© EPA-EFE/Gonzalo Fuentes/PoolFrancuski predsjednik Emmanuel Macron na tiskovnoj konferenciji s europskim čelnicima i predstavnicima vlada u Elizejskoj palači u Parizu, 26. veljače 2024.
CNN je Macronovu izjavu prenio ovako: Macron je rekao da se "on i 21 prisutni europski čelnik nisu složili oko slanja vojnog osoblja" u Ukrajinu, ali da se o tome otvoreno razgovaralo. "Ništa ne treba isključiti", rekao je [Macron]. Učinit ćemo sve što možemo da spriječimo Rusiju da dobije ovaj rat.
Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je također sudjelovao na summitu u Parizu, u tren oka je objavio da se o ovom pitanju raspravljalo, ali da su europski čelnici jednoglasno odbacili opciju slanja svojih vojnika u borbu protiv Rusije u Ukrajini. Pridružio mu se i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg (isti onaj koji je dao "dopuštenje" Ukrajini da bombardira Rusiju isporučenim avionima F16).
Mir ili rat
Macronov prijedlog da se pošalju NATO trupe u Ukrajinu i očito potpuno odbijanje njegovog prijedloga sugerira da Europa nema "plan B" za Ukrajinu - osim upumpavanja više oružja Ukrajincima - nadajući se da će odgoditi neizbježno.
Reakcije javnosti na Macronovu objavu bile su izrazito negativne. U objavljenoj anketi koja je pitala "Jeste li voljni poslati francuske kopnene snage u Ukrajinu?" - francuska javnost jasno je odgovorila "ne" - u omjeru koji premašuje tri prema jedan.
Marine Le Pen, vodeća francuska oporbenjakinja, odmah se obrušila na Macrona:
"Ne znam shvaćaju li ljudi ozbiljnost takve izjave. Emmanuel Macron se igra vojskovođe, ali tema su životi naše djece o kojima tako nemarno priča. U igri je pitanje mira ili rata u našoj zemlji".Sastanak u Parizu organizirala je EU kako bi pokazala solidarnost s Ukrajinom u trenutku kada se podrška Ukrajini topi i u Europi i u SAD-u. Uz Macrona i Scholza na sastanku su, između ostalih, sudjelovali poljski predsjednik Andrzej Duda i nizozemski premijer Mark Rutte.
Premijer Mark Rutte upravo je završio karijeru u Nizozemskoj i trenutno se pozicionira za budućeg glavnog tajnika NATO pakta. Istodobno, poljski predsjednik Duda ubrzano gubi popularnost i suočava se s pobunom poljoprivrednika koji blokiraju mogućnost izvoza jeftinog ukrajinskog kukuruza i pšenice u EU.
Scholzova popularnost je, po svemu sudeći, u Njemačkoj dotaknula dno. Njegova popularnost trenutno iznosi 28% - i mogla bi još pasti - jer zemlja sve više osjeća posljedice recesije.
Jedan od ishoda summita EU bila je podrška Ukrajini slanjem oružja većeg dometa, iako je Scholz nedavno jasno rekao da Njemačka neće isporučivati Ukrajini krstareće rakete Taurus. Rakete Taurus imaju domet od 500 kilometara.
Plaćenička pitanja
U Ukrajini ima stotine, ako ne i tisuće stranih "dobrovoljaca". Najveći kontingenti dolaze iz Rumunjske, Poljske i Francuske. Oni su dopunjeni britanskim, njemačkim i drugim stranim trupama. Amerikanci su također u Ukrajini u velikom broju, a neki su umrli od posljedica bombardiranja ili djelovanja na fronti.
"Dobrovoljci" su, očito, dobro plaćeni i snažno podržani od strane europskih vlada. Mogu se grubo podijeliti u tri glavne kategorije:
- operateri složenih borbenih sustava s tehničkim znanjem;
- obavještajni i taktički savjetnici;
- borci na prvim linijama.
U međuvremenu je New YorkTimes otkrio da SAD održavaju najmanje 12 CIA-inih postaja duž ruskih granica. Ti obavještajni centri pomažu Ukrajini identificirati mete unutar Rusije, što je njihova glavna svrha. Ne samo da su operacije osmišljene za pružanje operativnih obavještajnih podataka, nego su angažirane i u navođenju dalekometnog naoružanja Ukrajine na civilne i vojne mete.
Osim toga, Times izvještava da CIA podržava ukrajinsku specijalnu jedinicu broj 2245 - koja se koristi za diverzantske napade unutar ruskih granica, kao i entitet poznat kao Peta uprava - koji koordinira atentatorske odrede na teritorijima pod kontrolom Rusije, kao i unutar same Rusije.
Imajući to na umu, sigurno je da se napad dronovima kojim je uništen ruski strateški nuklearni bombarder bio temeljen na obavještajnim podacima CIA-e (o napadu su izvijestili britanski obavještajci).
Rusija je izgubila jedan bombarder TU-22M3 u zračnoj bazi Soltsy-2, nekih 650 kilometara od granice s Ukrajinom, kada ga je 19. kolovoza prošle godine pogodio dron kamikaza dugog dometa. Valja napomenuti da je napad bio usmjeren na nuklearni bombarder, koji je u tom trenutku mogao imati aktivno nuklearno oružje.
Postaje CIA-e su "službene", ali i tajne, iako Rusi itekako znaju za njih, kao što znaju i za učestala izviđanja i ciljanja američkih, britanskih, francuskih i drugih zrakoplova i dronova nad međunarodnim vodama Crnog mora. .
Sve veći broj "dobrovoljaca" koji djeluju u Ukrajini otežava negiranje uključenosti članica NATO-a. Iako države članice kažu da se protive slanju trupa - može se tvrditi da su to već učinile.
Nema plana B
EU preuzima sve veću ulogu u Europi, možda nastojeći dopuniti, ako ne i zamijeniti NATO. Europljani su zabrinuti da će - ako Donald Trump pobijedi na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD-u - doći do drastičnog smanjenja američke potpore NATO paktu. U međuvremenu, EU pokušava popuniti taj vakuum.
Veliki problem za EU je što ona nije vojna organizacija i njezino djelovanje nije utemeljeno na vojnom sporazumu ili paktu. Stoga za sada jaše na plećima NATO pakta pokušavajući usmjeravati odluke ovog saveza.
Macronova se najava temeljila na dojmu koji prevladava u europskim prijestolnicama da Ukrajina gubi, a da je Rusija gotovo dobila rat u toj zemlji. Taj dojam vjerojatno proizlazi iz onoga što europskim čelnicima govore NATO analitičari i njihove nacionalne obavještajne organizacije.
Čak i u pogledu isporuka oružja, Europljani rijetko isporučuju sve što obećaju. Ukrajinci se žale da se oko polovine zaliha koje su očekivali na kraju nije pojavilo. To uključuje praktički sve - od protuzračnih projektila do streljiva za haubice (Ukrajina se također žali da je velik dio primljenog oružja ili neprikladno za namjenu ili staro i neupotrebljivo).
Čak su i Francuzi postali oprezni, unatoč bombastičnim izjavama Emmanuela Macrona. Francuska vlada je priopćila da ukrajinske tvrdnje da su dvije strane pregovarale o transferu letjelice "mirage" nisu istinite, te da Francuska nema namjeru slati mirage u Ukrajinu.
Ali pravi deficit je onaj koji se ne tiče samo Europljana, već i SAD-a. Ne postoji alternativni plan, nema "plana B" za rješavanje ruske pobjede u Ukrajini. Čak i ukrajinski čelnici sada jasno shvaćaju da su u zamci.
Odbijajući pregovarati s Rusijom kada je bilo vrijeme za to - SAD i NATO su se namjestili za ponižavajući poraz - a Ukrajinci će vjerojatno morati da se prilagode pobijedi Rusije, koliko god nevoljko.
O autoru:Prevod: Vojislav Gavrilović/Novi Standard
Stephen Bryan služio je kao šef osoblja Pododbora za Bliski istok Odbora za vanjske odnose Senata i kao zamjenik podtajnika obrane za politička pitanja.
Izvor: Asia Times
Komentar: Svakako pogledajte: NATO trupe bi se mogle rasporediti u Ukrajini? Oni su već tamo i ginu