Iračka vlada poduzima još jedan korak prema smanjenju međunarodnog utjecaja u svojim političkim poslovima tražeći da Misija Ujedinjenih naroda za pomoć Iraku (Unami) ode do kraja 2025. Mirovna operacija UN-a pokrenuta je 2003., ubrzo nakon završetka američke invazije.
guteres
© UN Photo/Samad Al-SafyGlavni tajnik UN-a António Guterres vrši smotru počasne straže UN-ove misije pomoći Iraku u Bagdadu, 30. ožujka 2017.
Irak očekuje da će politička misija UN-a završiti svoje aktivnosti do 31. prosinca 2025., usredotočujući se na dovršetak svog rada na razvoju i prijenos relevantnih datoteka iračkoj vladi. Agencije UN-a mogu ostati uz uvjete.

Zahtjev Iraka uslijedio je samo nekoliko dana nakon što je Somalija iznenada zatražila da tamošnja 10-godišnja politička misija UN-a, nazvana Unsom, završi u listopadu 2024. Dodatno, prijelazna misija Afričke unije u Somaliji, ili ATMIS, je predviđen za izlazak do kraja prosinca.

Eugene Chen, bivši UN-ov stručnjak za mirovne misije koji je viši suradnik u Centru za međunarodnu suradnju Sveučilišta New York, Tweetano je vijesti misije UN-a u Somaliji, "Još jedan dan, još jedan zahtjev za polazak mirovne operacije UN-a."
Najveća mirovna misija UN-a, MONUSCO, sa sjedištem u Demokratskoj Republici Kongo, polako se povlači iz zemlje, na zahtjev predsjednika Félixa Tshisekedija.

UN-ova mirovna operacija u Maliju, koja je tijekom svog 10-godišnjeg trajanja bila najkrvavija misija u portfelju UN-a, povučena je do prosinca 2023. Ostale su neke razvojne i humanitarne agencije, prema dogovoru malijske vlade.

Proces povlačenja Unamija iz Iraka započeo je prošle godine. U svibnju 2023. Vijeće sigurnosti, koje je dalo mandat misiji 2003., odobrilo je osnivanje neovisnog tima za procjenu Unamijeve relevantnosti.

Irački premijer Mohammed Shia' Al Sudani — u pismu poslanom glavnom tajniku UN-a Antóniju Guterresu označeno kao "Bagdad travanj 2024." a koje je imao uvid u PassBlue — rekao je da je UN izašao izvan okvira svog bilateralnog sporazuma uključivanjem "nedržavnih aktera" u svoje konzultacije prije nego što je rezolucija Vijeća odobrila tim za reviziju.

U pismu se kaže da timski pregled ne razlikuje vladinu perspektivu od "osobnih stavova" nedržavnih aktera, koji "nisu imali ulogu kada je UNAMI uspostavljen 2003. godine".

Al Sudani je istaknuo da unatoč suradnji njegove vlade s timom za pregled, koji je vodio Volker Perthes, Iraku više nije potreban Unami, napisavši: "Tim je, kao i mi, zaključio da nema potrebe da se misija nastavi u Iraku."

(Perthesa, njemačkog politologa, protjerao je Sudan 2023. nakon izbijanja građanskog rata kao Guterresova posebnog predstavnika i šefa tamošnje političke misije. U listopadu 2023. imenovan je u tim za reviziju Unami.)
slika
© UNPerthes, lijevo, na sastanku s Guterresom u New Yorku 13. ožujka.
"Vlada Iraka uspjela je napraviti nekoliko značajnih koraka u mnogim područjima, posebno u područjima koja su unutar mandata UNAMI-ja", djelomično stoji u pismu Al Sudanija Guterresu. "Pozivamo na trajno okončanje mandata Misije Ujedinjenih naroda za pomoć Iraku (UNAMI) 31. prosinca 2025."

Ipak, Al Sudani je naglasio "važnost suradnje s 22 specijalizirane međunarodne agencije koje djeluju u Iraku kroz mehanizam rezidentnog koordinatora" Razvojnog programa UN-a.

"Irak ima pravo odrediti svoju sudbinu", rekao je Stephen Schlesinger, autor knjige Čin stvaranja: Osnivanje Ujedinjenih naroda. "Pozivom na kraj političke misije UN-a (UNAMI) u zemlji nakon 21 godine, Irak dokazuje novu zrelost i snagu u upravljanju. UN je obavio svoj posao; nijedna misija ne može trajati vječno. Sada je vrijeme da iračka vlada preuzme svoju punu demokratsku vlast kako bi vodila naciju."

Unami, sa sjedištem u Bagdadu, zapošljava 495 domaćih i 280 međunarodnih djelatnika. Jeanine Hennis-Plasschaert Nizozemske vodi misiju od prosinca 2018. U veljači je najavila da će napustiti svoju dužnost u svibnju.

Vijeće sigurnosti razgovarao o obnovi mandata misije u četvrtak [gdje je primilo brifing Hennis-Plasschaert. Iako je nekoliko članica podržalo zahtjev Iraka, američki odgovor je bio navodno dvosmislen.]

"Naše razumijevanje je da Iračani žele da Unami okonča svoj službeni mandat do 2024., ali da se povlačenje završi do kraja 2025.", napisao je Samuel Žbogar, slovenski izaslanik u UN-u, u tekstualnoj poruci za PassBlue. (Država je izabrana članica Vijeća.) "Izvješće preporučuje konačni završetak sredinom 2026. godine. Tako da možda i ne bi bilo tolike razlike u stavovima. Ali morat ćemo pričekati do rasprave Vijeća sigurnosti u četvrtak."

Unami je osnovan u kolovozu 2003. kako bi poticao politički dijalog u Iraku i pomogao u koordinaciji humanitarne i razvojne pomoći nakon završetka 41-dnevne invazije koju su predvodile Sjedinjene Države.

SAD je 2003. svrgnuo iračkog diktatora Saddama Husseina i 1. svibnja 2003. obustavio velike borbe, no okupacija američkih borbenih brigada i savezničkih snaga trajala je do 2011., kada je predsjednik Barack Obama povukao većinu američkih trupa.

Barem 461,000 ljudi ubijeni su u osam godina od 2003. do 2011., uz potrošnju SAD-a $ 3 trilijuna na rat.

Unami je imao sporedne uloge u omogućavanju oporavka Iraka nakon sukoba 2003. godine. Organizirala je posredovanje među iračkim frakcijama, pomagala izborne procese, nadzirala stanje ljudskih prava i koordinirala humanitarnu pomoć u regijama pogođenim sukobima, navodi misija UN-a.

Zahtjev Iraka da zatvori operaciju UN-a korak je bliže smanjenju međunarodnog uplitanja zemlje u njezina domaća politička pitanja.

Ranije ove godine, Al Sudani je započeo razgovor s Washingtonom da se preostale američke trupe koje su bile raspoređene u zemlji 2014. u potpunosti povuku. Najmanje 2,500 američkih vojnika poslano je tada u Irak kao dio globalne koalicije za poraz Islamske države u Iraku i Levantu (ISIL).
blinken
© State Department/Chuck KennedyAmerički državni tajnik Antony Blinken, drugi slijeva, na sastanku s Al-Sudanijem, na čelu stola, u hotelu Willard u Washingtonu, 15. travnja
Pregovori o smanjenju prisutnosti SAD-a pogoršali su se jer je rat Izraela i Hamasa značajno naštetio ionako krhkom odnosu između Iraka i SAD-a

U veljači je Amerikanci su bacili više od 125 preciznog streljiva u Iraku i Siriji kao odmazdu za napad dronovima 28. siječnja na američku bazu u sjeveroistočnom Jordanu. Tri američka vojnika su ubijena.

Slično tome, iračka vlada je zatražila od UN-ovog istražnog tima zaduženog za istraživanje zločina koje je počinio ISIL da ode do rujna. Vlada je optužila tim da ne surađuje s Irakom i zatražila od njega da preda dokaze koje je prikupio prije odlaska.

Al Sudani je rekao da će njegova zemlja i dalje surađivati ​​sa specijaliziranim agencijama UN-a, baš kao što je malijski predsjednik pukovnik Assimi Goïta dogovorio s UN-om nakon što je njegova mirovna operacija, nazvana Minusma, završila prošle godine.

"Nadamo se da će Vijeće sigurnosti usvojiti rezoluciju kojom se određuje datum za prestanak mandata UNAMI-ja, u skladu sa zahtjevom Vlade Republike Irak", napisao je Al Sudani u svom pismu.