anomalija dovoljno je spomenuti procjenu štete od oluje Eleanor koja varirira između
1,1 i 1,6 milijardi eura, dok se vrijednost šteta od dosadašnjih polarnih vrtloga na području SAD-a i Kanade još uvijek ne znaju, a za ostali dio svijeta ionako "nema medijskog" sluha pa te štete "nisu niti važne".
Komentar: Želite li više saznati o ovoj tematici pročitajte sljedeće članke: